Skip to content

EK vijesti 31. svibnja 2017.

Komisija iznosi prijedlog mogućih daljnjih mjera za produbljenje europske ekonomske i monetarne unije

European CommissionKomisija iznosi prijedlog mogućih daljnjih mjera za produbljenje europske ekonomske i monetarne unije. Nakon što je 1. ožujka predstavila Bijelu knjigu o budućnosti Europe, Komisija sad iznosi prijedlog mogućih daljnjih mjera za produbljenje europske ekonomske i monetarne unije. Danas objavljeni dokument za razmatranje temelji se na Izvješću petorice predsjednika iz lipnja 2015., a svrha mu je potaknuti raspravu o ekonomskoj i monetarnoj uniji i pridonijeti izgradnji zajedničke vizije njezina budućeg oblika. U dokumentu se u obzir uzimaju rasprave provedene u državama članicama i stajališta ostalih institucija EU, utvrđuju konkretne mjere koje se mogu poduzeti do izbora za Europski parlament 2019. i niz mogućnosti za razdoblje nakon toga, u kojem bi se trebala dovršiti struktura ekonomske i monetarne unije.

Euro je po mnogim aspektima primjer uspjeha: zajednička je valuta čak 340 milijuna građana Europe u 19 država članica. Od država članica koje su pristupile EU 2004. sedam ih je već uvelo euro. Prošlo je tek 25 godina otkad su Ugovorom iz Maastrichta postavljeni temelji za uvođenje jedinstvene valute i 15 godina od izdavanja prve kovanice. Euro je druga najraširenija valuta u svijetu, njegovim uvođenjem stabilizirane su cijene te je postao dijelom svakodnevnice većine građana Europe.

Zadnjih godina europodručje je prolazilo kroz teško razdoblje, tako da euro nije uvijek smatran uspješnim, iako je danas potpora zajedničkoj valuti ponovno na najvišoj razini od 2004. (72 % građana europodručja). Globalna financijska i gospodarska kriza koja je započela u Sjedinjenim Državama 2007. – 2008. dovela je do najgore recesije u šezdesetogodišnjoj povijesti Europske unije. Države članice i institucije EU donijele su čvrste političke odluke usmjerene na očuvanje integriteta eura i izbjegavanje najgorih posljedica i te reforme počinju donositi rezultate. Ali kriza nije završena dok god je razina nezaposlenosti tako visoka. Kako bi euro svim građanima donio veće koristi, potrebne su daljnje reforme upravljanja europodručjem.

See also  Glas Koncila: Referendumske inicijative pokazuju sve dublji jaz između politike koju provode političari i politike koju većinski žele građani

Svrha je prijedloga sadržanih u dokumentu za razmatranje pridonijeti izgradnji širokog konsenzusa o načinu rješavanja izazova koji nas očekuju i ponovno potaknuti ovu bitnu raspravu. 

Dovršetak ekonomske i monetarne unije nije sam po sebi zadatak, nego je potreban kako bi se osigurala radna mjesta, rast, socijalna pravednost, ekonomska konvergencija i financijska stabilnost. Odgovornost i solidarnost, smanjenje rizika i njegova podjela ne će se moći razdvojiti. Sve države članice EU trebale bi moći postati dio ekonomske i monetarne unije, a postupak odlučivanja mora postati transparentniji i demokratski odgovorniji. Na tim vodećim načelima temeljit će se buduće djelovanje. Ključni su uvjeti za uspjeh izgradnja širokog političkog konsenzusa o smjeru djelovanja i sveobuhvatan plan s jasnim redoslijedom.

Unija tržišta kapitala: bolja podrška poduzetničkom kapitalu i socijalnim tvrtkama

