log0 AA 3

log0 AA 3

Svaki drugi program na računalu je bez licence!

straživanje BSA pokazalo stopu nelicenciranog softvera od 52%

Računalni korisnici, kao najvažniji razlog što ne koriste nelicencirani softver, navode rizik od sigurnosnih prijetnji povezanih s malicioznim softverom. Među njihovim specifičnim problemima navode se hakerski upadi te gubitak podataka. Ipak, dojmljiv je podatak da 52% softvera instaliranog na osobna računala u Hrvatskoj u 2013. godini nije propisno licencirano.

Ovi i ostali zaključci danas predstavljenog Globalnog BSA istraživanja o softveru naglašavaju potrebu za učinkovitim praksama upravljanja softverom, posebno u poslovnim okruženjima.

"U vremenima gospodarske krize i relativno slabog i sporog gospodarskog oporavka, pad stope softverskog piratstva daje dodatni vjetar u leđa našim antipiratskim naporima," rekla je Ivana Jurin Puhalo, pravna zastupnica BSA u Hrvatskoj te dodala: "U narednom razdoblju nastavit ćemo suradnju s nadležnim tijelima, kao i s edukacijskim i pravnim aktivnostima. Naš sljedeći cilj jest izjednačenje hrvatske stope softverskog piratstva s prosječnom stopom u EU."

Globalno BSA istraživanje o softveru svake druge godine za BSA provodi IDC, koji je ove godine anketirao računalne korisnike na 34 tržišta, uključujući i gotovo 22.000 potrošača i poslovnih korisnika te više od 2.000 IT menadžera. Neki od zaključaka istraživanja:

  • Stopa računalnog softvera koji je instaliran bez propisne licence u Hrvatskoj iznosila je 52% u 2013. godini, što predstavlja pad od 1 postotnog poena u odnosu na 2011. godinu. Komercijalna vrijednost tog, nelicenciranog softvera iznosi ukupno 332 milijuna kuna.
  • Kao glavni razlog nekorištenja nelicenciranog softvera, računalni korisnici diljem svijeta navode izbjegavanje sigurnosni prijetnji malicioznog softvera. Među rizicima povezanim s nelicenciranim softverom, 64 posto korisnika diljem svijeta kao glavni razlog zabrinutosti navodi neovlašten pristup hakera, a 59 posto gubitak podataka.
  • IT menadžeri diljem svijeta izražavaju razumljivu zabrinutost jer nelicencirani softver može uzrokovati štetu, no manje od polovice njih tvrdi da je prilično sigurno da je softver u njihovoj kompaniji pravilno licenciran.
  • Globalna stopa softvera instaliranog bez propisne licence porasla je sa 42% u 2011. na 43% u 2013, jer je kod rastućih gospodarstava, u kojima je stopa nelicenciranog softvera najveća, broj računala i dalje raste i čini značajnu većinu.
  • Komercijalna vrijednost instalacija nelicenciranog računalnog softvera ukupno u 2013. godini iznosi 347 milijardi kuna
  • Regija s najvećom ukupnom stopom instalacija nelicenciranog računalnog softvera u 2013. je regija Azije i Pacifika, sa 62%. Ovaj broj predstavlja 2-postotno povećanje u odnosu na 2011. godinu, a komercijalna vrijednost nelicenciranih instalacija premašuje 116 milijardi kuna.
  • Regija Srednje i Istočne Europe sa 61% ima sljedeću najveću stopu nelicenciranih softverskih instalacija, a slijedi Latinska Amerika sa 59% te Bliski Istok i Afrika, također sa 59%.
  • Sjeverna Amerika sa 19% nastavlja s najnižom regionalnom stopom nelicenciranih softverskih instalacija, iako i s takvom stopom ostvaruje značajnu komercijalnu vrijednost of 60 milijardi kuna.
  • U regiji Zapadne Europe, stopa je u 2013. pala za 3 postotna poena na 29%, s komercijalnom vrijednosti od 71 milijardu kuna.
  • U Europskoj Uniji, stopa je u 2013. godini pala za dva postotna poena na 31%, s komercijalnom vrijednošću od gotovo 75 milijardi kuna.

BSA u Hrvatskoj sustavno provodi aktivnosti usmjerene promicanju i zaštiti prava intelektualnog vlasništva, a posebno zaštiti autorskog prava na računalnim programima. BSA redovito provodi edukacijske i oglasne kampanje kojima se promiču inovativnost, kibernetička sigurnost i elektronička trgovina. U proteklom razdoblju, BSA je proveo nekoliko kampanjama o problemima i rizicima koje donosi uporaba nelicenciranog softvera, usmjerenih prema svim poslovnim subjektima u Hrvatskoj. BSA vjeruje da svojim edukacijskim naporima može pridonijeti podizanju svijesti o pitanjima urednog licenciranja i upravljanja softverskom imovinom, jer procjenjuje kako mnogo menadžera i donositelja odluka nije upoznato s problemima i rizicima nelicenciranog softvera.

"Korištenje nelicenciranog softvera je pitanje organizacijskog upravljanja - a ova studija pokazuje kako postoji čista potreba za poboljšanjem," rekla je predsjednica i glavna izvršna direktorica BSA Victoria Espinel. "Svaka tvrtka može poduzeti jednostavne korake kojima će osigurati licenčnu usklađenost - primjerice uspostavljanjem formalne politike korištenja licenciranog softvera te pažljivog vođenja evidencije. Tvrtke također trebaju razmotriti implementaciju robusnijeg programa upravljanja softverskom imovinom, koji će pratiti međunarodno postavljene okvire. Takvi programi upravljanja softverom mogu donijeti značajnu vrijednost osiguranjem adekvatne kontrole koja će dati cjelovit uvid u sve što je instalirano na mreži. Na taj način organizacije izbjegavaju sigurnosne i operativne rizike te osiguravaju točnu količinu licenci za svoje korisnike."

Među ostalim zaključcima Globalnog BSA istraživanja o softveru:

  • Globalna stopa softvera instaliranog bez propisne licence porasla je sa 42% u 2011. na 43% u 2013, jer je kod rastućih gospodarstava, u kojima je stopa nelicenciranog softvera najveća, broj računala i dalje raste i čini značajnu većinu.
  • Komercijalna vrijednost instalacija nelicenciranog računalnog softvera ukupno u 2013. godini iznosi 347 milijardi kuna
  • Regija s najvećom ukupnom stopom instalacija nelicenciranog računalnog softvera u 2013. je regija Azije i Pacifika, sa 62%. Ovaj broj predstavlja 2-postotno povećanje u odnosu na 2011. godinu, a komercijalna vrijednost nelicenciranih instalacija premašuje 116 milijardi kuna.
  • Regija Srednje i Istočne Europe sa 61% ima sljedeću najveću stopu nelicenciranih softverskih instalacija, a slijedi Latinska Amerika sa 59% te Bliski Istok i Afrika, također sa 59%.
  • Sjeverna Amerika sa 19% nastavlja s najnižom regionalnom stopom nelicenciranih softverskih instalacija, iako i s takvom stopom ostvaruje značajnu komercijalnu vrijednost of 60 milijardi kuna.
  • U regiji Zapadne Europe, stopa je u 2013. pala za 3 postotna poena na 29%, s komercijalnom vrijednosti od 71 milijardu kuna.
  • U Europskoj Uniji, stopa je u 2013. godini pala za dva postotna poena na 31%, s komercijalnom vrijednošću od gotovo 75 milijardi kuna. (cropc.net)
sinisaMajkus
Siniša Majkuš
porn porn

log0 AA 3