Državni vrh na obilježavanju 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“
Predsjednik Vlade Andrej Plenković, s članovima Vlade, sudjeluje na obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja i 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“ u Kninu.
“Nakon ‘Oluje’ ništa više nije bilo isto”, rekao je predsjednik Vlade, istaknuvši da činjenica da su hrvatski branitelji, hrvatski policajci, hrvatski vojnici stavili znak jednakosti s hrvatskim narodom i obrnuto, danas, 23 godine kasnije, jako puni znači.
“Znači poštivanje hrvatske države, poštivanje hrvatskih institucija, njihov značaj i njihovu ulogu”, što je, naglasio je, “izrazito važno u modernom hrvatskom društvu kad smo, osim slobode i neovisnosti ostvarili sve strateške nacionalne ciljeve.”
“Imamo slobodu, demokraciju, svoje institucije i čvrsto smo usidreni i u Europsku uniju i Sjevernoatlantski saveze”, rekao je Plenković, zaključivši da nema tog strateškog cilja koji Hrvatska nakon “Oluje” i Domovinskog rata nije ostvarila.
Poručio je kako je danas ključna poruka da entuzijazam, optimizam, hrabrost i odlučnost hrvatskih branitelja budu vječna inspiracija svima koji obnašaju odgovorne dužnosti u Hrvatskoj i svima u hrvatskom društvu uopće da zemlju učinimo još prosperitetnijom, a život svih sugrađana kvalitetnim.
“Vašu požrtvovnosti i povijesni uspjeh, imat ćemo to na umu kad se svakoga dana svi zajedno budemo zalagali za još bolju Domovinu”, zaključio je predsjednik Vlade.
Obraćanje predsjednice Republike i vrhovne zapovjednice Oružanih snaga Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović na svečanosti obilježavanja Dana pobjede i domovinske zahvalnosti, Dana hrvatskih branitelja te 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije „Oluja“
Drage Hrvatice i Hrvati diljem domovine i svijeta,
Drage obitelji poginulih, nestalih i preminulih hrvatskih branitelja i predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata,
poštovana obitelji Cumbaj,
poštovani članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine,
poštovani predsjedniče Hrvatskog sabora, potpredsjednici i zastupnici u Hrvatskom saboru,
poštovani predsjedniče i potpredsjednici Vlade Republike Hrvatske i ministri u Vladi,
poštovani načelniče Glavnog stožera, glavni ravnatelju policije,
Oče biskupe,
predstavnici diplomatskog i vojno-diplomatskog zbora,
poštovani zapovjedniče Nacionalne garde države Minnesote,
poštovano izaslanstvo Države Izrael,
poštovani policajci, vojnici, mornari, dočasnici i časnici, generali i admirali pobjedničke Hrvatske vojske,
poštovani predstavnici tijela državnih i lokalnih vlasti,
poštovani gosti, dame i gospodo,
drage Hrvatice i Hrvati,
Čestitam vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja i 23. obljetnicu vojno-redarstvene operacije „Oluja“.
Posebna je čast i velika radost biti na ovaj veliki dan ponovno u kraljevskom gradu Kninu i s ponosom i zahvalnošću prisjetiti se svih pripadnika pobjedničke Hrvatske vojske, domoljuba i branitelja, koji su dali svoje živote, zdravlje i najbolje godine svojega života za slobodnu, samostalnu i demokratsku Republiku Hrvatsku. Svima izražavam posebnu zahvalnost za sve što su dali u obrambenom Domovinskom ratu, temelju moderne hrvatske države.
S posebnim poštovanjem i zahvalnošću sjećamo se prvog hrvatskog Predsjednika, vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga i utemeljitelja moderne Hrvatske, doktora Franje Tuđmana, našeg predsjednika koji je poveo hrvatski narod u ostvarenje povijesne težnje samostalne države, stvorio pobjedničku Hrvatsku vojsku i pobjednički je vodio kroz zime, ljeta, bljeskove, maestrale i oluje.
Isto tako, sjećamo se i ratnog ministra obrane Gojka Šuška, ministra koji je s punim povjerenjem predsjednika Tuđmana gradio i stvarao sve potrebne preduvjete sjajnih hrvatskih pobjeda.
Riječi predsjednika dr. Franje Tuđmana, izgovorene 6. kolovoza 1995., kako hrvatska zastava na Kninskoj tvrđavi označava djelo dovršenja uspostave slobodne i neovisne države Hrvatske, te riječi ratnoga ministra obrane Gojka Šuška: „Zapovijed izvršili“, najvjerodostojnije govore o tom vremenu i o duhu ljudi koji su stvarali, branili i oslobađali Hrvatsku.
