Akademija Art

Zagreb © Hrvatski ekskluzivni magazin za umjetnost i vijesti

KOMENTAR SCENA

Kozmetičko prikrivanje sukoba interesa u HAVC-u

“Za hrvatsku kulturu nije u interesu da se na brzinu gura loš prijedlog Zakona, koji kozmetičkim popravcima i dalje podržava interese određenih skupina (i dodjeljivanje novaca poreznih obveznika jednim te istim tvrtkama) koje su u neprestanim sukobima interesa u Hrvatskom audiovizualnom centru, a o čemu mediji kontinuirano pišu od 2012. godine”

Prenosimo u cijelosti dopis Udruge filmske industrije upućen saborskim zastupnicima sa zahtjevom glasanja protiv prijedloga Zakona o audiovizualnim djelatnostima

Poštovani,

Ovim putem zahtijevamo zaustavljanje prijedloga Zakona o audiovizualnom djelatnostima.

Zakon ne rješava situacije potencijalnog sukoba interesa, jer ne sadrži odredbe koje bi takve situacije potpuno prevenirale, a tiču se umjetničkih savjetnika temeljem čijih evaluacija Vijeće Hrvatskog audiovizualnog centra odlučuje o financiranju pojedinog projekta prijavljenog na javni poziv HAVC-a.

Zakon ne sadrži odredbe koje bi onemogućile potencijalne sukobe interesa umjetničkih savjetnika. Predlažemo ovakav članak kojim bi se izbjegao sukob interesa: 

“Isti umjetnički savjetnik ne može biti biran više od dva puta uzastopno, niti može više od jednom, u razdoblju od tri godine  evaluirati prijave istog producenta, redatelja ili scenariste ili s njima povezanih osoba, osim u slučaju kada se radi o projektu koji iz faze razvoja prelazi u fazu produkcije, o čemu Centar vodi odgovarajući očevidnik, kojeg je dužan učiniti dostupnim javnosti putem svojih javnih mrežnih stranica.”. 

Imenovanjem zamjenika članova Vijeća ne rješava se pitanje sukoba interesa, jer Zakonom nisu navedene situacije kada je zamjenik ovlašten odlučivati umjesto člana Vijeća.

Zakon ne definira jasno što je hrvatski film. Po sadašnjem prijedlogu Zakona hrvatski film može i ne mora režirati hrvatski redatelj, koji je ujedno glavni autor audiovizualnog djela, što je u suprotnosti sa svim zakonima zapadnih zemalja. Primjerice u Njemačkoj, jedan od osnovnih uvjeta za dobivanje državnih novaca jest da je redatelj njemački državljanin, ali ovo je praksa u svim europskim i većini svjetskih kinematografija koje se sufinanciraju iz državnih proračuna.

Na početku prijedloga Zakona o AV djelatnostima video igre se navode kao audiovizualno djelo, ali se dalje video igre više ne spominju u cijelom Zakonu te nije jasno po kojim kriterijima i iz kojih izvora će se financirati proizvodnja video igara.

Najvažnije – protuustavan je članak 33. koji definira članove Vijeća Hrvatskog audiovizualnog centra.

Članak 33.

U Ustavu RH svima se jamči jednakost te je upravo jednakost jedna od najvećih vrednota ustavnog poretka RH i temelj za tumačenje Ustava RH.

U skladu s načelom jednakosti, smatramo kako se u članku 33. ne mogu navesti određene strukovne udruge, a isključiti sve postojeće strukovne udruge ili potencijalne strukovne udruge koje će u budućnosti biti osnovane. Iz ovog razloga predlažem da se obavezno pod Članak 33. Stavak 4 doda sljedeći tekst:

Prijedlog Čl. 33 stavak 4.

Stavak 4.

Za članove Vijeća imenuje se po jedan predstavnik svih registriranih strukovnih udruga filmskih djelatnika i filmskih autora i/ili filmskih sindikata.

Predstavnici registriranih strukovnih udruga filmskih djelatnika i filmskih autora i/ili filmskih sindikata koji broje preko 50 članova iz redova filmskih autora i djelatnika bit će imenovani u Vijeće u roku od 30 dana od dana upisa u odgovarajući registar.

Sve strukovne udruge žele imati svog predstavnika u Vijeću, jer Vijeće Hrvatskog audiovizualnog centra potvrđuje (na prijedlog ravnatelja) umjetničke savjetnike koji odlučuju koji filmovi će se financirati, koji festivali i koji programi međunarodne suradnje.

Vijeće Hrvatskog audiovizualnog centra raspoređuje na prijedlog umjetničkih savjetnika sva sredstva Hrvatskog audiovizualnog centra za produkciju filmova, međunarodnu suradnju i komplementarne djelatnosti.

