Morali bismo graditi zeleni svijet koji će biti puno bolji od sadašnjeg
“Zovem se Sanja, rođena sam u Zagrebu kao i moji roditelji, radim u financijama već 25 godina što je tražilo i pomak na neki način u mom duhovnom rastu, jer moramo raditi za plaću, a posao kojeg radim baš i nije duhovni rast jer nije kreativan. Moje sazrijevanje i životni rast je spoznaja o istini i briga za drugog”, tako nam se predstavila odmah na početku našeg razgovora veganka i zaštitinica životinja Sanja Puskas iz Zagreba koja na Facebooku plijeni pozornost svojom angažiranošću za spas životinja jednako kao i receptima i veganskom hranom koju priređuje za svoje prijatelje i svoju obitelj, a koji i preko fotografija mame svojim izgledom i sudeći po začinima koje stavlja u hranu i svojim okusima. Za portal Akademija Art Sanja je progovorila o razlozima zbog kojih je veganka i zbog kojih promovira veganstvo kao način života.
Gordana Igrec
Od kada ste vi Sanja – veganka?
Veganka sam sedam godina i žao mi je što puno ranije nisam došla do istine kako meso i mlijeko dolaze do polica trgovina. Prije odluke nisam bila vegetarijanka jer vegetarijanstvo uključuje konzumaciju mliječnih proizvoda i ostalih životinjskih izlučevina.
Zašto se, međutim, niste zadržali samo na vegetarijanstvu?
Vegetarijanstvo nije došlo u obzir nakon gledanja filmova i isječaka o patnji krava i teladi iz mliječne industrije, kako industrija tako i u seoskim “domaćim” gospodarstvima jer svima njima se oduzimaju potomci radi konzumacije njihovog mesa ili radi mlijeka. Gledanje je u meni izazvalo tugu a i bijes, mogla sam se u početku veganstva jedino prevariti radi neispravnih ili nečitljivih deklaracija koje nažalost moramo u trgovinama čitati povećalom i ima podosta netočnih informacija o proizvodu.
Kako se, dakle, snabdijevate s veganskim namirnicama?
Već duže vrijeme dobro znam gdje ću što kupiti, što ću naručiti od proizvođača i dobavljača veganske hrane i kako ću sama izraditi svoju hranu. Na kraju sve oko nas je veganska hrana ako isključimo namirnice i nusprodukte proizašle od životinja.
Je li komplicirano biti vegan kod nas?
Ljudska prehrana morala bi danas biti bez životinja na jelovniku, naročito od kada je uznapredovao uzgoj životinja za hranu, a radi našeg zdravlja, životinja i planeta. To su grahorice, voće, povrće, sjemenke, orašidi što je dostupna hrana i vrlo zdrava za krvožilni sustav i naše ostale organe. Na osnovu tih namirnica možemo izraditi visokovrijedne bjelančevine te dobivamo sve vitamine i minerale.
Kako je, međutim okolina gledala na vašu odluku?
Mislim da je u početku okolina gledala sa čuđenjem na moju čvrstu odluku, što dalje to je ljudima manje čudno jer radi takvog načina prehrane ljudi pune bolnice mada postoji još uzročnika bolesti. Svaki dan možemo u medijima pročitati i progledati što je uredu a što nije. Sve je više veganskih kuharica, u nekima sam i sama autor radi zalaganja Udruge Prijatelji životinja iz Zagreba kako bi stiglo u dnevni tisak.
S radošću sam napravila i puno veganskih torti koje sam poklonila utočištima i azilima za životinje.
Što onda znači biti veganka?
Biti vegan/ka znači živjeti u skladu s drugima poštujući svaki život.
Smatram da sam jedući meso životinja držala u sebi nečiji život, osjećala sam se krivcem a zapravo ljudi to čine radi loše navike, naših krivih percepcija o postojanju nekog bića.
Dakle, slažete se s tvrdnjama nutricionista kada je posrijedi zdrava veganska prehrana?
Apsolutno se slažem s nutricionistima veganske prehrane i pedijatrima koji sve više zagovaraju kao najzdraviju prehranu djece vegansku, jer budućnost djece ovisi o planetu na kojem živimo a ujedno se onečišćuje najviše industrijama mesa i mlijeka te nažalost i djeca sve više obolijevaju. Hrana za ljudsku djecu nije kravlje mlijeko već isključivo majčino mlijeko, u odrasloj dobi ne bismo smjeli konzumirati mlijeko druge vrste jer ne pripada ljudima po sastavu, od tuda intolerancije i alergije na tešku probavljivost kravljeg ili kozjeg mlijeka.