Bila je to veličanstvena pobjeda na jedinstvenom ratištu, a potpuni poraz agresor je doživio u daljnjim vojnim operacijama u Bosni i Hercegovini, čime su stvoreni preduvjeti za postizanje mira, koji i danas živimo. S odmakom vremena operacija „Oluja“ ima sve veću povijesnu važnost i postaje doslovce „školski primjer“ uspješno vođene vojne operacije, koja se proučava na mnogim vojnim školama u svijetu.
U oslobodilačkim operacijama, od Zime 94, do Skoka 1 i 2, preko Ljeta 95, Oluje, Maestrala, do Južnog poteza, nemjerljiv doprinos dali su i pripadnici Hrvatskog vijeća obrane. Bilo je to vrijeme potpunog zajedništva hrvatskog naroda i hrvatskog vojnika.
Zato ne smijemo zaboraviti Domovinski rat i hrvatske branitelje. Ratne događaje čuvajmo u sjećanjima, ostavljajmo ih povjesničarima i analitičarima, neka ih proučavaju, ali vrijednosti domoljubnog zajedništva moramo prenositi budućim naraštajima jer je to ključ uspješne izgradnje hrvatskoga društva, cijele države i bolje budućnosti našim građanima i budućim naraštajima.
To dugujemo i našim braniteljima koji su ugradili svoje živote u temelje Hrvatske, ne samo kako bi bila slobodna, nego kako bi bila i pravno uređena, demokratska, gospodarski napredna i bogata.
A koliko možemo kada smo složni i jedinstveni, pokazali su i naši nogometaši, koji su kroz pravu „nogometnu oluju“ pokazali svijetu tko su i kakvi su Hrvati, što mogu učiniti kada se ujedine domovinska i iseljena Hrvatska, osvojivši kao moralni pobjednici srca ljudi diljem svijeta. A to nam svaki dan pokazuju i mnogi drugi Hrvati u različitim sferama života.
Pred nama su sada novi izazovi. Prioritet je daljnja izgradnja pravednijeg društva i stvaranje boljih uvjeta za život svih hrvatskih državljana. Zadovoljan građanin najveća je snaga društva i države. A snažna država uvjet je sigurnosti u suvremenom svijetu, punom dinamičnih sigurnosnih izazova u promjenjivom bližem i širem sigurnosnom okruženju.
Stoga je izgradnja učinkovitog Sustava domovinske sigurnosti jedan od težišnih nacionalnih prioriteta, koji moramo ostvariti kako bismo osigurali sigurnost i stabilnost sustava te bili spremni odgovoriti na sve moguće sigurnosne izazove i prijetnje.
Kao odgovorna članica Europske unije i NATO-saveza deklarirali smo dostizanje određenih ciljeva i u području obrane, ali ne samo zbog preuzetih međunarodnih obveza i vjerodostojnosti odgovorne članice NATO-a, već i radi jačanja ukupnih sposobnosti Hrvatske vojske i Sustava domovinske sigurnosti u cjelini.
Često ističem i ponovno naglašavam: ulaganje u obranu i sigurnost nije trošak, to je prije svega ulaganje u život, u budućnost, u znanost, obrazovanje, istraživanje i razvoj, ulaganje u gospodarstvo i sigurnu budućnost.
Domovinski rat pokazao je vrhunski karakter hrvatskoga vojnika. A taj karakter počiva na domoljublju, vojničkoj spremnosti i moralnim vrlinama. Na tim odlikama odgajamo i nove naraštaje hrvatskoga vojnika i zato je hrvatski vojnik i danas, kao što je bio u Domovinskom ratu, jedna od najprepoznatljivijih sadržajnica Hrvatske diljem svijeta.
Kao što je hrabrošću, požrtvovnošću i domoljubljem hrvatski vojnik bio ključan čimbenik u svim našim vojnim uspjesima tijekom Domovinskog rata i danas se hrvatski vojnici ističu sjajnim rezultatima u vojničkoj obuci i požrtvovnošću u domovinskim zadaćama, kao i u zadaćama i misijama potpore miru u mnogim državama diljem svijeta.
Veliko priznanje pobjedničkoj Hrvatskoj vojsci jest i današnja nazočnost pripadnika Nacionalne garde Minnesote, koji će sudjelovati u pobjedničkom mimohodu danas ovdje u Kninu, čime se dodatno potvrđuje i osnažuje naše strateško partnerstvo sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Hrvatska ima i drugih strateških partnera, od kojih danas posebice ističem partnerstvo s Državom Izrael. Uskoro ćemo na hrvatskom nebu, ali i drugdje, vidjeti koliko je to strateško partnerstvo i važno i veliko. To je doprinos našoj sigurnosti, ali i sigurnosti u cijeloj jugoistočnoj Europi, kojoj se, nakon brojnih povijesnih kušnji, otvara jedinstvena perspektiva razvoja i suradnje.
