Walter William Safar
Pošto je Radio-Sljeme staza snova za mnoge sanjare (slušatelje) ne mogu a da opet ne putujem stazom snova u srca sanjara. Kad bih mogao letjeti kao ptica cijelom svijetu bih podario divnu muziku kojom svoje slušatelje darivaju muzički urednici Radio-Sljemena vrlo plemenite umjetničke duše muzički urednici Davor Medaković, Željko Barba, Robert Mareković, Saša, Dinko, romantične i dražesne ljepotice sunčana uma i duše Ema Gross, Jana i naravno glazbene umjetnice baršunasta glasa i sunčane duše lijepe Jelene Balent i drugih muzičkih urednika braće po umjetnosti…
Ruku na srce pošteno je priznati da Radio-Sljeme u svojim emisijama dosta posvećuje pažnje i za plemenite humanitarne akcije, a što širi ljubav i suosjećanje u svojih slušatelja. Možda ne znam puno o pobjedama ali u jedno sam siguran, da je suosjećajnost najveća pobjeda ljudskog duha. Pomaganje ljudima u nevolji čini onog kojeg pomaži sretnim. A svi znamo da je sreća nepotkupljiva; najvrijednije u životu je besplatno.
Zvonko Špišić – Milioner
Eto ne mogu a da ne priznam, da ne priznam od srca otvoreno, jer kakav bih bio pjesnik kada ne bih ponizno i vjerno služio srcu, jutros sam šetao maglovitim ulicama divnog drevnog Griča i Vrbika (Zagreba)… E da, baš isto kao što sam šetao i u mladosti ulicama Londona. Ah, šetati prije buđenja zore ulicama ‘East End of London’ bijaše isto što i putovati stazom snova u daleku prošlost – iz starih fenjera žuti čunj svijetla lijeno klizi dremovnim zrakom u zagrljaj mistične magle oživljujući sjene prošlosti.. Za nekoga inspirativno, a za nekog depresivno, za nekog su sjene dragi suputnici na stazi snova, a za drugog su te iste sjene zlodusi Jack the Ripper (Jack Trbosijek)… Naravno da nije isto hodati ujutro starim divnim stazama drevnog Gradeca (Griča ili Gornjeg Grada) i ulicama Vrbika, jer sjene su puno životnije na puteljku drevnog Gradeca nego li Vrbika; kad se svako malo začuje zvonki odjek novčića u drhtavoj smežuranoj mršavoj ruci prosjaka i siromaštvo više voli plesati ispod starih fenjera, baš kao i što noćna dama pleše u zagrljaju noćne ptice, a puteni grijeh postaje zavodljiv obasjan žutim čunjem svijetla ulične svjetiljke…
Hrvoje Hegedusic – Balada iz predgradja
Kako bilo da bilo, ne znam je li to zbog mistične magle ili vrlo bujne mašte, gledajuću u sjene osjetih kao da me vuku u daleku prošlost…, a te sjene… o gledah kako plaču, vrište, mole ili dostojanstveno stupaju stazom snova i potom… mukli zvuk i jezivo škripanje užeta oko vrata. A crna vrana me gleda ravno u oči na onaj svoj dostojanstveni način, kao da mi želi poručiti, tada nije bilo televizije niti interneta i ulica je davala “zabave” – javna smaknuća.
Što želim reći, ma koliko nostalgičari plakali za prošlošću ipak je sadašnjost budućnost. (Primjer, mnogi plaču za Jugoslavijom iako je nad tom tvorevinom jednoumlja stražarila mračna sijena diktature. Nije to plač za Jugoslavijom nego mladošću. Iako u mladosti bijahu više gladni nego siti pomisao na crnu bujnu kosu probudi nostalgiju u mnogih nostalgičara – a znamo da nema većeg opijata za ljudski um od nostalgije koja rađa indoktrinaciju).
Naravno, da je danas pod povećalom ‘civilizacije’ (televizije i interneta i društvenih mreža) svaki korak pa tako se nakon nekog vojnog puča ili ubojstva vijest istog trena proširi svijetom, pa izgleda kao da ima više zločina nego prije, a što je neka vrsta iluzionističkog trika mađioničara –televizije. Jer istina je jednostavna, što više idemo u prošlost to imamo više zločina i javnih smaknuća. (Ruku na srce, puno prije bijaše više časti nego danas, jer drevni kraljevi poput Zvonimira, Trpimira i plemići poput Frankopana, Zrinskog… jahali su u prvim redovima protiv smrti dok danas vladari guraju u smrt podanike ispred sebe…)
Televizija je u jednom u pravu, a to je da danas imamo više stanovništva na Zemlji i automatski više gladnih ljudi i više zagađenja voljene nam majke Prirode. Nažalost i lijepi Zagreb nije pošteđen, istraživanje Londonskog je pokazalo da je jučer Zagreb bio među tri najzagađenija grada u svijetu, odmah iza Indije i Pakistana. Povećan broj automobila dizelaša i stara, još od doba Austrougarske, prometna infrastruktura, koja je doslovno zagušena prometom, je najveći uzrok zagađenja u Zagrebu kao i Pakistanu i Indiji.
