Danas je blagdan Velike Gospe – svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo

Danas je 15. kolovoza blagdan Velike Gospe, svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Taj je dan i državni blagdan u Republici Hrvatskoj

Skupna molitva zajedničkoj Majci, u njezinim svetištima, najbolji je i najuspješniji put prema kršćanskom jedinstvu.

Svetkovina Uznesenja Marijina na nebo u hrvatskim svetištima okupi više od milijun hodočasnika, od Trsata, Marije Bistrice, Aljmaša, Širokoga Brijega, Olova, Tekija… U marijanska svetišta hodočasnici dolaze kroz cijelu godinu, a posebno za marijanske blagdane i svetkovinu Velike Gospe.

Da su Hrvati marijanski orijentiran narod potvrđuju mnoge činjenice iz duge povijesti, a jedna od njih jest i štovanje najstarijega lika Majke Božje u hrvatskoj umjetnosti koji potječe iz 11. stoljeća. Najstariji Marijin lik uzdignut kao »hrvatska Gospa Hodočasnica« i sveti pralik Gospe Velikoga Hrvatskoga Krsnoga Zavjeta prije 41 godinu – u sklopu velikoga jubileja proslave trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata – putovao je tada po domovini i na vidljiv način povezao sva marijanska svetišta, sve jubileje, cijeli tadašnji crkveni život u narodu. U tom je liku sažet cjelokupan marijanski duh hrvatske povijesti, to je lik iz kojega na neki način proizlaze svi marijanski kasniji prikazi.

Zanimljivo je i da je šibenski biskup dr. Antun Tamarut, kada je 1986. g. imenovan biskupom, u svoj biskupski grb stavio najstariji znak naše marijanske crkvenosti, u godini desete obljetnice čašćenja toga lika. Gospin pralik dobio je i himnu koju je napisao Živko Kustić, koja spominje sva stara i novija hrvatska marijanska svetišta:

»Spomen slave pokraj Knina,
velik zavjet sred Solina,
znak pobjede iznad Nina,
za Hrvate moli Sina.

Zvonimir ti pralik diže,
Jelena Ti crkvu gradi,
ta baština do nas stiže,
preuzeše zavjet mladi.

Od Trsata do Aljmaša,
Ti si Majko snago naša.
Od Poreča do Škrpjela,
svetišta su Tvoja bijela.

Olovo, Sinj i Tekije,
svud nas Tvoja ljubav grije,
Brijeg Široki i Kondžilo,
štitilo je tvoje krilo.

Bistrica kraj Zagreb grada,
naše sloge nova nada,
Ti si sunce usred tmina,
za Hrvate moli Sina.«

Na svetkovinu mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo proglasio je papa Pio XII. 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Donosimo kratki pregled proslava u marijanskim svetištima za ovu godinu.

Svetkovina Velike Gospe u Mariji Bistrici

Najpoznatije i najposjećenije svetište Majke Božje u nas Hrvata je Nacionalno svetište Majke Božje Bistričke, smješteno među pitomim brežuljcima Hrvatskog zagorja.

Svetište Majke Božje Bistričke imalo je i ima vidno mjesto u marijanskoj geografiji hrvatskoga naroda. U Mariju Bistricu već se stoljećima slijevaju vjernička mnoštva iz svih hrvatskih krajeva i inozemstva; ali i pojedinci koji ovamo dolaze u tišini osobnoga hodočašća, tražeći i nalazeći svoj duhovni mir.

U hrvatskom Marijinu svetištu i prošteništu štuje se čudotvorni kip Majke Božje s Djetetom u naručju, najveća svetinja našega hrvatskog naroda. Pred njim su tijekom a milijuni pobožnih hodočasnika klečali i molili i od nebeske Majke dobivali pomoć i uslišanje.

Kako je kip kroz svoju povijest nekoliko puta bio skrivan od opasnosti koje su mu prijetile, posljednji je puta pronađen i postavljen na oltar u srpnju godine 1684., od kada i počinju hodočašća u ovo svetište.

Zapisana su i mnoga milosna uslišanja kroz povijest Svetišta već od 1688. godine pa sve do danas, a to dokazuje veliku ljubav i vjernost naroda prema Majci Božjoj.

Svetište u Mariji Bistrici postalo je nacionalno svetište još 1715. godine, kada je Hrvatski sabor podigao veliki zavjetni oltar. Time je Hrvatski sabor odobrio pobožnost hrvatskoga naroda prema Majci Božjoj Bistričkoj.

Porastom marijanske pobožnosti i zbog mnogih milosnih uslišanja po zagovoru Majke Božje Bistričke postala je svetišna crkva tijesna i premalena. Stoga bistrički župnik dr. Juraj žerjavić (1875-1911), prema nacrtima arhitekta Friedricha von Schmidta i njegova učenika Hermanna Bolléa, dade proširiti i preurediti crkvu, župni dvor s arkadama, te iz stare crkve načini crkvu u stilu neorenesanse.

Papa Pio XI. (1922-1939) podijelio je 4. prosinca 1923. godine svetištu Majke Božje Bistričke naslov Manje Bazilike.

Svoje prvo najveće slavlje doživjela je Marija Bistrica 15. kolovoza 1971. godine kada je u njoj održan XIII. međunarodni marijanski kongres. Biskupi su te godine svetište proglasili Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke.

No, Crkva u Hrvata doživjela je svoj najveći povijesni, crkveni i svenarodni događaj posjetom pape Ivana Pavla II. i proglašenjem blaženim zagrebačkoga nadbiskupa Alojzija kardinala Stepinca 3. listopada 1998. godine.

Sveti Otac Ivan Pavao II. to potvrđuje ovim riječima: „Odavno sam želio poći u poznato svetište Majke Božje Bistričke. Providnost je htjela da se ta želja ostvari prigodom proglašenja blaženim Alojzija kardinala Stepinca.“

Svetkovina Velike Gospe svečano će biti proslavljena 15. kolovoza u nacionalnom marijanskom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici.

Jutarnje mise bit će u 6 sati u bazilici te u 7.30 i 9 sati u kapelici Sv. Petra. U 8.30 sati bit će križni put na Kalvariji. Središnje misno slavlje u 11 sati u crkvi na otvorenom predvodit će zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.

U 14 sati bit će euharistijsko klanjanje u bazilici.

Popodnevne mise bit će u 16 sati u kapelici Sv. Petra, u 18 sati u crkvi na otvorenom i u 20 sati u bazilici. U predvečerje svetkovine 14. kolovoza u 20.30 sati bit će procesija sa svijećama te u 21.30 sati misa na otvorenom. Trodnevnica uoči Velike Gospe bit će od 12. do 14. kolovoza. Mise u 18 sati predvodit će fra Ljubo Šimunović.

fotografija – Tizian: Uznesenje Marijino