Picture 036

U petak 23. rujna, u palači HAZU u Zagrebu održan je simpozij Učenje i poučavanje u medicini namijenjen sudionicima u procesu izobrazbe liječnika u Hrvatskoj, organizirali su ga Razred za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske i Dekanske konferencije Medicinskih fakulteta Hrvatske

Simpozij je otvorio tajnik Razreda za medicinske znanosti HAZU akademik Marko Pećina koji je istaknuo da dolazi doba kad će se i sveučilišne profesore pitati kakve su njihove pedagoške vještine. Uz profesore s medicinskih fakulteta u Zagrebu, Splitu i Rijeci, na simpoziju su govorili i Nigel Bax i Deborah Bax sa Sveučilišta u Sheffieldu u Velikoj Britaniji.

Na simpoziju se govorilo o ulozi mentora tijekom izobrazbe doktora medicine baš kao i o procjenama znanja na raznim razinama izobrazbe doktora medicine. Pri čemu je istaknuto kako mentor ima vrlo bitnu ulogu u procesu izobrazbe liječnika, poglavito na poslijediplomskoj razini u okviru specijalističkog usavršavanja i doktorskog studija. Budući da u Hrvatskoj postoji sve veća potreba za novim specijalistima, stoga je povećana i potreba za dobro osposobljenim mentorima. Istodobno se očekuje još veće uključivanje istraživača u Europske istraživačke projekte koji će potaknuti doktorska istraživanja koja također zahtijevaju vrsne mentore s kvalitetnom naobrazbom. Procjena znanja vrlo je bitan element u procesu izobrazbe na svim razinama izobrazbe, zapravo je vezana uz visoko školsku izobrazbu liječnika, jer sve je očitiji nesklad između izobrazbe doktora medicine i budućih potreba zdravstvene skrbi. Zbog toga se izobrazba doktora medicine zasniva na stjecanju kompeticija. „Znanje koje se stječe na svim razinama liječničke izobrazbe treba biti usmjereno prema dobro definiranim ishodima učenja, a student mora steći potrebne vještine i usvojiti profesijsko ponašanje. Budući doktor mora naučiti kako steći i primijeniti informacije temeljene na dokazima ali i biti sposoban donijeti najbolje odluke za dobrobit pacijenta. Također, mora se prilagoditi potrebama pacijenta i prepoznati svoje odgovornosti u skupnom i multiprofesijskom radu u procesu unapređenja zdravstvene skrbi. Istodobno studenti medicine moraju steći informacije iz područja biomedicinskih istraživanja, usvojiti način znanstvenog promišljanja, upoznati se s istraživanjima koja će ih motivirati za znanstveni rad. Stoga su potrebni novi modeli poučavanja, procjena postignutih ishoda učenja i znatno veća pozornost u procesu ocjenjivanja, što će oblikovati medicinske fakultete budućnosti“, kazala je prof. dr. sc. Nada Čikeš.

Picture 047

Leave a Reply

Your email address will not be published.