Predaja 21. krajiškog korpusa u Viduševcu označila je kraj “Oluje”

Predajom 21. krajiškog korpusa neprijateljske vojske, prije 23 godine u Gornjem Viduševcu pokraj Gline, i formalno su završile borbene operacije u sklopu vojno-redarstvene akcije “Oluja”, a sam čin predaje s vojnog se stajališta smatra i konačnom pobjedom Hrvatske vojske, poručeno je u srijedu sa svečanog obilježavanja te obljetnice

Nakon što je kao izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović položio vijenac uz spomen-obilježje na samom mjestu predaje, brigadir Drago Horvat naglasio je kako je predajom 21. korpusa u Glini stavljena točka na “i” velikosrpskoj agresiji u Republici Hrvatskoj.

“Danas mogu reći da smo mi bili vojnici svjetla, a oni drugi vojnici tame. Naše branitelje krasio je slogan hrvatske pobjedničke vojske ‘Nikad nema odustajanja’. Zahvaljujući našem odgoju da volimo svoje, a poštujemo tuđe, mi smo ‘91. zaustavili četvrtu vojnu silu tadašnje Europe. Moram spomenuti generale Ivana Basarca i Petra Stipetića, velikana novije hrvatske vojne povijesti. Mladima poručujem da zajedno s nama starijima izgrade zemlju kakvu su sanjala naša braća po oružju, naši prijatelji i naši suborci koji više nisu s nama. Vjerujem da će za 23 godine naša domovina biti uspješna i u gospodarskom smislu, kao što su naši branitelji bili uspješni u Domovinskom ratu”, rekao je brigadir Horvat.

O samom činu predaje 21. korpusa govorio je brigadni general Vlado Hodalj, član komisije HV-a u postupku pregovora o predaji, koju je predvodio general Stipetić. Nakon što su 7. kolovoza postrojbe HV-a već ušle u Glinu, i nakon što je najavljeno okruživanje neprijateljskog korpusa, najavljena je predaja. Idućeg dana, 8. kolovoza, u sjedištu UNPROFOR-a u Jukincu nadomak Gline navečer su dogovoreni uvjeti predaje, kao i pravac izvlačenja neprijateljske vojske Glina – Petrinja – Sisak – autocesta. Zapisnik o predaji oko 5000 vojnika s 15 tenkova 13 teških topova i drugom mehanizacijom potpisan je 9. kolovoza u Gornjem Viduševcu kod motela Brioni. Postupak primopredaje, kako je rekao general Hodalj, proveden je dostojanstveno i humano, sukladno svim međunarodnim konvencijama, a zapisnik su potpisali general Stipetić i pukovnik Čedo Bulat, koji je predao korpus i čestitao Hrvatskoj vojsci na pobjedi. Svojom osobnom ulogom general Stipetić dao je golem doprinos časti i ugledu Hrvatske vojske, zaključio je general Hodalj.

O značenju uspjeha oslobodilačke “Oluje” u kojoj je oko 200.000 branitelja oslobodilo oko 10.400 četvornih kilometara govorili su sisačko-moslavački župan Ivo Žinić i glinski gradonačelnik Stjepan Kostanjević. Svečanosti su, uz ostale, još nazočili izaslanik ministra unutarnjih poslova Dubravko Smolčić, izaslanik MORH-a i načelnika Glavnog stožera Boris Šerić, izaslanik ministra branitelja Dinko Tandara, izaslanik glavnog ravnatelja policije Josip Čelić, predstavnici braniteljskih udruga te članovi obitelji poginulih branitelja.

Dokument o predaji u arhivi MORH-a?
Čin predaje kada je pukovnik Čedo Bulat podnio prijavak generalu Petru Stipetiću i potpisao bezuvjetnu predaju smatra se jednim od najsvjetlijih trenutaka Domovinskog rata. U pitanju je bila prva predaja jednog korpusa nakon 2. svjetskog rata. Zanimljivo je da generala Stipetića nikada nisu pitali o tome dokumentu, a nitko nije ni tražio od njega da podnese prijavak nakon “Oluje”. Navodno je dokument o predaji čuvao general Stipetić do odlaska u mirovinu, kada ga je predao u arhivu MORH-a.

Kako je govorio general Petar Stipetić
Srpska je vojska priznala poraz činom predaje 8. kolovoza 1995. u 19 sati, kada je u Viduševcu zapovjednik tzv. 21. krajinskog korpusa, pukovnik Čedomir Bulat, predajući se, podnio prijavak generalu Hrvatske vojske Petru Stipetiću, priznajući bezuvjetni poraz srpske vojske i neupitnu pobjedu Hrvatske vojske.

– Nema nikakve sumnje da je “Oluja” jedinstvena, pobjedonosna vojna operacija kojom su oslobođeni okupirani dijelovi Hrvatske. Veličanstvena je po tome što je bila djelo naših ljudi i u njezinu provođenju nije nam nitko pomagao – pričao je za Glas Slavonije 15 godina poslije general Petar Stipetić, danas nažalost pokojni. “Bez obzira na sve, ‘Oluju’ kao legitimnu oslobodilačku operaciju mora priznati svatko realan. Ona mora imati primjereno mjesto i u društvu i u sjećanju ljudi, jer su to bili trenutci kakvih jedan mali narod kao što smo mi nema mnogo u cijeloj svojoj povijesti”, govorio je Stipetić.

glas-slavonije.hr