Na dnevnom redu: izbor novih članova HAZU


 

Uoči izborne Skupštine HAZU
 

U HAZU će se, u četvrtak 10. svibnja, u 17.00 sati, u Akademijinoj palači na Zrinskom trgu 11. održati izborna Skupština, koju je sazvalo.
 
Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Na dnevnom redu je izbor novih članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Na fotografiji prof.dr.sc. Davor Miličić (Foto: Mehkek)
 
Naime, Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prihvatilo je kandidate za nove članove Hrvatske akademije te će iste kandidate iznijeti pred Akademijinu Skupštinu i to: 20 kandidata za redovite članove, 10 kandidata za članove suradnike, 8 kandidata za dopisne članove i 7 kandidata za reizbor suradnika.
Po jedno mjesto redovitog člana ostalo je nepopunjeno u Razredu za prirodne znanosti, Razredu za medicinske znanosti i Razredu za likovne umjetnosti. Jedno mjesto člana suradnika ostalo je nepopunjeno u Razredu za književnost. Razred za filološke znanosti nije imao prijedlog za izbor dopisnog člana.
PREGLED KANDIDATA ZA ČLANOVE HAZU
DOPISNI ČLANOVI
Mladen BESTVINA, Stevo JULIUS, Lojze LEBIČ, Ante MUNJIZA, Marko MUŠIČ , Svante PÄÄBO, Mario SUŠKO i Ignacij VOJE
 REDOVITI ČLANOVI
I. RAZRED ZA DRUŠTVENE ZNANOSTI
Nenad VEKARIĆ, Gordan DRUŽIĆ, Davor KRAPAC, Mihajlo DIKA, Ivo GOLDSTEIN
II. RAZRED ZA MATEMATIČKE, FIZIČKE I KEMIJSKE ZNANOSTI
Andrej DUJELLA, Vitomir ŠUNJIĆ, Dario VRETENAR
III. RAZRED ZA PRIRODNE ZNANOSTI
Vladimir BERMANEC, Ivana WEYGAND-ĐURAŠEVIĆ, Mladen JURAČIĆ, Igor ANIĆ
IV. RAZRED ZA MEDICINSKE ZNANOSTI
Josip MADIĆ, Davor MILIČIĆ
V. RAZRED ZA FILOLOŠKE ZNANOSTI
Goran FILIPI, rođen 1954. u Zadru, diplomirao je talijanski jezik i književnost te engleski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zadru (1979.). Kako je odrastao i školovao se u Izoli, od djetinjstva je aktivan trojezični govornik (hrvatski, slovenski, talijanski). Godine 1985. magistrirao je u Interuniverzitetskom centru za poslijediplomske studije u Dubrovniku (smjer romanska lingvistika, u organizaciji i izvedbi Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), a 1991. je doktorirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na Katedri za talijanski jezik Filozofskoga fakulteta u Puli radi od 1985. (kao redovni profesor od 1998., u trajnom zvanju od 2005.), a na Fakultetu je obavljao različite dužnosti organizacijskoga i znanstvenoga tipa, pa tako u dva mandata i dužnost dekana. Niz godina (1996. – 2005.) predavao je talijansku povijesnu gramatiku na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, a od 2003. redovito predaje, kao gostujući profesor, talijanističke i lingvističke kolegije na Fakultetu za humanističke znanosti u Kopru. Povremeno kao gostujući profesor predaje na Sveučilištu u Udinama. Gostovao je i na drugim inozemnim sveučilištima (Padova, Bologna, Klagenfurt).
U znanstvenoistraživačkom radu bavio se ponajprije proučavanjem romanskih idioma na tlu Hrvatske (posebno Istre: istromletački, istroromanski, istrorumunjski) te romansko-slavenskim jezičnim dodirima i prožimanjima (posebno u Dalmaciji i Istri). Nakon obrane doktorske disertacije objavio je 15 knjiga (od toga pet knjiga etimoloških studija o istrorumunjskom, tri sveska jezičnih atlasa Istre /jedan za istriotski i dva za istrorumunjski/, tri etimološka rječnika /pučkog nazivlja brodogradnje, pučke istarske ornitonimije, pučke slovenske ornitonimije/ i dr.). Projekt Jezičnoga atlasa Istre, koji je započeo tijekom 1990-ih, a za koji je do sada objavio dva sveska za istrorumunjski i jedan za istroromanski /u suradnji/, nastavio je sa suradnicima i za istarski čakavski (prikupljena je građa u 33 punkta) i za istromletački (priređeno za tisak). Tako će ukupna jezična građa Istre biti arealno predočena i prikazana za više od 60 punktova (za sve relevantne idiome prikupio je i priredio i dopunski Pomorski atlas). Osim knjiga, usporedno je objavio 80 znanstvenih članaka (izvornih te preglednih), devet dijelova ili poglavlja u knjigama, šest stručnih članaka, pet popularnih članka i 16 /tiskanih/ recenzija. Proučavajući romanske idiome na tlu Istre, pokazao je i istaknuo starinu hrvatske (kao na sjeverozapadu i slovenske) etničke i jezične sastavnice Istre pokraj stare i novije romanske, a u nizu članka i studija isticao je i pokazivao povezanost istarskoga etno-lingvističkoga prostora s ostatkom Hrvatske te posebno Dalmacije.
Kandidat je također i Ranko MATASOVIĆ
VI. RAZRED ZA KNJIŽEVNOST
Viktor ŽMEGAČ, Boris SENKER, Zoran KRAVAR
VIII. RAZRED ZA GLAZBENU UMJETNOST I MUZIKOLOGIJU
Stanislav TUKSAR
ČLANOVI SURADNICI
I. RAZRED ZA DRUŠTVENE ZNANOSTI
Nenad MOAČANIN
II. RAZRED ZA MATEMATIČKE, FIZIČKE I KEMIJSKE ZNANOSTI
Tomislav CVITAŠ
IV. RAZRED ZA MEDICINSKE ZNANOSTI
Željko CVETNIĆ, Mirna ŠITUM, Alemka MARKOTIĆ.
V. RAZRED ZA FILOLOŠKE ZNANOSTI
Silvana VRANIĆ, Darija GABRIĆ-BAGARIĆ
VII. RAZRED ZA LIKOVNE UMJETNIOSTI
Kuzma KOVAČIĆ, Kažimir HRASTE
VIII. RAZRED ZA GLAZBENU UMJETNOST I MUZIKOLOGIJU
Berislav ŠIPUŠ
ČLANOVI SURADNICI – REIZBOR
I. RAZRED ZA DRUŠTVENE ZNANOSTI
Gordan DRUŽIĆ, Ljerka SCHIFFLER
II. RAZRED ZA MATEMATIČKE, FIZIČKE I KEMIJSKE ZNANOSTI
Vitomir ŠUNJIĆ
III. RAZRED ZA PRIRODNE ZNANOSTI
Ivana WEYGAND-ĐURAŠEVIĆ, Josip BALABANIĆ
IV. RAZRED ZA MEDICINSKE ZNANOSTI
Ante SIMONIĆ
IX. RAZRED ZA TEHNIČKE ZNANOSTI
Josip SEČEN

Nives Gajdobranski

 

Akademija-Art