Novim vjetrenjačama i vlastitom pameću do jeftinije struje i nuspojava te novih radnih mjesta u Hrvatskoj i Europi
Gaming industrija donosi Finskoj milijarde eura, a poreznici su u Finskoj u džep stavili 2022. godine oko 7, 3 milijarde eura. Kod nas pak vrijedi ona stara uzrečica “da nitko nije prorok u svojem selu”. To se dogodilo i sa ing. elektrotehnike u mirovini Željkom Margitićem. Naime, on je izumio vjetrenjače kojima bi cijela Hrvatska pa i svijet mogao profitirati, jer su jeftinije od dosadašnjih i daju jeftiniju električnu enenrgiju od dosadašnjih uz popratne korisne pojave. No, u Hrvatskoj se spašavaju posrnuli mastodonti preostali iz socijalizma koji su se neki ugasili jer nisu mogli opstati na divljem neoliberalističkom tržištu, a neke su ugasle zbog nemara vladajućih struktura. Dakle, postavlja se pitanje: Mogu li inovacije biti kotač zamašnjak napredka hrvatskog, europskog pa i svjetskog gospodarstva i možemo li se mi osloniti na vlastitu pamet koja bi nam donijela ogroman profit u državnu kasu, ali i financijski nagradila izumitelja. Bez ikakve stranačke pristranosti razgovarali smo za Akademiju Art, jer ako se pokaže da prototip funkcionira proizvodnja može započeti.
Gordana Igrec
Iako je prekršio Ustav RH predsjednik RH Zoran Milanović je spominjao kako se moramo oslanjati na vlastite snage i vlastitu pamet. Bilo bi dobro da ovaj izum ne ostane samo na ideji nego da se Končar uključi u njegovu proizvodnju. Ako je parola SDP-a „Više novaca u svojim džepovima“ tada ćete sigurno zaviriti u ovaj neobičan tekst i poželjeti ponosnu Hrvatsku i puno jeftiniju električnu energiju. Uostalom, već je vrijeme da se prestanemo sramotiti poklonjenim avionima, poklonjenim tramvajima i da pustimo nekim drugima da daju smjernice gospodarskog procvata, jer je to vrijeme blizu. I da, multimilijarderi u Finskoj se voze biciklom na posao, ne prave se važni, daju plaće radnicima od kojih radnici mogu dostojanstveno živjeti. Ing. Željko Margitić dobio je ponudu iz inozemstva da proda izum vjetrenjača, ali toliko voli Hrvatsku da se ovdje bori s vjetrenjačama kako bi dokazao da je u rangu Einsteina, pa gotovo i Tesle kada je posrijedi ovaj izum. Vama kojem smo zaintrigirali ništa drugo ne preostaje nego da pročitate cijeli tekst i to što prije, jer glasačke kutije ne očekuju obećanja već konkretne i opipljive proizvode koji će im olakšati svakidašnjicu: A ona je dosita teška, siva, nepodnošljiva i spremna za promjene i to korijenite na bolje.
Kako ste došli na ideju za proizvodnju novih vjetrenjača i njihovih nuspojava?
Kod nas u Hrvatskoj često puše bura i razvija ogromnu energiju. Naime hladan zrak s kopna ima veći tlak, a topli zrak iznad mora manji tlak, pa se tlakovi moraju izjednačavati. Pri tom je važno znati da se te atmosferske pojave razvijaju u zračnim masama od razine mora do 10 km nadmorske visine. Mi s vjetrocentralama možemo koristiti samo jedan mali dio te ogromne energije od razine tla do 150 m visine.
U Škrljevu puše najjača bura u Hrvatskoj (to je rekao meteorolog Sijerković). Ljudi koji žive odmalena na buri prvo se s njom igraju i proučavaju je. Naime bura ne puše konstantnom snagom, nego na mahove (refule). Kad bi tu promjenjivu snagu vjetra pretvarali samo u električnu energiju (s puno bolje konstruiranim i efikasnijim Vjetrenjačama Željka Margitića u suradnji s brojnim stručnjacima iz ”Rade Končara”) u elektroenergetsku mrežu bi slali energiju s velikim oscilacijama u snazi, što nije dobro za potrošače. Vjetrenjače će dio energije, kad bura ima svoje maksimume snage pretvoriti u kemijsku energiju. Moram primjetiti, da će situacija biti to bolja što bude izgrađeno više Vjetrenjača za buru na raznim mjestima po Hrvatskoj. Evo zašto; statistički gledano maksimumi bure na raznim mjestima dosta udaljenima po Hrvatskoj počinjat će u različita vremena. Efekt toga će biti da će se snaga u mreži ujednačiti, te ćemo puno veći dio energije moći pretvoriti u električnu energiju, a manji (ali još uvijek ogroman dio) u kemijsku energiju. Električna energija koja se trenutno proizvede, mora se trenutno i potrošiti. Zato ćemo mi proizvoditi i vodik i kisik, jer se u njima može uskladištiti energija, koja se onda može trošiti kasnije.