Koliko je današnji uzgoj hrane za ljude nezdrav i nehuman?
Današnji uzgoj životinja pridonosi bolestima a ne više zdravlju, prije ljudi nisu znali i nije bilo toliko mogućnosti u izboru hrane. Dakle vrijeme je za promjenu.
Kako su izgledali vaši prvi koraci u vegnastvu?
Kad sam krenula veganskoj prehrani savjetovala sam se s nutricionistima, naučila sam što znači imati ispred sebe cjeloviti tanjur sa svim vrijednim sastojcima za zdravlje i da mi ništa od nutrijenata ne manjka.
Što je s djecom veganima?
Djeca vegani će narasti u zdrave ljude s dobrim navikama, djeca vole životinje ali odjednom ih serviramo na tanjuru što stvara konfuziju i nedopustivo je poigravanje dječjom psihom jer dijete može pitati gdje je njegovo drago prase ili pilić, zec ili patka.
Žalim što moja djeca nisu odrasla na takvoj prehrani jer sam živjela stihijski po navikama i u neznanju.
Koliko točno vegana ima u Hrvatskoj, pa potom i u svijetu?
Točnu informaciju o broju vegana ili vegetarijanaca u svijetu i Hrvatskoj ne znam s obzirom da vrtoglavo raste što znači da je u trendu radi okoliša, bolesti, smrtnosti životinja koji broji preko 70 milijardi godišnje i nepovratna je katastrofa za ekologiju i zdravlje jer uključuje životinje nahranjene biljem niske kakvoće, prisilno oplođene i uzgojene, životinje su pod stresom radi mučnog i teškog prijevoza s dalekih destinacija, u njima se nalazi hormon stresa, imaju povišenu temperaturu od straha i adrenalin.
Što je u nekoliko riječi veganstvo?
Kada je tijelo zdravo tada je prisutna i duhovnost, kada je u zdravom duhu zdravo tijelo, u oba slučaja po meni podržava sve navedeno.
Živjeti stilom života gdje nikome ne uskraćujemo pravo na život, trebala bi biti smjernica svih nas. Ljudi sve više odustaju jesti životinje.
Možete li nam otkriti jedan od vaših najdražih recepata veganskog jelovnika?
Pitate me za recept nekog kompletnog ručka, mogla bih nabrojati već podosta hrane od predjela do deserta koju sam izmislila i pripremila, dijelim slike i recepte na mom FB profilu, veganskim FB grupama, do ideja dolazim sa stranica ili Instagrama vrsnih veganskih kuharica. kuhanje mi je nakon dosta godina prakse napokon postalo ljubav, opuštanje i hobi uz neku dobru glazbu, može biti dobra radio postaja ili s youtube dobar instrumental ili jazz, neki dobar stari evergreen rock i sl., nemam stroge smjernice prema glazbi, teško mi je izdvojiti jednako kao i za čitanje što nažalost radi posla slabije stižem.
Uglavnom veselim se obitelji i prijateljima na nedjeljnom ručku uz guštanje cruelty free namirnica.
Kako provodite slobodno vrijeme?
Slobodno vrijeme provodim pomažući životinjama, kuhajući, šetajući psa, prije pandemije virusa bili smo aktivni kao grupa ljudi koja pomaže utočištima i azilima s spašenim životinjama iz klaonica ili napuštenih pasa, trebalo im je raditi nastambe, poigrat se s njima, počešljati koga.
U čemu biste se željeli još okušati?
Željela bih se ostvariti u nekoj zelenoj kuharici u budućnosti ali još ne razmišljam i opasna je konkurencija predivnih žena i muškaraca od kojih sam učila i još učim o kulinarstvu, sretna sam što postoje i brinu o ljudskom zdravlju i čuvaju životinjske živote.
Do kada će životinje uzgajati ljudski rod za klanje i za hranu?
Smatram dok god će ljudi životinje doživljavati kao stvari za daljnju uporabu, opravdavati se terminom “oduvijek se tako radilo” plaćati svojim novcem za njihovu smrt i konzumirati, da se ne mogu nazivati etičnima.
Držim da je skromnost vrlina, priroda je jedinstvena i neponovljiva cjelina, životinje imaju svrhu svog postojanja kako bi nas oplemenile a ne kako bismo ih ubijali i gazili.