U tom članku 33. Prijedloga Zakona o AV djelatnostima se navodi kako će predstavnici raznih strukovnih udruga imenovati jednog člana koji će postati član Vijeća Hrvatskog audiovizualnog centra.

Osim naše udruge (Udruga filmske industrije), brojne druge strukovne udruge nisu uvrštene prema prijedlogu novog Zakona o audiovizualnim djelatnostima u članak 33., kojim se definira članstvo u Vijeću Hrvatskog audiovizualnog centra.

Nije jasno, zašto su u predloženom članku 33. predložene udruge protiv kojih su podignute kaznene prijave npr. DHFR (Društvo redatelja), a primjerice nije uvršten HDDU (Hrvatsko društvo dramskih umjetnika koje broji 1.100 članova) te tko i po kojim kriterijima je odlučivao o popisu navedenih  udruga, čiji će predstavnici odlučivati o raspodjeli državnog novca odnosno novca poreznih obveznika.

Podršku HDDU je dala Svjetska federacija glumaca koja je 18.travnja pisala ministrici kulture i Saborskom odboru za obrazovanje, znanost i kulturu. Saborski odbor za obrazovanje, znanost i kulturu je čak napisao preporuku kako bi HDDU morao biti uključen u članak 33. ministrici kulture, no iz nepoznatog razloga nije uvršten.

Dalje, nije jasan članak 9. u novom prijedlogu Zakona o AV djelatnostima, kojim se uređuje provedba odluke o dodjeli sredstava. U tom članku je propisano da će ravnatelja HAVC-a, zbog provedbe odluke o dodjeli sredstava, zaključiti ugovor s nositeljem projekta, ali nigdje ne piše tko vrši plaćanje po tom ugovoru: Hrvatski audiovizualni centar, odnosno ravnatelj ili ministar?!

Ovo naglašavamo posebno stoga što je u članku 34. propisano da ravnatelj Centra raspolaže sredstvima iz članka 28. stavka 2. ovoga Zakona (to su sredstva Nacionalnog programa) namijenjenima za provedbu Nacionalnog programa zaključivanjem ugovora s korisnicima na temelju odluke Vijeća.

Prema sadašnjem prijedlogu Zakona, ravnatelj raspolaže sredstvima zaključivanjem ugovora, ali ne vrši plaćanje.  Ravnatelj će zaključiti ugovor, a samo plaćanja će vršiti ministar, jer je člankom 28. stavkom 2. propisano da se sredstva Nacionalnog programa osiguravaju iz sredstava državnog proračuna.

Kada je državna revizija u nalazu za 2015 godinu za poslovanje HAVC-a dala mišljenje da ravnatelj ne može vršiti plaćanja, sadašnja ministrica kulture, a tada predsjednica Upravnog odbora HAVC-a komentirala je da je takvo mišljenje revizije nije u duhu s onim što se Zakonom željelo postići, a to je autonomija filmaša da sami određuju putem Vijeća kome će se dodijeliti sredstva i sami raspolažu računom na kojem se ta sredstva nalaze.

Sada se s novim prijedlogom Zakona o AV djelatnostima postupa suprotno od onog za što se za tada zalagalo. Ovako kako je sada napisano, može se dogoditi da ravnatelj stvori financijsku obvezu zaključenjem ugovora, a da ministar odbije izvršiti plaćanje po tom ugovoru.

Veliki je problem što u novom prijedlogu Zakona o AV djelatnostima nije propisano da ravnatelj raspolaže sredstvima sukladno odlukama Vijeća i vrši plaćanja s računa Nacionalnog programa temeljem zaključenog ugovora.

Riječ je o novcu svih poreznih obveznika i vaša je odgovornost da glasate protiv ovakvog prijedloga novog Zakona o AV djelatnostima u kojem nije transparentna raspodjela državnih sredstava.

Iz navedenih razloga vas molimo da se prijedlog Zakona o AV djelatnostima povuče iz procedure te da se Zakon doradi i nakon ljetne pauze ispravljen pošalje na čitanje saborskim zastupnicima. Za hrvatsku kulturu nije u interesu da se na brzinu gura loša verzija Zakona, koja kozmetičkim popravcima i dalje podržava interese određenih skupina koje su u neprestanim sukobima interesa u HAVC-u, a o čemu mediji kontinuirano pišu od 2012. godine. Vjerujemo i želimo da novi Zakon pravedno uredi audiovizualne djelatnosti, koje su bitan segment kulture hrvatskog naroda.

U privitku ovog dopisa Vam dostavljamo kratki osvrt na problematične prijedloge članaka u Nacrtu Zakona o AV djelatnostima

S poštovanjem,
Anita Juka
predsjednica Udruge filmske industrija