Hrvatska prošle godine izgubila 50.000 stanovnika

Populacija Republike Hrvatske znatno se smanjuje, sve je manje rođenih, a više umrlih, sve se kasnije stupa u brak, s tim što nikada nije bilo više odseljenih iz Hrvatske, neki su od alarmantnih podataka koje je u analizi demografskih trendova ovih dana ponovno izdvojio Državni zavod za statistiku, nakon objave konačnih podataka za 2017. godinu

Ako se promatraju podatci o procjeni stanovništva, vidljiv je trend opadanja broja stanovnika Hrvatske. U odnosu prema 2008. godini, kada je, prema procjeni stanovništva, krajem godine taj broj iznosio 4,3 milijuna, u deset godina, točnije, do kraja 2017., taj se broj smanjio za čak 204,3 tisuće stanovnika i iznosio je 4,1 milijun stanovnika. Rođenje djece oduvijek se smatralo jednim od najradosnijih događaja. No statistički podaci pokazuju da se na taj korak odlučuje sve manje stanovnika. Promatrano od 1998. godine, zapaža se trend sve manjeg broja živorođenih, a u 2003. prvi je put njihov broj pao ispod 40 tisuća. Da se svake godine rađa sve manje djece, potvrđuju i posljednji raspoloživi podatci, oni za 2017., kad je živorođeno njih 36,6 tisuća. Ako promatramo mjesec rođenja, najviše ih je na svijet došlo u srpnju. U prethodnoj, 2016. godini najvišu stopu nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) imala je Međimurska županija (10,8), a najnižu su imale Primorsko-goranska i Ličko-senjska županija (7,9).

Žene rađaju tek s 29 godina

Iako spomenute brojke upućuju na promjene u trendovima, možda to najslikovitije pokazuju podatci o prosječnoj dobi majke pri prvom porođaju. Na to mogu utjecati razni socioekonomski čimbenici, kao što je veće uključivanje žena na tržište rada, veći udio žena u visokoškolskom obrazovanju, ali i sve kasnije osamostaljivanje mladih, tj. napuštanje roditeljskog doma. Dok je u 1990. godini prosječna dob majke pri prvom porođaju iznosila 24,3 godine, do 2017. godine povećala se za 4,6 godina, što znači da se za rađanje prvog djeteta žene sada odlučuju u dobi od gotovo 29 godina. U Europskoj uniji također raste prosječna dob majke pri prvom porođaju i prema posljednjim podatcima ona prosječno iznosi 30,6 godina.

U promatranom dvadesetogodišnjem razdoblju najveći broj umrlih zabilježen je u 2015. godini, a prema posljednjim podatcima u 2017. umrlo je 53.477 osoba, što je 3,8 posto više nego u prethodnoj godini. Mjesec koji ima najviše umrlih je siječanj, a bilo je to ujedno prvi put u posljednjih 20 godina da je broj umrlih u jednome mjesecu prešao broj od šest tisuća. Najvišu stopu mortaliteta u 2016. godini (umrli na 1000 stanovnika) imala je Ličko-senjska županija (17,9), a najnižu je zabilježio Grad Zagreb (10,6). Ono što daje jasnu sliku o negativnim demografskim promjenama jesu podatci o prirodnom prirastu, koji potvrđuju da se posljednjih 20 godina ukupni broj stanovnika Republike Hrvatske smanjuje. Negativni prirodni prirast veći od 10 tisuća prvi je put zabilježen u 2002., a upravo je u 2017. godini zabilježen najnegativniji prirodni prirast u promatranom razdoblju.

Od osamostaljenja do danas mijenjali su se trendovi i u migracijama. Od 2011., kada je promijenjena metodologija praćenja vanjskih migracija, bilježi se porast i broja doseljenoga i broja odseljenog stanovništva. Pritom je važno naglasiti da se istraživanja o vanjskoj migraciji stanovništva Hrvatske provode na temelju podataka koji se prikupljaju u Ministarstvu unutarnjih poslova.

