Izvješće Eurostata korak ka konsolidaciji hrvatskih financija

eurostat

eurostat

Eurostat će u ponedjeljak objaviti podatke o deficitu i javnom dugu članica Europske unije, koji će, očekuje se, pokazati da će i Hrvatska uskoro ući u Proceduru prekomjernog deficita (EDP), mehanizam EU-a osmišljen kako bi se proračunski manjak članica vratio ispod 3, a javni dug ispod 60 posto bruto domaćeg proizvoda.

Državni zavod za statistiku sutra će, pak, održati konferenciju za novinare povodom objave Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države.

“Mi definitivno ulazimo u Proceduru prekomjernog deficita. U studenome očekujemo izvješće Europske komisije o stanju u Hrvatskoj, već u prosincu preporuke, a do travnja iduće godine Hrvatska mora reagirati na te preporuke i definirati ekonomski program. To ne možemo izbjeći i, nažalost, bit će dosta radikalno”, istaknuo je prošloga tjedna potpredsjednik Vlade Branko Grčić.

Iz Ministarstva financija poručili su još u rujnu da ne očekuju veće rasprave s Komisijom oko EDP-a, jer će Hrvatska, nakon pada BDP-a u pet godina recesije za više od 10 posto, sasvim sigurno ući u tu proceduru nakon izvješća Eurostata.

Očekuje se da će proračunski deficit, primjenom metodologije europskog statističkog ureda, biti znatno veći od 3 posto BDP-a.

Različite metodologije izračuna

Prema preliminarnim podacima Ministarstva financija, ukupni manjak u državnom proračunu na kraju kolovoza iznosio je 13,02 milijarde kuna, što čini oko 3,8 posto BDP-a. No, analitičari očekuju da će biti i veći do kraja godine.

„Prema podacima za prvih devet mjeseci, manjak u proračunu središnje države premašio je 13 milijardi kuna te time uvelike prekoračio ovogodišnji planirani iznos od 10,2 milijarde kuna. Stoga je izvjestan još jedan rebalans proračuna do kraja godine, koji će se više približiti našim prvotnim prognozama o manjku opće konsolidirane države iznad 4 posto BDP-a”, procjenjuju analitičari Raiffeisen banke (RBA) u nedavno objavljenoj publikaciji.

Glavni razlog ulaska u EDP bit će visoki proračunski deficit, no zbog potencijalnih obveza, kao što su državna jamstva, te izravnih obveza HBOR-a, za koje jamči država, i javni dug lako bi mogao biti predmetom EDP-a jer bi, zbog šireg obuhvata po metodologiji ESA95, mogao premašiti 60 posto BDP-a, upozoravaju analitičari RBA.

Naime, Hrvatska za vođenje statistike državnih financija koristi metodologiju GFS-a Međunarodnoga monetarnog fonda, koja se razlikuje od metodologije ESA95, na kojoj se temelje podaci Eurostata.

Prema ESA95, proračunski deficit i javni dug su veći zbog šireg obuhvata jedinica sektora opće države i vrsta financijskih instrumenata koji ulaze u izračun. Tako se, primjerice, u dosadašnjem izračunu deficita i duga opće države obuhvat lokalne države odnosio samo na 53 ‘fiskalno najznačajnije’ jedinice, a prema ESA95 u obuhvat lokalne države uključuju se sve jedinice lokalne samouprave.

Javni dug Hrvatske iznosio je u ožujku, prema podacima Ministarstva financija, 181,6 milijardi kuna ili 53,6 posto BDP-a, a do kraja godine dosegnut će, poručio je nedavno ministar financija Slavko Linić, 190 milijardi kuna.

Analitičari RBA upozoravaju da bi udio javnog duga, bez jamstava, već krajem ove godine mogao dosegnuti 60 posto BDP-a, dok bi s jamstvima mogao premašiti i 70 posto.

Vladine smjernice i reformske mjere

Vlada je u rujnu prihvatila Smjernice ekonomske i fiskalne politike do 2016. godine, prema kojima bi, na iznenađenje analitičara koji su očekivali smanjenje, u 2014. deficit središnje države porastao na 17,4 milijarde kuna ili 5 posto BDP-a.