Svakako se tu ubraja lovstvo i ribolovstvo, protiv sam oduzimanja prostora divljim životinjama jer to je naposljetku alibi lovcima kako bi ubijali divljač koja šeta šumom ili ulazi po hranu u vrtove. Smatram da čovjek nije dobar ako ciljano oduzme život nekom biću, primjerice srni koja mirno pije vodu, a sve radi našeg nehaja prema njima oduzevši im prostor.
Koje vam je životno geslo?
Moje životno geslo je da ne činimo drugima ono što sami ne bismo voljeli doživjeti da drugi čine nama.
Jedenjem “mesa” presuđujemo sami sebi i čitavom planetu, životinje nisu nešto već su netko, nemilosrdni smo pri tom za budućnost naše djece i odgovorni smo za mnoge živote jer svi smo mi jedno i svaki život je jedinstven. Mišljenja sam da bismo morali graditi zeleni svijet koji će biti puno bolji od sadašnjeg.
Veganski recepti
Domaće tikvice sa tofuom marinirano na dalmatinski način
Sastojci:
1 veća duguljasta zelena tikvica ( oko 0,5 kg)
10 dkg svježeg tofua
1 list gotove suhe alge
1 dcl maslinovog ulja
Začini: crna sol, papar, prstohvat chilli, bosiljak, mažuran, origano, celer i peršin
Priprema:
-Narežite tikvicu na kolutove, poprskajte maslinovim uljem sa malo soli i zapecite u rolu na papiru za pečenje na 190 stupnjeva.
-Složite ih na veći tanjur.
-Napravite u dubljoj posudi marinadu od 0,5 dcl maslinovog ulja, crna sol, papar, prstohvat chilli, bosiljak, mažuran, origano, celer i peršin i dodajte kratko namočen u toploj vodi list alge, ocijedite ga te usitnite.
-U smjesu marinade dodajte na kockice narezan tofu i pričekajte 15 minuta kako bi prožeo sastojke.
-Ispecite kratko na tavici koja ne lijepi namirnice.
-Složite na tikvice, poslužite masline, salatu, klice.
Dobar tek!
MAROKANSKI FALAFEL
Sastojci:
300 g kuhanog slanutka i 300 g kuhanog graha
jedan manji luk
tri režnja češnjaka
oko šest maslina
jedna naribana korica limuna
dvije žlice peršina
dvije žlice lista korijandera
dvije žličice korijandera u prahu
jedna žličica cimeta
pola žličice kumina
jedna žličica chillija u prahu
jedno lan-jaje / jedna žlica mljevenog lana i tri žlice vode mora nabubriti, pretvoriti se u sluz/
par žlica po potrebi brašna /dobro je slanutkovo ali ne treba/
sol i papar
maslinovo ulje
Priprema:
U mikser dodajte kuhani slanutak ili grah, masline, luk i češnjak. Dodajte lan-jaje, brašno, sol, papar, naribanu koricu limuna, kumin, cimet, chili, korijander u prahu, peršin i korijander lišće. Izmiksajte ali ne previše sitno da ipak ostanu komadići.
-Napravite vlažnim rukama kuglice i pecite na vrućem ulju oko 10 minuta, povremeno ih okrećite i stavite na upijajući papir.
-Ukrasite izdancima-klicama i svježim povrćem.
HRSKAVA SAVIJAČA OD TOFUA I SVIJEŽIH LISTIĆA ŠPINATA
SASTOJCI:
- 1 PAKIRANJE LISTOVA BEZ L-CISTEINA
- 300 G OPRANIH I OSUŠENIH LISTOVA ŠPINATA ILI BABY ŠPINAT
- 200 G SVIJEŽEG TOFUA
- 2 REŽNJA ČEŠNJAKA
- ČAJNA ŽLIČICA KURKUME
- ČAJNA ŽLIČICA KRUPNE SOLI
- ČAJNA ŽLIČICA PAPRA
- ČAJNA ŽLIČICA BIJELOG SEZAMA
- 3 ŽLICE MASLINOVOG ULJA
PRIPREMA:
Uzimajte za nadjev po dva lista tijesta i premažite ga izmrvljenim tofuom sa vilicom gdje se nalazi kurkuma, jedan istisnuti režanj češnjaka sa malo soli i papra i dvije žlice maslinovog ulja.
Po nadjevu rasporedite špinat i zarolajte tijesto i stavite peći na 180 stupnjeva oko 40 min.
U tijeku pečenja premažite listove sa smjesom maslinovog ulja, sezamom i 1 dcl vode te krupnom soli.
Podlijete li savijaču vodom bit će hrskava i ovako zlatno žuta.