Koje su nuspojave dobre i iskoristive od izuma malih vjetrenjača?
Automobilska industrija u Japanu više od 20 godina razvija aute na vodik. Vodik kad izgara u autima nastaje voda, koja uopće ne škodi prirodi, za razliku od benzinskih i dizelskih motora koji prilikom rada ispuštaju u zrak CO2, CO i još mnogo drugih otrovnih plinova. Nedavno je Honda proizvela auto (koji radi na principu gorivih ćelija koje pokreću elektromotor u autu) i taj auto može preći s manje od tri i pol litre vodika više od 500 km. ”Treći maj” želi proizvoditi brodove na pogon s vodikom i kisikom i tako čuvati prirodu. Zato želimo proizvoditi vodik i kisik za brodove, jer će motori na brodu intenzivno trošiti kisik u unutrašnjoj prostoriji broda, koji će se nadoknađivati sa Stjenka Bojanić MIKRO KONTROLERIMA najčešće uz pomoć energije vjetra na palubi broda. Voda, koja će izlaziti iz takvog stroja neće ugrožavati život u moru. Kad to uspijemo, naši auti i brodovi neće zagađivati ni zrak ni more, te će se štititi zemljina atmosfera.
Kako je to moguće?
Imamo 2 načina proizvodnje vodika i kisika.
Prvi način: Kad puše bura, VJETRENJAČA će okretati ”Končareve” izmjenične generatore, koji proizvode izmjeničnu struju. Struja će se dovoditi do bazena s vodom u koji je ubačen neki elektrolit, da bi se mogla obavljati elektroliza vode. Prije bazena struja se mora pretvoriti u istosmjernu struju, koja ne mora biti konstantne snage, jer za elektrolizu vode to nije bitno.
Drugi način: Desetak i više VJETRENJAČA će okretati ”Končareve” istosmjerne generatore, gdje se istosmjerne struje bez problema zbrajaju i idu do postrojenja za elektrolizu vode. Isto tako dobro je da postoji 3 do 4 bazena s vodom da imamo sustav otporan na preopterećenja, pa će ovisno o snazi vjetra neki bazeni biti u pogonu, a neke ne.
Stjenka Bojanić je programirao MIKRO KONTROLERE za protok vode za sve Hrvatske hidrocentrale, ali i za svjet, pa će SLIČNE STVARI uključivanja i isključivanja protoka struje najbrže i najbolje napraviti sveučilišni profesor Stjenka Bojanić.
Elektrode koje se nalaze u vodi, u koju je ubačen elektrolit, bit će izložene velikoj elektrokoroziji. Zato elektrode trebaju biti presvučene s nekim plemenitim metalom (zlatom, platinom i sl.).
Iznad katode (-) se nalazi rezervoar za vodik (H2), a iznad anode (+) rezervoar za kisik (O2). Kad tlak plina u rezervoaru za vodik naraste do određenog iznosa, uključuje se pumpa koja vodi plin do postrojenja za pretvorbu plina u tekuće stanje. Isto tako kad tlak plina u rezervoaru padne na određeni iznos, pumpa se isključuje. To postrojenje ja zamišljam kao sustav cijevi u kojima se nalazi plin ( H2 ) i kad se on naglo rashladi, plin se pretvori u tekućinu. Ta tekućina se zatim šalje u udaljeni rezervoar za pohranu tekućeg vodika. Taj rezervoar mora čuvati vodik pod visokim tlakom.
Isto se to radi i s kisikom i pohranjuje u rezervoar koji je udaljen od rezervoara za vodik zbog sigurnosti. Kisik se koristi u tehničke i medicinske svrhe. Npr. Amerikanci su utvrdili da kad bi njihovi klima uređaji mogli u prostoriju ubacivati kisik, ljudima bi se manje spavalo (uzrok je pomanjkanje kisika u mozgu) i duže bi živili. Imaju jedan mali problem; ne znaju napraviti takve klime. Šonc Zoran ima patent za KLIMU bez izrađenog PROTOTIPA.
