Intervju s v.d. predsjednikom HLK Krešimirom Luetićem

V. d. predsjednik Hrvatske liječničke komore (HLK) Krešimir Luetić u razgovoru za Hinu objašnjava razloge razrješenja bivšeg predsjednika HLK-a Trpimira Goluže, najavljuje pripremu izbora za novog predsjednika, pojašnjava dosadašnje djelovanje Komorine tvrtke Aorta i njezinu budućnost, te komentira zahtjev ministra Kujundžića za oduzimanjem liječničkih licenci trima liječnicima iz oporbenih stranaka

Polovicom srpnja imenovani ste na Izvanrednoj skupštini v. d. predsjednikom HLK-a, nakon što je smijenjen dotadašnji predsjednik Trpimir Goluža zbog toga što je, prema ocjeni Skupštine, neovlašteno donosio pojedine odluke. Koja je vaša zadaća do izbora novog predsjednika u proljeće iduće godine?

Prije tri godine izabran sam za prvog dopredsjednika HLK-a, a razrješenjem dosadašnjeg predsjednika dobio sam i novu dužnost obnašanja funkcije predsjednika. Zadaća mi je operativno voditi Komoru, nastaviti sadašnje i započeti nove projekte, te pripremiti nove izbore. Izbore želimo po prvi puta održati elektronički, putem liječničkih iskaznica, i trenutno radimo na tehnološkim preduvjetima za to. Naravno, bit će moguće i dopisno glasovanje za kolege koji neće moći glasovati na taj način. U preostalom dijelu mandata promicat ću uključivost, kako bi smanjio tenzije koje su ponekad postojale među liječničkim asocijacijama i pozvati Hrvatski liječnički zbor i Hrvatski liječnički sindikat, kao i Koordinaciju hrvatske obiteljske medicine i Hrvatsku udrugu bolničkih liječnika (HUBOL) na zajedništvo, ne samo na deklarativnoj, već i na praktičnoj razini, radi postizanja zajedničkih ciljeva.

Bili ste jedan od najbližih suradnika bivšeg predsjednika. Što je u dosadašnjem mandatu napravljeno dobro i na korist liječnika, a što je bilo sporno u njegovu postupanju, zbog čega ste se u konačnici razišli?

Sadašnja ekipa koja obnaša vodeće funkcije u HLK-u došla je 2015., kada smo dobili plebiscitarnu podršku liječništva, koje je s preko 80 posto potpore podržalo tadašnji program HUBOL-a. Odmah smo pokrenuli niz projekata – informatizaciju Komore, predlagali zakonodavna rješenja ministarstvima, stipendirali liječnike za usavršavanje u inozemstvu, a dobili smo i EU projekt od 30 milijuna kuna za edukaciju liječnika opće i obiteljske medicine. Svim liječnicima omogućili smo policu pravne zaštite, dopunskog zdravstvenog osiguranja te ispregovarali najpovoljnije uvjete stambenog kreditiranja na tržištu. To su sve benefiti koje su članovi prepoznali, a provodio ih je Izvršni odbor od 13 ljudi. Ne bih rad dosadašnjeg predsjednika ocjenjivao nekom ocjenom, rekao bih da je on bio dio tima, prvenstveno HUBOL-ovih članova, koji su preuzeli upravljanje Komorom 2015. Odluke koje su bile temelj za razrješenje nastupile su u zadnjih godinu dana mandata. U osnovi razrješenja je gubitak povjerenja, a kad izgubite povjerenje u vodeću osobu onda ta institucija ne može adekvatno funkcionirati bez promjene. Stav Izvanredne skupštine kao najvišeg tijela bio je jasan – temeljem izvješća o radu Nadzornog odbora nedvojbeno je utvrđeno da je dosadašnji predsjednik postupao protustatutarno, donosio određene odluke bez suglasnosti nadležnih tijela Komore, te ga je skupština s 90-postotnom većinom razriješila.

Goluži se spočitavalo da je previše novca potrošeno na uređenje Komorinih stanova u Zagrebu te za Klub liječnika u Rijeci, da je neovlašteno prebacivan novac Komorinoj tvrtki Aorta za organizaciju Sabora liječništva i PR usluge. Jesu li razjašnjene sve te okolnosti, budući da Nadzornom odboru i revizorskoj kući, koja se zbog toga ogradila od financijskog izvješća, nisu bili dostupni svi podaci?

Pristupili smo temeljitoj analizi svih izvršenih uplata temeljem naloga bivšeg predsjednika i reviziji ugovora koji su postojali ili još egzistiraju, dok smo određene ugovore raskinuli. Želimo vidjeti je li tim odlukama i u kojoj mjeri počinjena šteta HLK-u, a ovisno o analizi vidjet ćemo ima li temelja i treba li nastaviti postupanja pred drugim institucijama. Odluka je Izvršnog odbora i Vijeća HLK-a da se ove godine neće održati Sabor hrvatskog liječništva, a razmatramo hoće li se on održavati svake dvije ili četiri godine. Raskinuli smo također ugovor o PR uslugama, a ostale sporne ugovore još analiziramo. Neki od projekata koje razmatramo već su ranije završeni, pa se tek kasnije ustanovilo da za primjenu određenih sredstava nije bila pribavljena suglasnost nadležnog tijela Komore. To se, primjerice, odnosi na adaptacije stanova u Šubićevoj u Zagrebu i prostora za Klub liječnika u Rijeci.

