Sat. Aug 18th, 2018

Razgovor s Vladom Martekom

Vlado Martek, suvremeni je hrvatski likovni umjetnik, autor istaknutog opusa i osobitog angažmana. Trenutno je u Splitu, u palači Milesi otvorena retrospektiva ovoga umjetnika

U srpnju ste otvorili veliku retrospektivnu izložbu u Splitu, u palači Milesi. Kakvi su dojmovi posjetitelja, vaši?
Koliko sam ja uspio vidjeti, čuti, reakcije su bile vrlo pozitivne,pomalo su ljudi bili iznenađeni, obzirom da moja umjetnost i moje slikarstvo nema reprezentativni pristup. Na otvaranju je bila i ministrica kulture gđa Obuljen, koja je u jednom neslužbenom govoru spomenula imoje agitiranje za čitanje a i poznato da sam cijeli svoj radni vijek proveo radeći u knjižnici u Dubravi. Moje su slike uvijek pune riječi. Prostor je gotovo idealan za moj koncept izložbe, naime izložio sam iz različitih razdoblja odabrane radove i može se dobiti cjelovitiji uvid u moj rad.

Vi ste bili aktivni u umjetnosti, koja je bila na rubu, dakle riječ o pred umjetnosti, anti umjetnosti i sada smo svi dojma kako je ona ostavila dublji trag nego li oficijelna umjetnost.
To je eksperimentalna umjetnost, eksperimentalistički pristup pojedinim medijima, a on je uvijek hodanje po rubu. No kako vrijeme prolazi vidi se da taj rub više govori o centru nego li centar o samome sebi. Umjetnik u toj umjetnosti ne stoji po strani kao izvođač ili proizvođač, umjetnik je spojen osobnošću i maksimalno je uključen u prezentaciju i u radove.
Klasična umjetnost naglašava dualnost djela i umjetnika a ova linija koju sam ja zastupao i mnogi iz moje generacije, težili smo jedinstvu, to je taj čovjek napravio, to su zajednički problemi, ideali, težnje i publika se na to nadovezuje.

Očekujete li, uskoro da bi povjesničari umjetrnosti mogli ozbiljnije, javno razgovarati o djelovanju Grupe šestorice.
Pitanje je bajkovito, više bih volio no što mislim da će se dogoditi. Bilo bi vrlo zanimljio raščlaniti takav pristup. Prije dosta godina objavljena je jedna monografska publikacija u povodu retrospektive 1998. Neke su stvari zastarjele u pristupu, bilo bi vrijeme da se napravi nova publikacija, razgovor jer se približava pedeseta obljetnica prve izložbe, prve akcije. Mi smo pomoću umjetnosti širili prostor slobode.

Što je novo u atelijeru, što planirate?
Ja sam svaštar pa svašta i planiram. Pripremam s gđom Križić Roban knjigu o mojem fotografskom opusu, pripremam izložbu svojih fotografskih radova za Budimpeštu, pripremam i jedan samizdat, sređujem svoje depoe, sortiram slike. Pozvan sam u Valenciju, od njihova muzeja na obilježavanje 1989., godina pada Berlinskog zida , riječ je o velikoj izložbi. Čak i kod mene, moji radovi prije 89. imaju jednu vrijednost a radovi nakon 89. drugu vrijednost. Oni traže uvid u moje radove koja sam radio 89.

Svaki dan crtate, slikate.
Da, svaki dan nešto radim. Trenutno slikam automobile bez kotača, metafora koja me jako privlači. Nedavno sam posvetio nekoliko radova Emily Dickinson, iskoristio sam nekoliko njezinih citata.

Miroslav Pelikan

vijesti