Akademija Art

Zagreb © Hrvatski ekskluzivni magazin za umjetnost i vijesti

1425549502 5 38 photo
KOMENTAR

Problem je što Hrvatsku vode potpuno pogrješni ljudi

Dr. Josip Stjepandić, 53-godišnji inženjer, hrvatski iseljenik koji radi u Darmstadtu, njemačkom gradu u blizini Frankfurta, kao voditelj sektora i dioničar uspješne tvrtke, u hrvatskoj je javnosti prisutan u radu Zaklade za stipendiranje siromašnih studenata »Fra Bonifacije Ivan Pavletić«

1425549502 5 38 photoOdjeknula je nedavno vijest da su se na njegov poticaj urednici i autori posljednje stručne knjige koju je on uredio odrekli honorara u korist Zaklade. U profesionalnu karijeru uz rad u tvrtki »PROSTEP« upisao je i profesorsko iskustvo na sveučilištu u Dortmundu, gdje je predavao dvije godine. Godine 2000. primio je kao voditelj skupa sa svojim timom dvije nagrade za inovatorstvo: od pokrajine Hessen, kao i od Doma njemačkoga gospodarstva. Član je uprave Međunarodnoga društva za usavršavanje produktivnosti te urednik nekoliko stručnih časopisa. Tema za razgovor nije nedostajalo: od razvoja tehnologije preko komentara gospodarskih prilika u Hrvatskoj i Njemačkoj do društvenih pitanja.

Dugi niz godina zaposleni ste u proizvodnji, a vaša uža specijalnost je usporedno inženjerstvo. O čemu je zapravo riječ, možete li »laički« približiti našim čitateljima temelje, razvoj i izazove s kojima se suočavate u svom radu i kakve to posljedice ima u svakodnevnom životu?

DR. STJEPANDIĆ: Posao kojim se bavim – usporedno inženjerstvo (concurrent engineering) i virtualni razvoj proizvoda – omogućuje da se složeni industrijski proizvodi donesu na tržište po pristupačnim cijena i u visokoj kvaliteti. Uzmite primjerice automobil, zrakoplov, brod, pametni telefon, kućanski aparat… Ti su proizvodi tako složeni da ih ne može izumiti jedna osoba, iako je prvi auto Carl Benz nekako sam »sklepao« u svojoj radionici. Današnji se auto sastoji od više desetaka tisuća dijelova i na razvoju jednoga automobila radi 15-20 tisuća inženjera, svatko sa svojom zadaćom. Kada bi se sve to radilo po školskom principu, taj bi sekvencijalni proces trajalo godinama, pa je industrija došla na ideju da razvoj novih kompleksnih proizvoda skrati tako da pojedine aktivnosti paralelizira, radi ih usporedno, potpomažući se računalom i softverom.

Dok je situacija takva da se potencijalnim investitorima pokazuje nezainteresiranost i, dapače, neprijateljsko raspoloženje – ništa se ne će pomaknuti. Na najvišim razinama treba pozvati investitore: dođite u Hrvatsku, pripremit ćemo sve za vas, ulažite, ostvarite profit, ali zaposlite naše ljude, plaćajte porez, pridržavajte se naših propisa i uvažavajte našu tradiciju. U velikim njemačkim bankama i državnim institucijama postoje specijalne službe koje klasificiraju sve zemlje prema više kriterija. Imam pouzdane informacije da je Hrvatska u pogledu pravne sigurnosti na samom dnu. To je jedan od najvažnijih kriterija za svakoga ulagača.

Našu je tvrtku kao institut za istraživanje utemeljila njemačka automobilska industrija, ali brz rast i odluka vlasnika dovela je do toga da smo postali dioničko društvo, u kojem sam i ja mali dioničar. Po tradiciji zapošljavamo ljude s najvišim akademskim zvanjima te usko surađujemo s mnogim sveučilištima širom svijeta. Važan kriterij u razvoju svakoga automobila jest da putnici dobiju što više prostora, pogotovo za noge u stražnjem dijelu koji daje subjektivan osjećaj komfora. Tako je naša tvrtka za Volkswagen razvila poseban softver koji automatizira i analizira taj postupak. Time smo mi poboljšali kvalitetu cijeloga postupka, a oni su uštedjeli rad za stotinu ljudi, što je fantastično povećanje učinkovitosti za takvu, relativno malu investiciju.

Tehnološke inovacije u posljednjih su pedesetak godina promijenile svijet na način koji se nije mogao ni zamisliti: od pojave medija, računala, interneta… što je, posljedično, utjecalo i na čovjekovo ponašanje. Kamo vodi taj nerazmjeran rast i razvoj tehnologije? Možete li se upustiti u predviđanje i reći što možemo očekivati u sljedećih pedesetak godina?

Cijeli članak možete pročitati u on-line izdanju Glasa Koncila, kao i u novome broju tiskanog izdanja, dostupnog u župama diljem Hrvatske.
Želite li se pretplatiti na više brojeva, možete to učiniti putem interneta ili telefonom na 01/4874 327