U sklopu hrvatsko-crnogorske kulturne suradnje predstavljamo Borisa Jovanovića Kastela

U sklopu hrvatsko-crnogorske kulturne suradnje predstavljamo Borisa Jovanovića Kastela i novu zbirku mediteranske poezije “Bumerang Valova”

O poeziji Borisa Jovanovića Kastela objavljena je knjiga izabranih eseja domaćih i stranih pisaca Mediteranski gospar (Media link, Podgorica, 2009). Dobitnik je svjetske Pohvale za poeziju Nosside 2011. koja se dodjeljuje pod pokroviteljstvom Svjetskog poetskog direktorijuma UNESCO-a u italijanskom gradu Reggio Calabria. Uređivao je časopis za književnost Ovdje (2000-2003). Eseje objavljivao niz godina u dnevniku Pobjeda. Poezija mu je prevođena na talijanski, engleski, poljski, češki, albanski, mađarski, makedonski, ukrajinski i slovenski jezik.

Zastupljen je u Antologiji svjetske poezije Nosside na talijanskom jeziku, Antologiji Mediteranske ljubavne poezije od najstarijih vremena do danas (Narodna biblioteka Radosav Ljumović, Podgorica), Antologiji savremene slovenske poezije na slovenskom jeziku (Međunarodna revija za poeziju, Rp. Lirikon, Velenje, 2010, u izboru i prevodu Petera Kuhara), Antologiji crnogorske poezije na albanskom jeziku (Izdavačka kuća Onufri, Tirana, 2012.u izboru i prevodu Dimitrova Popovića), Antologiji južnoslovenske poezije Twoja chwila na poljskom jeziku (Tvoj trenutak, Agawa, Varšava, 2012. u izboru i prevodu Grzegorza Latuszynskog) , dvojezičnoj češko-engleskoj Antologiji savremene slovenske poezije Bludni korijeni (2015) objavljenoj na Univerzitetu Palackog u Olomoucu u Češkoj Republici koja se izučava na mnogim univerzitetima slavistike u Evropi i svijetu, u prestižnoj Antologiji mediteranske poezije Mare Mare u kojoj svaka zemlja Mediterana ima po jednog predstavnika čija poezija je objavljena na italijanskom i maternjem jeziku autora (Adda editore, Bari, 2017, u izboru i prevodu Milice Marinković), u Antologiji crnogorske poezije u ukrajinskom časopisu Vsesvit iz Kijeva (11-12/2016, u prevodu Dmitra Čistjaka i izboru Sretena Perovića), Antologiji poezije Jadrana na italijanskom jeziku Linea adriatica u prevodu M. Tereze Albano i izboru Vilijama Vastarele (Stilo Editrice, Bari, 2019), antologiji crnogorske poezije Odlazak u stihove (priređivači Božidar Proročić i Željka Lovrenčić, Crnogorski kulturni forum, Cetinje, 2020), antologijama crnogorske poezije, antologijama poezije o vinu, ženi…

Izabran je u trideset pjesnika svijeta učesnika VI Svjetskog festivala poezije (Sixth World Poetry Festival) u Kalkuti (Indija) 2012. i 2014. godine. Kastelovu knjigu poezije na slovenačkom jeziku Ručak na hridini (Kosilo na čeri) objavila je 2014. godine slovenačka izdavačka kuća Hiša poezije u antologijskoj ediciji evropskih pjesnika Poetikonove lire kao dio programa Evropske komisije. Izbor iz poezije na makedonskom jeziku Čekaju li nas brodovi (Чекаат ли бродовите) objavilo je renomirano Udruženje za nauku i kulturu НОВА iz Bitole 2018. godine. Knjiga poezije Pozivno pismo suncu (2016) objavljena je u prestižnoj biblioteci savremene crnogorske poezije Savremenik Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice. Knjiga poezije Pozivno pismo suncu (2016), objavljena u prestižnoj biblioteci savremene crnogorske poezije Savremenik Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice, ovjenčana je prestižnom nagradom Književno pero Hrvatskog književnog društva za knjigu godine van izdanja HKD-a. Knjigu poezije More u naručju (2017) objavio je Kulturni centar Novog Sada u poznatoj ediciji Anagram posvećenoj savremenim regionalnim i evropskim autorima. Na Struškim književnim susretima 2017. godine u Strugi i Ohridu, Kastel je za poeziju dobio nagradu Kniževni branovi. Beogradski Institut za razvoj humanističkih disciplina Belko, Kastelu je u martu 2018. godine dodijelio specijalnu nagradu Balkanski juvelir za nemjerljiv doprinos baštinjenju, očuvanju i razvoju duha poezije i muzike Mediterana u književnom opusu. Iste godine, Borisu Kastelu je za doprinos mediteranskoj poeziji i povezivanju mediteranskih naroda i kultura uručena hrvatska književna nagrada Goran Bujić koju dodjeljuje zadarski Ogranak Hrvatskog književnog društva u Zadru.

Italijanski časopis za svjetsku književnost i ostale umjetnosti Margutte, u oktobarskom broju 2014. godine, u rubrici Svjetski pjesnici, objavio je Kastelovu poeziju na italijanskom u prevodu Marije Tereze Albano i engleskom jeziku u prevodu dr Vladimira Sekulića i prof. Julke Ostojić, kao i indijski časopis za svjetsku književnost Advaitam speaks literary na engleskom jeziku u svesci 3/2017. Kastelovu poeziju na engleskom jeziku, u prevodu Vladimira Sekulića, objavio je 2017. godine i časopis za mediteransku književnost Odisej (Odyssey) koji objavljuje najznačajnije pisce Mediterana od antičkih vremena do danas. Živi u Podgorici.