Od ulaska Hrvatske u EU broj doseljenih varira između 10,4 tisuća u 2013. i 15,6 tisuća, koliko ih je zabilježeno u 2017. godini. No, kad se promatraju podatci o broju odseljenih stanovnika Republike Hrvatske, porast je još izraženiji. Iako je taj broj rastao i u razdoblju od 2011. do 2013., povećan rast bilježi se od ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Zasigurno je na to utjecaj imalo otvaranje granica, tj. načelo EU-a o slobodnom kretanju radnika, čime se otvorila mogućnost zapošljavanja u drugim zemljama članicama Unije. Tako je u 2014. godini zabilježeno 20,9 tisuća odseljenih, što je 36,7 posto više nego u 2013. godini.

Najgore slavonske županije

Saldo migracije stanovništva Hrvatske s inozemstvom negativan je u cijelome promatranom razdoblju, od 2011. do danas, te je u 2017. iznosio oko 32 tisuće (točnije, 31.799). Dodamo li tomu približno 17 tisuća manje rođenih nego umrlih, nameće se zaključak da je naša zemlja prošle godine samo prema službenim podatcima izgubila oko 49 tisuća stanovnika, a kada bi se tome pribrojili i oni neslužbeni, koji bi uključili i one koji su otišli u inozemstvo, ali se ovdje još nisu odjavili, jasno je kako bi taj broj lako prešao i 50 tisuća godišnje. Iako se to, naravno, ne može jednostavno preslikati na budućnost, spomenimo ipak kako bi nas tom dinamikom, kada bi ona potrajala u cijelom tom razdoblju, za 20 godina bilo čak milijun manje nego danas. Što je za zemlju od 4,1 milijun stanovnika, s tim što mnogi smatraju da nas nema ni toliko, više nego zabrinjavajuće.

Demograf Dražen Živić, pročelnik vukovarskog Područnog centra Instituta “Ivo Pilar”, kaže kako se, iako smo još prije 10-ak ili 15-ak godina to smatrali nevjerojatnim i suludim, u najcrnjem scenariju sada čak mogu i potvrditi neke projekcije koje su demografi Ujedinjenih naroda tada izradili za razdoblje do 2100. godine i dalje, a koji su za Republiku Hrvatsku predviđali takav scenarij.

– Danas sve izgleda kao da ide u tom smjeru. Naravno, ne možemo mi sada računati da ćemo automatski svake sljedeće godine ostati bez 50 tisuća ljudi, no situacija i gubitak koji možemo očekivati pod uvjetom da se ništa ne promijeni u smislu pristupa rješavanju toga problema i dramatičnijih migracijskih kretanja, nekakvog doseljavanja, zapravo bi neizbježno vodila tomu. Dakle, ako sve ostane kao što je bilo do sada. Naravno, mi sada govorimo o tom velikom iseljeničkom valu, gdje će svakako doći do njegova usporavanja. Jednostavno, jer nas je sve manje i nizak je natalitet pa će se i taj naš potencijalni migracijski kontingent postupno smanjivati. No to nije utjeha, samo će značiti da je ono što je najvrjednije već otišlo, a da ono vitalno što je još ostalo ima perspektivu odlaska. I kada govorimo o natalitetu, nema oporavka ako ljudi koji mogu sudjelovati u reprodukciji i dalje odlaze. A i ta je osnovica velikim dijelom već smanjena. Uvijek je to paralelno. S jedne strane imamo nisku stopu fertiliteta, koja govori o tome da se sve manje djece u obitelji rađa, a sve manje je i obitelji, novih bračnih parova. Sve je to povezano – zaključuje Dražen Živić, dodajući kako ljudi odlaze iz svojih mjesta, dovodi se u pitanje tko će tamo plaćati željenu razinu komunalnih usluga, a pojedini dijelovi zemlje ostaju i bez proizvodnje i potrošnje.

U navedenom razdoblju najviše se stanovnika Republike Hrvatske odselilo u Njemačku, a tako je bilo i 2017. U 2016. godini najvišu stopu emigracije (odseljeni na 1000 stanovnika), očekivano, imale su upravo dvije slavonske županije – Požeško-slavonska (17,2) i Vukovarsko-srijemska (16,7), a najnižu Krapinsko-zagorska županija (4,9).  Igor Bošnjak/glas-slavonije.hr