Skip to content

Josip Stošić (Zagreb 1935 – 2009)

Bavio se istraživanjem hrvatske starokršćanske, srednjevjekovne i renesansna sakralne umjetnost, poglavito predromaničkog i romaničkog razdoblja od Istre do Kotora i njezinih najistaknutijih spomenika – zagrebačke katedrale, trogirske katedrale i njezina Radovanovog portala, katedrale u Šibeniku te srednjovjekovnog urbanizma i spomenika Dubrovnika.

Surađivao je u izradi fundamentalne arhitektonske i fotografske dokumenetacije i cijelog niza konzervatorskih studija i elaborata zaštite spomenika, vodio istraživanja dubrovačke katedrale i župne crkve sv. Marije u Čazmi.

Posebno valja istaknuti istraživanje dubrovačke katedrale i Bunićeve poljane. Ranih 70-ih vodio je snimanja i istraživanja kasnoantičkog kompleksa u Mirinama na otoku Krku.

Značajna su njegova istraživanja i vodstvo snimanja romaničke katedrale u Trogiru kao i njezina Radovanovog portala, zatim benediktinskog samostana i crkve na otoku Mljetu kao i niza sakralnih objekata u priobalnoj Hrvatskoj i na otocima. Pri svojim istraživanjima nije zaobišao ni sjevernu Hrvatsku, gdje su osobito značajna njegova istraživanja u crkvi sv. Marije Magdalene u Čazmi te sv. Vinka i sv. Ilije na Meraji u Vinkovcima.

Prvi je urednik časopisa Radovi Instituta za povijest umjetnosti.

1951. samostalno izdao prvu knjigu konkretne poezije na tlu bivše Jugoslavije Đerdan, koja je iste godine bila zabranjena. Bavi se konkretnom poezijom, likovnim ustrojem riječi na plohi, suodnosom predmeta i riječi ("A", 1969; Premetaljka, 1971).

Primio Povelju Društva povjesničara umjetnosti za 2007. godinu i počasni je građanin grada Čazme.

Akademija-Art.net

Optimized by Optimole