Ovaj sustav je otporan na oscilacije u snazi jer tolerira i da ima vjetra i da nema, a sve se na kraju pohrani u obliku kemijske energije.
Kraj rezervoara s ukapljenim vodikom trebala bi biti punionica za boce s vodikom (boce od 1 do 4 litre za aute i boce od 20 litara za brodove i više za preko oceanske brodove. Efikasno ije da se brodovi direktno pune iz rezervoara kao na slici. Kad zapuše bura, brodovi se mogu skloniti u Bakarski zaljev i napuniti rezervoare s tekućim vodikom i kisikom. Kisiki se ubacuje u prostoriju gdje je motor na vodik, koji intezivno troši kisik, te zbog toga treba ubacivati kisik, a količinu kisika za plovidbu će kontrolirati MIKRO KONTROLERI sveučilišnog profesora Stjenke Bojanića. Stjenka ima 82 godine, pa mora osposobiti svoje studente i druge jako sposobne ljude za taj posao.
Što je međutim s izradom prototipa?
Međunarodni sudski VJEŠTAK za patente Karlo Šoštarić prema svom dugo godišnjem iskustvu na sudovima zna, da treba nakon patentne prijave napraviti PROTOTIPE nakon čega bi se radile i prodavale Vjetrenjače, jer Hrvatska može 100 puta više zaraditi novaca s izradom Vjetrenjača nego da prodaje LICENCE.
Kako ste zamislili rad vjetrenjača?
Cp koeficjent iskorištenja kinetičke energije prema formuli za rotacionu silu, koja okreće GENERATOR Cp=f(Tgφ*[1:(1+2ὡR)]), pa će Generatori duž obale Jadrana i po cijeloj Hrvatskoj proizvoditi oko 100 puta više energije, nego što danas proizvodi nuklearka i sve HIDRO centrale zajedno u Hrvatskoj. Nemoguće je sve ovo objasniti bez par malih formula. Svaka rotacija kružnice linearno poveća kuteve, što omogućava izradu Vjetrenjača sa ekstremno velikim Tg kutevima, pa nakon rotacije od 45° ako sve zarotiramo još za β=1.81321457° imat ćemo Tg90°=beskonačno, kad postoji samo rotaciona sila. Ja ne smijem odati tajnu, kako se može dogoditi situacija da se u toku rotacije od 360°, dogodi situacija da se 72 puta dogodi situacija da postoji 72 puta samo rotaciona sila, kako ne bi stranci mogli napraviti Vjetrenjače s ekstremno velikim Tg kutevima, što bi smanjilo prodaju malih, srednjih i velikih hrvatskih Vjetrenjača za kopno i more. Napisao sam već oko 200 stranica o Vjetrenjačama s ekstremno velikim tangesima s kojima Hrvatska brodogradnja s motorima na H2 i O2 i sa Stjenka Bojanić Mikrokontrolerima može postati vrhunska u svjetu, s time da će svi ljudi u Hrvatskoj moći imati male vjetrenjače s istosmjernim generatorima za zimsko grijanje kuća i drugih raznih prostorija, da bude toplo i ljudima i domaćim životinjama. Te male Vjetrenjače će moći raditi osim Končara, raznih brodogradilišta i fakulteti ELEKTRO tehnike, Strojarstva, fizike i sve napredne elektrotehničke škole u Hrvatskoj, nakon što se naprave prototipi i nađu najbolja rješenja uz mjerenja brzine vjetra, te izlazne energije iz GENERATORA uz zapise, koji će biti izlistani sa kojima ćemo saznati, kako se ponašaju razne brzine vjetra na kopnu i na moru.
Kakva može biti financijska korist za Hrvatsku od Vašeg izuma?
Vjetrenjače će zarađivati mnogo mnogo novaca, a za izradu nuklearki treba trošiti mnogo mnogo novaca. Kada sagorjeva 2H2+O2=2H2O, čista voda ne šteti ničemu ni u vodi ni u moru ni na kopnu. Kada Sava hladi nuklearku Krško, radioktivna voda truje život u Savi, a kad nešto popusti, onda se rad nuklearke zaustavi, jer bi inače ljudi duž Save gadno nastradali, pa se sad otklanja kvar na nuklearki Krško.
