Članovi Hrvatskoga katoličkog liječničkog društva danas su krenuli na hodočašće u Poljsku. Dan uoči hodočašća 2. travnja ujedinili smo se u molitvi za zagovor sv. Ivana Pavla II. o 19. obljetnici njegove svete smrti u Vatikanu
Prof. dr. Rok Čivljak
Sv. papa Ivan Pavao II. za hrvatski narod bio je glasonoša radosti, uporište mira i sreće. Zauvijek će nam u srcu biti upisane Papine riječi u prvoj godini njegovog pontifikata: „Dragi moji Hrvati, Papa vas voli, Papa vas grli i prima, Papa vas blagoslivlja.“ Stoga je i središnji dio našega hodočašća Krakov – grad u kojemu je sv. Ivan Pavao II. proveo najveći dio svoga života, u kojemu je studirao, bio zaređen za svećenika, bio kapelan, potom župnik, pa 1958. godine zaređen za krakovskog biskupa, a pet godina kasnije imenovan nadbiskupom. Kardinalski šešir dobio je 1967. kao tada najmlađi u Kardinalskom zboru, a nosio ga je sve do 16. listopada 1978. kada je kardinalska konklava Karola Wojtylu izabrala za papu.
Prvoga dana hodočašća, po dolasku u Varšavu, svoju prvu misu hodočasnici su slavili u pavlinskom Samostanu Gospe od Jasne Gore – Majke Života gdje nas je dočekao pavlin otac Stjepan. Misu je predvodio duhovnik HKLD-a prof. dr. don Ivan Bodrožić, a liturgijsko pjevanje predvodio je za orguljama predsjednik Podružnice HKLD-a „Mons. Marcel Krebel“ u Puli dr. Andrej Angelini. Gospa od Jasne Gore, Gospa Częstochowska, ikona je koja prikazuje Isusa i Mariju, a prema predaji ju je naslikao sam sveti Luka (zaštitnik HKLD-a!) na dasci stola kojega je prema predaji izradio Isus. Za vrijeme ikonoklastičkog pokreta, legenda kaže, bila je skrivena u šumama Poljske i kasnije donesena u Częstochowu u kojoj je danas glavno marijansko svetište poljskog naroda. S tim svetištem povezana je i sudbina same Poljske. Za vrijeme II. svjetskog rata ljudi su onamo išli na tajna hodočašća da prikupe duhovnu snagu u borbi protiv nacista, a još više kada je Poljska pala pod utjecaj Sovjetskog Saveza. Dolazak u svetište pape Poljaka Ivana Pavla II. odigralo je veliku ulogu u svrgavanju komunizma u Poljskoj te kasnijem porazu komunizma u cijeloj Istočnoj Europi i Sovjetskom Savezu.
Gospa Częstochowska
Pavlini (Red Sv. Pavla Prvog Pustinjaka) su pustinjački red koji je nastao u XIII. st. u Mađarskoj i Hrvatskoj, okupljanjem raspršenih pustinjaka u redovničku zajednicu. Red se ubrzo proširio čitavom srednjom Europom, ali ga je car Josip II. ukinuo 1786. na terenu Austro-Ugarske, pa i u Hrvatskoj. Red je preživio u dva samostana u današnjoj Poljskoj. Odatle je i počela obnova Reda. Sv. Pavao Prvi Pustinjak je, između ostaloga, zaštitnik male djece pa, slijedeći znakove vremena, pavlini danas molitvom i žrtvom osobito vode borbu za život nerođenih. HKLD-ovci su s pavlinima povezani već godinama, a zadnji puta su se susreli s njima prilikom posjeta Pavlinskom samostanu sv. Petra i Pavla u malom istarskom gradiću Sveti Petar u Šumi, na blagdan Gospe Guadalupske – zaštitnice nerođene djece. Naime, u tom samostanu nalazi se kapelica posvećena nerođenoj dječici u koju članovi istarske podružnice HKLD-a već godinama hodočaste uz klanjanje i molitvu za nerođene, a u prosincu 2023. su im se pridružili i članovi HKLD-a iz drugih podružnica.
Tijekom kratkog boravka u Varšavi članovi HKLD-a posjetili su katedralu sv. Ivana Krstitelja, jednu od tri stolne crkve u Varšavi, koja se nalazi unutar povijesnog središta Varšave. Katedrala se počela graditi u 14. stoljeću i služila je kao mjesto krunidbe i ukopa vojvoda Mazovije. Posljednji poljski kralj koji je položio zakletvu pred oltarom ove katedrale 3. svibnja 1791. bio je Stanislav August Poniatowski nakon čije abdikacije 1795. godine je Poljska de facto prestala postojati jer su njen teritorij razdijelile među sobom strane sile (Rusko Carstvo, Habsburška Monarhija i Kraljevina Pruska). U katedrali su pokopani mnogi poljski velikani kao što su pijanist Ignacy Jan Paderewski, književnik Henryk Sienkiewicz, kardinal Stefan Wyszyński i mnogi drugi.
Glavni povod ovoga hodočašća je svetkovina Božjega milosrđa koja se slavi prve nedjelje po Uskrsu. Nedjelju Božjeg Milosrđa općim blagdanom Crkve ustanovio je upravo sv. Ivan Pavao II. kako bi podsjetio da Krist uvijek oprašta onima koji se kaju za svoje grijehe. Ova pobožnost okuplja milijune katolika koji svoju ljubav izražavaju kroz molitvu devetnica, krunicu Božjeg milosrđa i procesije. Glavna poruka ovog blagdana je da je Bog milosrdan: „Što je grješnik veći, to ima veće pravo na moje milosrđe“, zapisala je sveta Faustina u svom dnevniku nakon što je poslušala samog Krista.
Slika Milosrdnog Isusa, tj. Božjeg milosrđa, objavljena u viziji koju je sv. Faustina imala 22. veljače 1931. godine u ćeliji samostana u Płocku.
A tko je bila sestra Faustina? Rođena kao Helena Kowalska 1905. u selu Glogowiec, u blizini Lodza (Poljska), pristupila je Kongregaciji Naše Gospe od Milosrđa 1925. godine kao sestra Maria Faustina od Presvetog Sakramenta. Za vrijeme boravka u samostanu u Plocku 1931. imala je prvo viđenje Milosrdnog Isusa koji joj je pri tome mističnom susretu dao zadaću da naslika njegovu sliku. U sljedećih nekoliko godina njezini mistični susreti s Isusom su se nastavili, a Isus joj je tijekom tih susreta prenio niz poruka o značenju svoga Božjeg milosrđa i zadužio je da širi njegovu pobožnost po cijelom svijetu. Sestra Faustina umrla je u samostanu Krakovu 5. listopada 1938. godine u dobi od 33 godine, a 8. travnja 1993., prve nedjelje poslije Uskrsa, papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom. Nakon svega sedam godina isti papa Ivan Pavao II. prve nedjelje poslije Uskrsa 30. travnja 2000. proglasio ju je svetom i tijekom obreda istaknuo: „Važno je da u potpunosti prihvatimo poruku koju nam Božja riječ prenosi ove druge vazmene nedjelje, a od sada u cijeloj Crkvi. Bit će označena kao ‘Nedjelja Božjeg milosrđa’.”
Na kraju prvoga dana hodočašća hodočasnici su stigli u Częstochowu u kojoj će prenoćiti u neposrednoj blizini Svetište Crne Gospe koje će posjetiti drugog dana hodočašća.
%20FOTO,%20VIDEO){kind=link}