Crna mapa – 1991. ni traga zločinu hrvatskih branitelja

U Kutini je predstavljen hrvatski prijevod knjige Crna mapa ruskog autora Vladimira Mukuseva

 
Knjiga vrlo poznatog novinara akademika Eurazijske Akademije za televiziju i radio, docenta Univerziteta televizije u Sankt-Peterburgu, doktora političkih znanosti, dobitnika nagrade Američke nacionalne televizijske akademije „Emmy“ ima i podnaslov Priča jedne novinarske tragedije
 
Na 194 stranice u 8 poglavlja proizvod je vrhunskog istraživačkog novinarstva  s foto i faksimilima dokumentarne građe posebno istražnih radnji. Više je od dnevne priče  o dugo medijski manipuliranom 1. rujna 1991. godine ubojstvu ruskih novinara u selu Panjani kraj Hrvatske Kostajnice. Tog dana u agresiji na  Hrvatsku pucnjima, a potom podmetnutim požarom u automobilu smrtno su stradali  beogradski dopisnik tadašnje Televizije SSSR-a Viktor Nogin i snimatelj Gennadij Kurinnoj. Iako bi sadržaj tražio nakladničko ime neke primjerice ugledne novinske kuće  hrvatsko izdanje potpisuju Udruga dragovoljaca Domovinskog rata Ogranak malog sela Selište Kostajničko nedaleko Hrvatske Kostajnice i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar, Zagreb. Urednik hrvatskih stranica je umirovljeni pukovnik HV Ivan Pandža Orkan, javnosti poznati dokumentarist Domovinskog rata, inače i rođen u kraju tragedije koja je zgrozila javnost.  Knjiga je na promociji dopunjena i projekcijom 34-minutnog dokumentarnog filma na temu događaja s komentarima pred kamerama novinara Mukuseva, a za čiju je obradu posebno zaslužan Damir Markuš, kutinski dragovoljac obrane Vukovara. Knjiga plijeni dramatikom sadržaja.  Stilski oblikovana je  poput avanturističkog  romana bliskog jednostavnom čitanju, a opet politički i za proces istraživanja nudi obilje analitičko provjerenih stručni informacija.  Praktična je  pouka, zapravo priručnik  novinarima o nesebičnoj zahtjevnosti njihove  profesije na vjetrometini zbivanja. Mukasev je istragu započeo  kao deputat Vrhovnog Sovjeta RF (1991 -93), a potom u političkim promjenama u SSSR-u izgubio tu i svaku drugu potporu. Iznimnom profesionalnošću,  samo novinarima po život opasnoj znatiželji istragu je doveo  do  najbitnije  spoznaje.

Zločin  je to koji apsolutno ne pripada hrvatskim braniteljima, kako se to u cilju tradicije dobrih rusko -srpskih (bratskih) odnosa s ciljem zataškavanja interpretiralo. Pouzdani trag bila je crna mapa zapravo u njoj  pohranjeni mahom  spisi istrage tijela tzv. Republike Srpska Krajina., koja je dobila zadaću procesuirati slučaj. No, na korak do potpune istine s mjestom zločina  ispriječile su se mnoge okolnosti, pa je tako dan prije ključnog iskaza i ubijen i svjedok sklon pokazati neidentificirano grobište ubijenih izvjestitelja. S tijekom istrage i potrebom spomena novinarima upoznati su ruski i hrvatski predsjednici država: Jelcin, Putin, Medvedev, Tuđman, Josipović… Uglavnom značajnije potpore nije bilo, tek u pojedinim odgovorima „primljeno na znanje“. Začuđujuće tako su uglavnom reagirale i informativne  kuće i udruge novinara, nevladine organizacije  bez obzira, što je autora rukovodila ne nacionalna, a što je posebno naglašavao, već samo profesionalna novinarska spoznaja istinitosti slučaja. Od prošle godine zahvaljujući dragovoljnom prinosu i radu mještana okolice Hrvatske Kostajnice Nogin i Kurnnoj imaju dvojezični spomenik. No, dostojno bi bilo pronaći tijela novinara  i pokopati ih u vlastitoj ruskoj zemlji, poručuje  Mukusev. A u Hrvatskoj Kostajnici u pismu predsjedniku Josipoviću predlaže Svjetski dokumentarni filmski festival pod nazivom „Ne pucaj“ s uradcima autora koji kroz svoj rad prenose strašnu istinu o ratu, a posebna nagrada nosila bi ime Nogina i Kurinnoja.

Dragutin Pasarić

Akademija-Art