Mnogi su imali primjedbe na osnivanje tvrtke Aorta d.o.o., koja je registrirana za cijeli niz djelatnosti – poslovno savjetovanje, turističke usluge, uslužne i administrativne djelatnosti, nakladništvo, komunikacije, javno informiranje, trgovina svih vrsta roba itd. Što će biti s Aortom, treba li se strukovna udruga liječnika baviti svim tim djelatnostima?

Aortu smo prvenstveno zamislili, a i ja sam digao ruku kad smo je osnivali, kao alat s kojim HLK može nastaviti svoj uobičajeni posao. Revizori su nam još prije godinu i pol rekli da marketinške aktivnosti za Liječničke novine, koje se financiraju na osnovu plaćenih oglasa, ne može raditi Komora već neka agencija ili tvrtka. Već nam je to bio dovoljan razlog za osnivanje tvrtke kako ne bi drugima morali plaćati proviziju. Kao organizatori određenih skupova također smo morali angažirati turističku agenciju, pa nam je bilo logično da tvrtka bude registrirana i za tu djelatnosti, kao i za izdavanje knjiga, što je jedna od naših djelatnosti. Osnivanje tvrtke nije ništa neuobičajeno, i inozemne liječničke asocijacije imaju slične tvrtke, u Austriji, Kanadi, gdje primjerice imaju i svoje stambene štedionice, osiguravajuća društva… Sve su to bili financijski argumenti za osnivanje tvrtke. Što se tiče podozrivosti prema Aorti, mislim da ljudi nisu shvaćali zašto Komori treba tvrtka, a dio rezervi postojao je i zbog moguće zloporabe. Naravno, poslovanje Aorte podložno je reviziji, a mišljenje revizora za 2017. bilo je pozitivno. Trenutno pristupamo reviziji za 2018. Konačnu odluku o budućnosti Aorte donijet će najviše tijelo HLK-a, a to je Skupština.

Očekujete li da bivši predsjednik Goluža, koji je demantirao sve što mu se stavlja na teret, poduzme neke pravne korake zbog svoje smjene, kako se moglo čuti nakon Izvanredne skupštine?

Dosad nismo zaprimili nikakvu prijavu, nemamo nikakvu informaciju o eventualno započetim sudskim procesima. No, pravo je svakog tko smatra da su mu povrijeđena prava tražiti zadovoljštinu kod nadležnih institucija. Mogu reći da je Skupština HLK-a najviše tijelo, ona ga je izabrala prije tri godine, a u međuvremenu je u njega izgubila povjerenje, zbog čega ga je 14. srpnja razriješila s dužnosti.

Ministar zdravstva Milan Kujundžić zatražio je od HLK trajno oduzimanje liječničkih licenci liječnicima i političarima Ines Strenji Linić, Boži Petrovu i Željku Jovanoviću, zbog njihovih istupa vezanih uz nedavnu smrt mladića u Zaprešiću. Licenca dosad u Hrvatskoj ni jednom liječniku nije oduzeta trajno, jesu li Kujundžićevi razlozi dovoljni za to?

Prema Pravilniku svaki član, druga zainteresirana osoba, tijelo Komore ili Ministarstvo zdravstva može podnijeti zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka. U konkretnom slučaju Ministarstvo zdravstva je podnijelo zahtjev tražeći izricanje mjere trajnog oduzimanja licenci za te osobe. Je li takav zahtjev osnovan i hoće li oni biti proglašeni odgovornima te koja će im mjera eventualno biti izrečena, pitanje je za Časni sud, koji je neovisan u svom radu. Prije toga će u prethodnom postupku o tome raspravljati Povjerenstvo za medicinsku etiku i deontologiju te donijeti mišljenje o opravdanosti zahtjeva. Dosad nikada nije izrečena takva mjera, a licence su oduzimane privremeno, većinom kolegama kojima je proglašena nedostojnost za obavljanje profesije nakon izricanja pravomoćne sudske presude. Licence se privremeno mogu oduzeti uvjetno i bezuvjetno. Dosta kolega je izgubilo licence uvjetno, što znači da odluka postaje izvršna ako se djelo ponovi, dok je nekolicini kolega licenca privremeno oduzeta bezuvjetno. To su najteže kazne, jer onemogućavaju ljudima da obavljaju svoju profesiju. Općenito smatram kako nije dobro da se politička utakmica, odnosno politička polemika, nastavlja korištenjem Časnog suda HLK-a.

razgovarala: Tamara Marinković, Hina