Kako izliječiti taj karcinom? Uredbom da se ne prometuje u centru grada, korištenje javnog prijevoza i bicikala, i korištenje automobila i javnog prijevoza na električni pogon. Naftne korporacije su najveći zagađivači, i najveći dioničari planski koče što brži prelazak na obnovljive izvore energije i električne automobile. Oni pod krinkom financiranja novih tehnologija za hvatanje ugljika (najvećeg zagađivača) žele izvući još više nafte. Zašto? POHLEPA!
Oil companies have had and used the technology to capture carbon for decades, but they haven’t exactly done it to reduce emissions — ironically, their motivation has been to extract even more oil. That’s because the CO2 they remove can be re-injected into oil fields that are nearly depleted, and help squeeze out 30-60% more oil than with normal methods. The process is known as “enhanced oil recovery” and it is one of the main reasons why CCS remains controversial.
Fossil fuel companies are also investing in the newer carbon capture tech that removes CO2 from the air — like Orca’s machines do — so they can argue they are “offsetting” the emissions that they can’t capture in their usual processes. It’s one way to delay fossil fuels’ inevitable demise as the world transitions to renewable energy sources.
There is another way to look at it.
Fossil fuel companies have the big bucks to invest in this expensive tech, and considering fossil fuels are by far the main driver of climate change, it can be argued that they have a responsibility to foot the bill for what could be the biggest environmental disaster clean-up in human history.
The global fossil fuel industry is worth trillions of dollars. In 2019, the last year before the pandemic, publicly listed fossil fuel companies raked in $250 billion in profits, according to data compiled for CNN by Refinitiv. That figure doesn’t include Saudi Aramco, the world’s biggest oil company, which was not publicly listed until December 2019. On its own, the company made $88 billion that year.
Moramo biti svjesni da je zagađenje Prirode i uzrok rađanja izvanredno inteligentnog virusa Covid-19, koji mutiranjem probija sve imunološke ovojnice što stvori znanost u cjepivu. Nažalost, Hrvatsko stanovništvo je malo premalo cijepljeno, tek 50%, što slabi imunitet ne samo pojedinaca nego i društva općenito; zdravstveni sustav je na udaru zbog sve većeg broja zaraženih, ekonomija i lančani niz se nastavlja. Prije cjepiva je bilo manje zaraženih i mrtvih u Hrvatskoj, što je strašno zabrinjavajuće – https://www.rtl.hr/vijesti-hr/novosti/hrvatska/4131028/brojke-dramaticno-rastu-u-hrvatskoj-je-4547-novih-slucajeva-zaraze-preminulo-je-30-osoba/, a među umrlima je bitno veći broj necijepljenih – https://hr.n1info.com/vijesti/luksic-medu-umrlima-je-bitno-veci-broj-necijepljenih/. Zabrinjavajuće je i mali broj cijepljenih mladih, koji moraju znati da necijepljeni šire zarazu svuda oko sebe, pa i na najmilije, roditelje i braću i sestre. Zadnja istraživanja svjetskih znanstvenika infektologa pokazuju da sve više mladih obolijeva sa strašnim posljedicama za zdravlje. Pa nisu znanstvenici i liječnici valjda uzalud mukotrpno istraživali od jutra do mraka kako bi izumili cjepivo protiv virusa. Vjerujte znanstvenicima i liječnicima dragi ljudi. Nemojte slijepo vjerovati u teorije zavjera. Cijepite se ljudi! Hoće li ovaj virus biti kraj još jedne promašene civilizacije ili ne će – e na to pitanje sam želio ukazati čovječanstvu u eseju, kojeg napisah prije dvije godine Mother Nature’s Message
Uvijek pišem da u demokratskim slobodnim društvima, kao što je Hrvatska, zahvaljujući ponajviše nesebičnim žrtvama heroja iz DR, naravno i kao što je slobodna i demokratska meni voljena Amerika zahvaljujući herojima, nije krivnja u sustavu nego u svakom čovjeku kao slobodnom pojedincu. Što ima više tolerantnih, obrazovanih, poštenih, moralnih, poniznih, suosjećajnih pojedinaca to će i sustav biti humaniji i napredniji. Dakle na čovjeku kao slobodnom pojedincu je odgovornost kakav će imati sustav. Kad pišem poeziju i roman i dramu zanima me, poput mojeg dragog brata po peru Charlesa Dickensa, tako mi duše, zanima me ljudska priroda, a ne mijenjanje sustava. (Naravno da se to ne odnosi na diktatorske države, poput Sjeverne Koreje, Kine, Burme, Bjelorusije, Kube… u kojima čovjek nema slobodu pisanja, govora i izbora e tu je potrebno mijenjati zločinački diktatorski sustav. )
ŠTO JE SMISAO ŽIVOTA? Najčešće spoznamo na koncu putovanja stazom snova.
Kris Kristofferson – Sunday Morning Coming Down
Svi mi putujemo stazom snova, od rođenja do smrti, u potrazi za srećom; putnici što prkose zakonima života, jer kako pjeva Jura: Priznajem samo jedan zakon moju ljubav za tebe!
Stoga dragi sanjari, tko šiša farizeje, pohlepne, dvolične, bezosjećajne i mržnjom zaražene ljude vi glasajte za ljubav – ne dozvolite da loši ljudi Vas zaraze mržnjom nego Vi njih zarazite ljubavlju.