Posebno je to važno za Bosnu i Hercegovinu, domovinu i državu i hrvatskoga naroda, s kojom je Hrvatska na mnoge načine neraskidivo povezana.
Zato će Republika Hrvatska podupirati europski put Bosne i Hercegovine, ostajući privržena razvoju najboljih mogućih međusobnih odnosa, što pretpostavlja i čvrstu potporu zahtjevima Hrvata za punom ravnopravnošću u ostvarivanju legitimnih nacionalnih prava.
To uključuje i potporu svim izbjeglim i protjeranim Hrvatima koji danas žive izvan Bosne i Hercegovine u ostvarivanju njihovih političkih, imovinskih i drugih prava.
Poštovani sudionici ovog velebnog slavlja, ponosni smo danas i radosni. Prije dvadeset tri godine podizanjem hrvatskog barjaka na kninskoj tvrđavi označili smo konačnu pobjedu u borbi za stvaranje neovisne hrvatske države. Rekla bih da je to bio tek početak naših pobjeda.
Hrvatski narod ima pobjednički mentalitet, što smo mnogo puta dokazali diljem svijeta, no ponekad mi se čini da sami sebi ne priznajemo koliko potencijala imamo i koliko smo toga postigli. Činjenica jest da Hrvatska igra iznad kategorije tzv. male zemlje u mnogo čemu, ne samo u nogometu.
Tu su i znanstvenici, umjetnici, inovatori, gospodarstvenici, menadžeri, a posebice valja istaknuti uspjehe naših mladih koji osvajaju medalje na svjetskim natjecanjima iz znanosti i robotike.
Hrvatska stoga ima pravo težiti biti među najboljima. Hrvatska ima ne samo pobjedničku vojsku nego i pobjednički narod. Moramo stoga osloboditi te svoje velike kreativne energije, dati prostora razvoju, otvoriti prostor mladima, da naša sloboda konačno prodiše. Bit će to najveći dar zahvalnosti svim dionicima ove velike pobjede.
Neka nam živi pobjednička Hrvatska vojska, neka nam živi naša draga, vječna domovina Hrvatska!
Nakon četverogodišnje okupacije gotovo trećine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u strahu od neprijateljskih napada na izložene hrvatske gradove, a nakon brojnih neuspješnih pregovora i mirovnih inicijativa, Republici Hrvatskoj ništa drugo nije preostalo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij. U svitanje 4. kolovoza 1995. započela je Operacija Oluja
Nakon početnog djelovanja snaga HRZ-a te topničke pripreme po vojnim ciljevima hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj 700 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute specijalnom policijom MUP-a i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Glavni smjerovi napada bili su s Dinare i Velebita u pravcu Knina. Već u operaciji Ljeto 95 stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane s Velebita preko Svetog Roka su u pravcu Knina prodirale Specijalne postrojbe MUP-a.
Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj operacije Oluja i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su potpisati predaju.
Operacijom je vraćen u hrvatski ustavno-pravni poredak cijeli okupirani teritorij, osim istočne Slavonije. Oluja je uz Bljesak ključna akcija koja je dovela do kraja Domovinskog rata. U operaciji je oslobođeno 10.400 četvornih kilometara ili 18,4 posto ukupne površine Hrvatske. Uspješna operacija Oluja dovela je i do mirne reintegracije Hrvatskog podunavlja te je značajno doprinijela skorom kraju rata u BiH.
Nakon oslobođenja omogučen je povratak 210.592 Hrvatskih prognanika: s područja oslobođenih “Bljeskom” i “Olujom” 126.909 a iz iz hrvatskog Podunavlja 83.683 osoba.
Praznik se u početku zvao Dan domovinske zahvalnosti. Nazivu je kasnije dodan i “Dan pobjede”, a od 2008. i “Dan hrvatskih branitelja”. Zbog dugog punog naziva, kojem se često dodaje i “obljetnica VRO ‘Oluja'”, u medijima i neformalnoj komunikaciji često se naziva samo “Dan pobjede”.
Od 1996. 5. kolovoza se u Hrvatskoj obilježava svečanošću podizanja zastave na kninskoj tvrđavi, prisjećajući se istog čina iz kolovoza 1995., te prigodnim programom u Kninu. I u drugim gradovima i mjestima organiziraju se koncerti, priredbe i vatrometi.
20. obljetnica oslobođenja Knina te Dan pobjede 2015. proslavljeni su svečanim mimohodom Oružanih snaga u Zagrebu 4. kolovoza, prijemom za strana izaslanstva te zabavom i vatrometom u Zagrebu. Sutradan je održana i tradicionalna svečanost podizanja zastave u Kninu te priredba. hr.wikipedia. foto predsjednica.hr
