Održana dvodnevna konferencija “Zdrava gradnja” u prostoru Stabla znanja Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu
U organizaciji Hrvatske akademske zajednice Sveučilišta u Zagrebu održana je dvodnevna konferencija pod nazivom “Zdrava gradnja” u prostoru Stabla znanja Studentskog centra Sveučilišta u Zagrebu. Kroz niz stručnih predavanja, cilj je bio osvijestiti publiku o važnosti zaštite okoliša i očuvanja resursa za dobrobit budućih generacija te naglasiti važnost implementacije zdrave, zelene i održive gradnje u svakodnevnom životu.
Konferenciju je otvorio Karlo Kolesar, nacionalni predsjednik Hrvatske akademske zajednice istaknuvši kako tema zdrave, zelene i održive gradnje nije dovoljno aktualizirana i osviještena u javnosti, no da je njena važnost iznimno bitna. Također, napomenuo je da je upravo integracija iskustava i vizija različitih eminentnih stručnjaka iz područja zelene i održive gradnje razlog organizacije konferencije.
„Osobito mi je zadovoljstvo vidjeti mlade u ovolikom broju na konferenciji koja govori o implementaciji zelene i održive gradnje. Posebno me veseli što su članovi Hrvatske akademske zajednice pokazali interes za ovu vrlo bitnu i kompleksnu temu te što su okupili vrhunske stručnjake iz područja zelene i održive gradnje, posebice na ovaj dan, na Dan planeta Zemlje.“, govor kojim je Karlo Kolesar, nacionalni predsjednik Hrvatske akademske zajednice svečano otvorio konferenciju.
Primorani smo na ubrzanu gradnju domova zbog ubrzane urbanizacije i porasta broja stanovništva, ali svjesni smo da izgradnja ima značajan utjecaj na prostor u kojem živimo. U svrhu ublažavanja klimatskih promjena, energija, sirovine i sam okoliš ne smiju se pretjerano eksploatirati. Relevantni i uvaženi sugovornici konferencije naglasili su kako je situacija prilično ozbiljna te da se samo velikim prilagodbama i promjenama možemo nadati značajnim poboljšanjima. Kako bismo krenuli prema ideji kružnog gospodarstva, čija je krajnja svrha zaštita okoliša, očuvanje resursa i dobrobit budućih generacija, ključno je uključiti neku vrstu “zelene” komponente u svaki aspekt poslovanja, ali i svakodnevnog života.
Državni tajnik Ivo Milatić u svojem je predavanju Modernizacijski fond, projekti sufinancirani iz sredstava Europske unije objasnio kako je to financijski instrument uspostavljan Direktivom 2003/87/EZ o trgovanju emisijama stakleničkih plinova (EU ETS Direktiva) za razdoblje od 2021. do 2030. s ciljem postizanja klimatske neutralnosti u skladu s Pariškim sporazumom te da je fond namijenjen podršci deset država članica Europske unije s nižim dohodcima u svrhu postizanja ciljeva europskog zelenog plana podupiranjem zelene i socijalno pravedne tranzicije. Istaknuo je da države korisnice imaju definiran udio u Modernizacijskom fondu, koji im je na raspolaganju za ulaganja, slijedom kojeg Republika Hrvatska ima 14,6 milijuna emisijskih jedinica za razdoblje 2021.-2030. te da su Republici Hrvatskoj do sada odobrena sljedeća prioritetna ulaganja sredstava Modernizacijskog fonda: projekt „Ulaganje u mjere energetske učinkovitosti i ulaganje u promicanje energije iz obnovljivih izvora trgovačkog društva Dilj d.o.o“, „Program dodjele državnih potpora za ulaganje u
mjere energetske učinkovitosti i visokoučinkovitu kogeneraciju u sektoru proizvodnje”, „Program dodjele državnih potpora za ulaganja u promicanje energije iz obnovljivih izvora energije“ te projekt „Pametno skladištenje energije na razini mreže trgovačkog društva IE-Energy d.o.o.“.
„Hrvatska ima izvrstan energetski potencijal te može postati regionalni lider u kontekstu zdrave gradnje kao što se profilira i u smislu energije i LNG-a.“, izjavio je Ivo Milatić, državni tajnik.
Direktor Održivo d.o.o. Hrvoje Bota, održao je predavanje pod nazivom Kako izgraditi kuću od konoplje?, tijekom kojeg je istaknuo stambeno-gospodarski kompleks u Krušvaru izgrađen od prirodnih materijala te vlastitu kuću od konoplje, točnije, izgrađena je od betona od konoplje i vapna, poznatog pod nazivom “hempcrete” ili konobeton te je to prva kuća od konoplje u Dalmaciji. Nadovezujući se na to, objasnio je kako je drvena konstrukcija kuće s ispunom od hempcrete-a, pregradni zidovi izvedeni panelima od slame, obloga terase stambenog dijela od drva dok se na gospodarskom dijelu koristi reciklirana opeka i kamen. Posebno je istaknuo kako je konobeton izvrstan izolator, veže CO2, ima negativnu emisiju, vapno ga štiti od gljivica i otpušta vlagu te da je također prirodni materijal najbolji za gradnju, okoliš i kvalitetno stanovanje.
„Krajnje je vrijeme da se okrenemo održivom, no to ne obuhvaća samo gradnju: održivo treba stvarati u svim segmentima života te su potrebne edukacije i rad na osvještavanju i stvaranju novih vrijednosti.“, izjavio je Hrvoje Bota, direktor Održivo d.o.o..
Jedno od predavanja na konferenciji održao je i Matko Šišak, jedan od osnivača udruge Zelena mreža aktivističkih grupa (ZMAG) u kojemu je sudionicama približio i objasnio pojam „Uradi sam“ graditeljstva te predstavio način rada i sve projekte navedene Udruge. Valentino Gareri, direktor Valentino Gareri Ateliera sudionicima je objasnio i istaknuo važnost recikliranja prirodnih materijala u svrhu očuvanju vrijednih prirodnih resursa. Marina Zajec, osnivačica Arhitekture E.L.I. sudionicima je približila i istaknula važnost korištenja biorazgradivih materijala, gradnje u skladu s datostima lokacije te racionalnog projektiranja u svrhu smanjenja utjecaja gradnje na okoliš. Silvio Novak, voditelj tehničke podrške Knauf Insulation d.o.o predstavio je svoje poduzeće te sudionicima pobliže objasnio temu mineralnih vuna kao cjelovitog rješenja za toplinsku, zvučnu i protupožarnu zaštitu zgrada. Katarina Luketina, vlasnica obrta Zemljani održala je predavanje pod nazivom Održivi gradovi te sudionicima istaknula važnost jedinstva i sklada čovjeka s prirodom.
U sklopu ove Konferencije održana je i panel-rasprava pod nazivom Novi europski Bauhaus u kojoj su sudjelovali Jana Horvat, asistentica na Arhitektonskom fakultetu i Marko Zlonoga, stručni savjetnik Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), a moderator panela bio je Matija Vinković, magistar povijesti i apsolvent povijesti umjetnosti. Istaknuli su kako inicijativa Novi europski Bauhaus povezuje Europski zeleni dogovor s našim svakodnevnim životima i životnim prostorima te poziva sve Europljane da zamisle i zajedno izgrade održivu i uključivu budućnost koja je lijepa za naše oči, umove i duše.
Na konferenciji su također prisustvovale Hrvojka Božić, zamjenica predsjednika Hrvatske akademske zajednice i Petra Petrić, posebna savjetnica ministra te mnogi drugi gosti.
