Ratni put Milijana Brkića

Specijalci su često bili iza neprijateljskih linija pa su imali srpske nadimke. Milijan Brkić je postao Vaso. I danas ga tako zovu. neki posprdno, a neki iz poštovanja

Najponosniji i najčasniji dani u mojemu životu bili su vezani za moje sudjelovanje u Domovinskom ratu. Da nije tih ljudi, tih mojih ratnih prijatelja i kolega, pitanje je gdje bih ja bio danas, sarkastično sad zvuči ovaj citat, izjava Milijana Brkića u knjizi Stjepana Milkovića “Alfe žive vječno”,

Milijan Brkić u rat je ušao kao dragovoljac. Jedno je od zaštitnih imena specijalaca tijekom Domovinskog rata. Svoj je ratni put ispisao u SJP Alfe, kao specijalac i kao pomoćnik zapovjednika u Alfama tijekom Domovinskog rata. I nadimak Vaso dobio je u Alfama početkom ‘90-ih.

Kako su odrađivali zadaće iza neprijateljske linije, tih su godina svi specijalci imali nadimke, i to istočnjačke, srpske, pa je Brkićevo kodno ime bilo Vaso, kako ga i danas zovu. Specijalci iz poštovanja, a neki posprdno, pišu 24sata.hr

Brkić je Alfama pristupio 1. studenog 1991., i to iz temeljne policije Pleso, gdje se javio dragovoljno. Već je kao temeljni policajac sudjelovao u akcijama u Pokupskom i Hrvatskoj Kostajnici.

– Ne mislim da je nešto posebno to što sam se prijavio kao dragovoljac, ali je činjenica da su ljudi, koji su u to vrijeme ulazili u specijalne postrojbe, puno riskirali. Ono što nas je nosilo bila je nevjerojatna ljubav prema domovini, emocije, romantika prema Hrvatskoj, ali i hrabrost, odlučnost, upornost i želja da se napokon ostvari tisućljetni san svih Hrvata, stvaranje neovisne i slobodne hrvatske države – komentirao je svoj dolazak u specijalce.

Velebit je za specijalnu policiju bila mitska planina. Milijan Brkić je na njoj godinama boravio sa svojim suborcima. S Velebita se kretalo u sve velike hrvatske ratne akcije. Sudjelovao je tako u Vojno-redarstvenoj operaciji Maslenica krajem siječnja 1993. godine.

Bila je to prva zajednička obrambena, uspješno odrađena akcija Hrvatske vojske i specijalne policije, koja u organizacijskom i u dijelu logističke potpore nije ni bila blizu razine kao ostale akcije koje su uslijedile.

Brkiću je baš Velebit ostao u najvećem sjećanju zbog ekstremnih zimskih uvjeta i nadljudskih napora. Rekao je kako su u akciju Maslenica išli svjesni da, ako nešto pođe po zlu, teško da će dobiti pomoć.

U Akciji Bljesak bio je jedan od pomoćnika zapovjednika i vodio je jedan pravac probijanja neprijateljskih linija. Tad je i prilično teško podnio pogibiju suborca Vladimira Deščaka, i to samo tri metra ispred sebe. Uz niz manjih akcija, sudjelovao je i u Oluji. I danas je žalostan što se, kaže, specijalna policija, kad se govori o ratu, stavlja u drugi, a vojska u prvi plan.

Tvrdi, a s njim se slažu svi specijalci i ostali policajci koji su sudjelovali u Domovinskom ratu, kako su postrojbe specijalne policije bile te koje su na najtežim područjima i na najtežim pravcima odradile udar kako bi druge snage mogle napredovati i sudjelovati.

Brkić je zapovjednik u Alfama ostao i godinama nakon rata. Smijenili su ga 2001. godine, kad je odbio zapovijed po kojoj su Alfe u Sinju trebale osujetiti demonstracije potpore generalu Mirku Norcu. Nije čekao službenu smjenu, sam je otišao iz jedinice.

– Kroz određene poslove u životu čovjek se formira kao osoba. Formirali su me događaji i ljudi oko mene. I jedno se nikad ne zaboravlja, ono temeljno, ljudsko dostojanstvo i domoljublje. Nema tih novaca, funkcija i privilegija za koje bih se odrekao svojih načela – rekao je Brkić.

Nakon Alfi otišao je u Sigurnosno-obavještajnu agenciju (SOA). U Ministarstvo unutarnjih poslova vratio se 2008. godine na mjesto zamjenika glavnog ravnatelja policije zaduženog za poslove kriminalističke policije, specijalne policije i Centra za forenzična istraživanja i ispitivanja “Dr. Ivan Vučetić”. Tu je ostao do 2011. godine, kad je postao saborski zastupnik i krenuo u političke vode, pišu 24sata.hr