Zahvaljujući pravilima na razini EU o kojima su se jučer usuglasili Europski parlament, Vijeće i Komisija, mala, rastuća i socijalna poduzeća imat će kvalitetniji pristup financiranju. Pravila su revidirana u okviru nastojanja Komisije da se potaknu ulaganja poduzetničkog kapitala u EU, što je jedan od temeljnih zadataka unije tržišta kapitala. Komisija je 2016., u okviru Akcijskog plana za uniju tržišta kapitala, predložila reviziju Uredbe o europskim fondovima poduzetničkoga kapitala (EuVECA) i Uredbe o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo (EuSEF). Svrha reformi je malim, rastućim i socijalnim tvrtkama ponuditi bolji pristup financiranju zbog poticanja rasta i otvaranja radnih mjesta. Pravila su povezana i s Planom ulaganja za Europu, koji nudi sveobuhvatnu strategiju za rješavanje problema nedostatka financiranja koji guši europski potencijal za rast. Potpredsjednik Valdis Dombrovskis, zadužen za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je: „Današnjim dogovorom uklanjamo još jednu prepreku poduzetničkom ulaganju na razini EU. Reforme o kojima smo se usuglasili – širenje ulagačkih mogućnosti fondova, uključivanje većeg broja mogućih upravitelja i pojednostavnjenje administracije – olakšat će povezivanje ulagačkog kapitala te malih i srednje velikih tvrtki kojima je takav kapital potreban.“ Današnjim dogovorom fondovi EuVECA i EuSEF otvorit će se upraviteljima fondova svih veličina, a ulaganja iz fondova EuVECA postat će dostupna široj paleti poduzeća. Revidirana pravila o fondovima EuVECA i EuSEF ulagačima olakšavaju pristup malim, rastućim i socijalnim tvrtkama. Dogovorom se želi i smanjiti cijena prekograničnog reklamiranja fondova EuVECA i EuSEF te pojednostavniti postupak registracije. Usuglašeni tekst sad kreće u redovni zakonodavni postupak, a na kraju ga moraju odobriti Europski parlament i Vijeće EU. Objavljeno je i priopćenje za medije

See also  Ovo nam je naša borba dala - Hrvatski pendrek za hrvatskog radnika

Eurostat: travanj 2017. – stopa nezaposlenosti u europodručju 9,3 posto, u području EU28 7,8 posto

U travnju 2017. desezonirana stopa nezaposlenosti u europodručju (EA19) iznosila je 9,3 posto, što je smanjenje u odnosu na 9,4 posto u ožujku 2017. i 10,2 posto u travnju 2016. To je najniža stopa zabilježena u europodručju od ožujka 2009. U travnju 2017. stopa nezaposlenosti u području EU28 iznosila je 7,8 posto, što je smanjenje u odnosu na 7,9 posto u ožujku 2017. i 8,7 posto u travnju 2016. To je najniža stopa zabilježena u području EU28 od prosinca 2008. Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj u travnju 2017. iznosila je 11,0 posto, što je smanjenje u odnosu na 13,7 posto u travnju 2016., a ujedno i najveće smanjenje stope nezaposlenosti zabilježeno u čitavom EU. Podaci su dobiveni od Eurostata, statističkog ureda Europske unije. Cijelo Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je na internetu.

EUROSTAT: brza procjena – svibanj 2017. – godišnja stopa inflacije u europodručju smanjila se na 1,4 posto

Očekuje se da će godišnja stopa inflacije u europodručju u svibnju 2017. iznositi 1,4 posto, što je smanjenje u odnosu na 1,9 posto u travnju 2017., navodi se u brzoj procjeni Eurostata, statističkog ureda Europske unije. Cijelo Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je na internetu.

NAJAVE

Sudjelovanje članova Europske komisije na Gospodarskom forumu u Bruxellesu 1. lipnja 

Potpredsjednik Valdis Dombrovskis i povjerenik Pierre Moscovici održat će uvodne govore na ovogodišnjem Gospodarskom forum u Bruxellesu, najvažnijem gospodarskom događanju koje svake godine organizira Europska komisija i koje će se održati 1. lipnja. Forum je prilika za poticanje rasprave o aktualnim gospodarskim kretanjima, budućim izazovima i prioritetima u kreiranju politika. Na sedamnaestom izdanju Gospodarskog foruma u Bruxellesu naglasak će biti na borbi protiv nejednakosti u kontekstu umjerenog rasta, budućnosti gospodarstva EU-a s 27 članica te migracijama i njihovu učinku na europsko gospodarstvo i društvo. Konferencija će se prenositi uživo putem interneta te putem servisa EbS. Dodatne informacije i program dostupni su ovdje.

Predstojeća događanja u Europskoj komisiji

See also  Muzej Lapidarium - Čuvano s razlogom