Skip to content

Kratkotrajno zahladnjenje, pa ponovno grijanje

Ljeto ne posustaje, barem ne dugoročno gledano, pa će nakon iznadprosječno toplog lipnja i srpnja, i kolovoz diljem Hrvatske biti sličan, i to vrlo vjerojatno, većinom čak gotovo i sigurno

photo Krsto Jevtic

No, kratkotrajnih zahladnjenja će i dalje povremeno biti, prvo u većini Hrvatske već danas, uz poslijepodne ponegdje na kopnu i za oko 10 °C nižu temperaturu od jučerašnje u isto vrijeme, a sljedeće vjerojatno u idućem tjednu.

Srpanj – među 10 najtoplijih u povijesti

I srpanj, je kao i lipanj, usprkos povremenim prodorima hladnijeg zraka, diljem Hrvatske bio iznadprosječno topao, posebice u odnosu na, prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji (SMO) još uvijek – službeno klimatološko razdoblje od 1961. do 1990. godine, prema kojem će klimatološke ocjene stručnjaka DHMZ-a vjerojatno uglavnom biti „vrlo toplo“ i još češće – „ekstremno toplo“. Srednja temperatura zraka ovogodišnjeg srpnja na većini je meteoroloških postaja bila od 1 do 3 °C viša od prosječne, što je prema preliminarnim analizama u mnogim mjestima među 10 najviših u povijesti. Štoviše, na meteorološkoj postaji DHMZ-a u zagrebačkome Maksimiru čak 4. najviša, odmah iza one iz 2012., 2015. i 2006. godine. Tome su više pridonijele relativno tople noći i jutra nego poslijepodneva.

Srpanj – većinom suh, ponegdje vjerojatno i rekordan, ali mjestimice i kišan

Ukupna mjesečna količina oborine bila je, kao što se i prognoziralo, nejednoliko raspoređena. No, u većini je Hrvatske zabilježen manjak oborine u odnosu na uobičajene srpanjske količine, ponajviše u Zadru, gdje je izmjereno samo 7 dl oborine po četvornome metru, te u Kninu, gdje je sakupljeno 3,3 litre, što je prema još neslužbenim podacima rekordno mala srpanjska količina od 1949. godine, od kada postoje mjerenja. Stoga će klimatolozi jamačno ocijeniti srpanj uglavnom kao „sušni“ i „vrlo sušni“, a ponegdje, primjerice u Dubrovniku – „normalni“, u istočnoj Hrvatskoj i „kišni“! No, za konačne ocjene valja pričekati sve podatke i služeno izvješće klimatologa DHMZ-a.

Inače, prema novijem razdoblju, od 1981. do 2010. godine, ocjena za oborinu u Osijeku bit će čak izraženija – „vrlo kišno“, a za temperaturu će, naravno – ocjene posvuda biti blaže, no i dalje barem „normalno“, primjerice u Osijeku, „toplo“ u Kninu i na većini Jadrana, a u Dubrovniku, Gospiću i Zagrebu „vrlo toplo“.

Osim zbog viših prosjeka u tom novijem razdoblju, ocjene su blaže i zbog jakog pada temperature zraka sredinom srpnja, kada je u mnogim mjestima bilo hladno kao rijetko kada u to doba godine, pa i nikada. Barem u službenoj povijesti mjerenja. Primjerice, 16. srpnja u Splitu najviša temperatura zraka nikada nije bila tako niska kao ove godine na taj dan, a samo malo prije toga, 12. srpnja u zagrebačkome Maksimiru izmjerena je najviša dnevna temperatura na taj dan, od 1949. godine, od kada postoje mjerenja na toj lokaciji.

Željni podrobnijih analiza srpnja, na internetskim stranicama DHMZ mogu se naći i podaci o broju kišnih dana, trajanju sijanja sunca i još mnogo čemu.

Siječanj – srpanj – među 5 najtoplijih u povijesti

Premda je na globalnom nivou prvi dio godine najtopliji u povijesti mjerenja, prema podacima s mnogih postaja DHMZ-a, u Hrvatskoj ne proživljavamo rekord, ali nismo ni daleko od njega – u većini je Hrvatske ovogodišnjih prvih sedam mjeseci među 5 najtoplijih u povijesti mjerenja. Na postaji Zagreb Grič ovo je čak treće najtoplije razdoblje, odmah iza 2007. i 2014. godine, a podaci postoje od 1862. Isto i u Maksimiru. Na Zavižanu je toplije bilo još i 1990., a u Rijeci kao u Zagrebu, te još prošle godine, dok je na splitskome Marjanu srednja temperatura zraka dosadašnjeg dijela godine odmah iza istog razdoblja 2007. i 2002. godine.

Osim na Marjanu, u usporedbi s prosjekom 1961.-1990., u većini je ostalih mjesta ukupna količina oborine od siječnja do srpnja bila barem malo veća od višegodišnjih srednjih vrijednosti, ali svakako manja nego 2014. godine, te u mnogim mjestima i 2013. godine.

Kolovoz – siječanj

Kao i kod dosadašnjih dugoročnih prognoza, i kod najnovijih je povećana vjerojatnost manjka oborine u većini Hrvatske. Ali ne i topline. Dapače!

Najnoviji izračuni potvrđuju dosadašnje prognoze prema kojima do daljnjega vrlo vjerojatno neće biti dugotrajnijeg hladnijeg razdoblja koje bi pridonijelo da srednja sezonska temperatura zraka, pa i srednja temperatura zraka bilo kojeg od sljedećih šest mjeseci, bude niža od prosjeka, čak i iz razdoblja 1981. – 2010. No, povremenih će zahladnjenja, poput ovog današnjeg u većini Hrvatske jamačno biti i sljedećih mjeseci!

A već u drugoj polovini ovoga tjedna u mnogim se našim područjima čini neprijepornim i novi toplinski val koji može djelovati na zdravlje! Ljeto i dalje traje! HRT