MORE OD KOVINE

Dižući ka nebu hram

u čast Jahve

treći kralj na trgu u Jerusalimu

naredio je da se od kovine

izlije more u krugu

trideset lakata prečnika

i pet uvis

sa po tri volovske glave

da ga nose.

Kada se odmotalo Sveto pismo

zavjet je bio izbrisan.

U oklopu vode

mjehuriće na vrh mača nabadam

da kapije doma otvorim

dok nam cikloni prašine

oklope ludačkih košulja

namiču…

KLJUČ KADULJE

Na zaključanom ostrvu

ubrao je kadulju,

nevjestu franačkog kralja,

stariju od milenijuma bez mirisa.

Sa plaže ostrva

odnio je raspetu školjku

sedefa zjenica relikvije.

Iz kadulje u knjizi

izabranih smrti

rastu pršljenovi –

ključevi posrebreni sedefom.

Počujte!

Ostrvo će biti otključano!

Ako iz davnih tragova

isklija silikonska dojka smokve

ključeve ću moliti da se osuše…

VATRE

Naslućeni,

rumeni od bezosjećajnosti

iz prašume bagrema,

rođeni smo

da zabrodimo i vijenac

od ruzmarina položimo

na matericu talasa

i odemo na groblje

da od fosila prstiju kompasa

godinu rođenja i smrti

u etar upišemo

nesvjesni da ih je

vatra bezosjećajnosti ugljenisala.

TREĆE OKO

U jutru nevjerice

zaključanu djevojčicu meduzu

u podrumu konobe

hranio sam somunima punjenim

komadićima kivija i medovinom.

Kada su dunule nepogode

žena je molila da izađe,

iz žuči šljunka prosije

novčiće iz potonulih brodova

i dželatima plati moju slobodu.

S maestralom, doletjela je golubica

u crnom i donijela zagonetku

svih milenijuma –

smrtno bijel list papira

da ga monogramom navlažim

a starica meduza vapila je

da će, ako otključam,

pogledom skameniti pticu

da budem dugovječan kao svjetlost.

Kad se konobe, krv misli i deluzije

skamene,

nađi u njihovom pepelu

žeravicu trećeg oka,

djevojčice!

ZADAH MASTIKE I MORSKE PTICE

Da najstariji krug

jedinstva svijeta i sebe – mandalu

prokrstariš

treba ti rođenja i života,

da zaboraviš izvjesnost

i staričinu košaricu

punu flaša soka od đumbira,

lozovače sa travkama anisa,

pogače i vunene čarape –

ostaviš na gat.

Moraš da zaboraviš

vrijeme na džepnom satu

starom nekoliko generacija,

vrisku đece na obali zaliva

sačuvaš u ostrigi začepljenoj smolom

a prsten sa vjenčanja

sakriješ u suvozid kadionice na jezeru

da svijetli kada je ofarbaju u bezbojnost.

Prozirniji od nedosegnutog

i stariji od ljubavi

otvorićeš jedno oko durbina

i znati da su te zaboravili i nadživjeli

ili su ih u to kapljice krvi iz satova uvjerile.

Ako zadah mastike u tvom zovu

razleti morske ptice,

hoće li svi baciti časovnike?

KOMADIĆ VENECIJANSKE ZASTAVE

Komadićem zastave Svetog Marka

pod oltarom crkve u Perastu

posutom prahom lavovskih krila –

previjam ugrize

od crne udovice,

kćeri imperija u balskom oklopu.

Mrežama plete kavez horizontu,

brodove koncima vješa o fenjere

a htjenje da se Ikarovim krilima

vinemo od nigdine do Olimpa,

pljunemo i rastjeramo bogove

našu đecu da krunišemo –

kameni pogledom mumije.

Kad komadić zastave istruli,

u rukavcu slobodne teritorije –

od vode,

rumenije od krvi kabernea,

sašiću novi!

Piše: Božidar Proročić

Božidar Proročić

Autor serijala hrvatsko-crnogorske kulturne suradnje na Akademiji Art

U izdanju Crnogorskog kulturnog foruma sa Cetinja upravo je izašla iz tiska panorama savremenog hrrvatskog pjesništva ,,Pjesma sa Razlogom” u kojoj je zastupljeno 40 hrvatskih autora, uz podršku i kulturno povezivanje koje su omogućili NJ. E. ambasador Hrvatske u Crnoj Gori gospodin Veselko Grubišić, a planski pripremili dr. Željka Lovrenčić iz Zagreba i Božidar Proročić književnik i prevoditelj. Božidar Proročić je rođen 1979. godine na Cetinju. Osnovnu, srednju školu i Saobraćajni fakultet završio u rodnom gradu. Sa 18 godina bio je najmlađi kolumnist nedjeljnika i urednik rubrike za kulturu nedjeljnika Onogošt. Član je Savjeta biblioteke Njegoš na Cetinju. Piše poeziju, prozu, eseje i kolumne. U pripremi mu je zbirka poezije Ukrajini s ljubavlju, zbirka kratkih priča Konjanik tame i Antologija književnosti Azerbejdžana, Grčke i Ukrajine. Govori engleski, talijanski i ruski jezik i prevodi sa ukrajinskog jezika. Promotor je kulturnih i šahovskih događaja.