Skip to content

U HAZU održan skup Putovanje u srednjovjekovnoj i renesansnoj Hrvatskoj u europskom kontekstu

Putovanje u srednjovjekovnoj i renesansnoj Hrvatskoj u europskom kontekstu naziv je međunarodnog znanstvenog skupa koji je održan 20.svibnja 2016. u knjižnici HAZU, organizirao ga je Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Picture 053

Na skupu su sudjelovali ugledni inozemni i tuzemni znanstvenici koji se s različitih aspekata bave temom putovanja u spomenutom razdoblju. Skup je organiziran s s namjerom da pokaže u kojoj su mjeri različiti oblici putovanja, odnosno poslovni, vjerski, diplomatski i drugi dodiri između pojedinaca i skupina različitih naroda, kultura i civilizacija utjecali na kreiranje srednjovjekovne i renesansne, a samim time i ovodobne europske civilizacije. Pojedine teme o kojima se raspravljalo na skupu bile su Srednjovjekovna teorijska, filozofska i teološka promišljanja o mobilnosti čovjeka odnosno putovanju kroz prostor, Izvori za razmatranje problematike putovanja i prostorne mobilnosti, Putovi – ceste, mostovi rijeke kao prometne poveznice, Transportna sredstva – čovjek, plovila, kola, konji i ostale životinje, Razlozi putovanja – ekonomski, poslovni, intelektni, diplomatski, religijski, ratni, avanturizam, znatiželja, lutanje, Trajanje i troškovi putovanja, Mjesta i ustanove za odmor: vojni i građanski kampovi, samostani, ubožnice, zavodi, taverne, privatne kuće poslovnih partnera, članova obitelji i drugih osoba ali i Problem jezične komunikacije.

Skup je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je kazao da je tema skupa vrlo intrigantna, jer se bavi utjecajem koji su putovanja na formiranje civilizacijskih i kulturskih tokova i u Hrvatskoj i u Europi imala, tim više što problematika putovanja, kao jednog od ključnih elemenata povezivanja i razdvajanja raznih civilizacijskih, kulturskih i vjerskih zajednica do sad nije podrobnije istražena u hrvatskoj znanosti.

Akademik Kusić podsjetio je na veliku ulogu i značaj povjesničara koji su imali u Akademijinoj povjenici, jer četiri su od 17 predsjednika bili povjesničari, Franjo Rački, Tadija Smičiklas, Gavro Manojlović i Grga Novak, kao i članovi Ivan Kukuljević, Natko Nodilo, Vjekoslav Klaić i Ivan Tkalčić.

Picture 060