Međutim, reformskim i drugim mjerama fiskalne konsolidacije deficit bi se trebao smanjiti za 2 milijarde kuna, na 15,4 milijarde, ili 4,4 posto BDP-a. Do 2016. godine deficit bi se trebao svesti na 3 posto BDP-a.

Međutim, analitičari RBA smatraju da će Vlada pod pritiskom EU-a i ulaskom u EDP već u 2014. morati smanjiti rashode i deficit državnog proračuna.

Proceduru prekomjernog deficita smatraju konačnom prilikom za uravnoteženje hrvatskih javnih financija.

„Time će poticaj za reforme i promjene u javnim financijama doći izvana”, zaključuju analitičari RBA.

Koraci ka uravnoteženju javnih financija kroz EDP

Procedura prekomjernog deficita (Excessive Deficit Procedure – EDP) korektivni je instrument EU-a kojim se prate članice s povećanim rizikom od pogoršanja fiskalne situacije i određuju mjere koje te zemlje moraju provesti kako bi uravnotežile javne financije i spriječile fiskalne poteškoće.

EDP se temelji na Paktu o stabilnosti i rastu, dogovoru članica EU-a u vezi fiskalne politike i osiguravanju provođenja takozvanih Maastrichtskih kriterija konvergencije, kojih se moraju pridržavati zemlje prije uvođenja eura.

S obzirom na to da je konačni cilj pristupanja EU-u uvođenje eura, sve se zemlje trebaju pridržavati Maastrichtskih

kriterija – zadržati udjel deficita proračuna opće države u BDP-u do 3 posto, a udjel duga opće države u BDP-u do 60 posto.

Procedura pokretanja EDP-a počinje kad deficit proračuna opće države poraste iznad 3 posto BDP-a, kad postoji i sama opasnost da bi se to moglo dogoditi ili kad dug opće države premaši 60 posto BDP-a.

Pritom se u obzir uzimaju i posebne okolnosti, one na koje zemlja ne može utjecati, poput prirodnih katastrofa, te one koje su privremene, pri čemu se gleda i potencijal rasta gospodarstva u sljedećem razdoblju. U tim posebnim slučajevima odstupanja od referentnih vrijednosti također smiju biti tek minimalna.

Zemlje koje uđu u EDP imaju šest mjeseci, odnosno tri mjeseca u slučajevima posebno snažnog probijanja referentnih vrijednosti, za postupanje po konkretnim mjerama koje su predložene za smanjenje deficita i/ili duga.

Nakon što zadano vrijeme istekne, Europska komisija provjerava učinkovitost zemlje kako bi utvrdila može li se EDP zaustaviti ili mjere treba pojačati.

U slučajevima u kojima je zemlja već bila ‘kažnjena’ ili kad su odstupanja od referentnih vrijednosti posebno velika, moguća je i primjena strožih sankcija, poput depozita koji ne nosi kamatu u vrijednosti 0,2 posto BDP-a.

Ostale sankcije u slučaju da zemlja ne provodi zadane mjere uključuju privremenu nedostupnost sredstava iz Kohezijskog fonda EU-a i druge oblike godišnjih novčanih sankcija.

Nakon svjetske financijske krize 2009. godine, većina je zemalja EU-a ušla u EDP. Uglavnom zbog iznimnih uvjeta u kojima su se našle u tom trenutku dobile su i nešto više vremena za usklađivanje deficita i javnog duga.

Trenutačno se u EDP-u nalazi 16 članica EU-a. Od svih država koje su u EDP ušle 2009., nakon tri godine izašle su Italija, Rumunjska, Latvija i Litva. Belgiji je EDP produljen i na 2013. godinu.

Nizozemska, Portugal, Slovenija, Poljska, Francuska i Španjolska nisu u tri godine u potpunosti uspjele ostvariti zadane ciljeve, pa im je trajanje EDP-a produljeno na 2014. i 2015. godinu. Jedino Estonija i Švedska dosad nisu bile obuhvaćene EDP-om. (Hina)