Mon. Jul 16th, 2018

HLK i udruge liječnika traže izmjene nacrta Zakona o zdravstvenoj zaštiti

Hrvatska liječnička komora (HLK) i liječničke udruge zatražile su u utorak od zdravstvene administracije da izmijeni konačni prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti jer je, tvrde, pod političkim pritiskom župana bitno izmijenjen u odnosu na verziju koja je prošla javnu raspravu, tako da sada ne donosi značajnije izmjene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti kojoj prijeti kolaps

Tjedan dana prije nego što će se nacrt novog zakona naći na Vladi, HLK i udruge organizirale su konferenciju za novinare u dvorani Komore koju su dupkom ispunili mladi liječnici zaposleni u domovima zdravlja, šokirani izmjenama koje je u nacrt zakona unio ministar zdravstva Milan Kujundžić nakon završene javne rasprave.

Zaokret pod političkim pritiskom

Stoga su predstavnici Koordinacije obiteljske medicine (KoHOM) i Hrvatske udruge koncesionara primarne zdravstvene zaštite zatražili da se iz konačnog zakonskog teksta povuku obavezne kvote (do 25 posto) liječnika, zaposlenika domova zdravlja.

Tvrde da je riječ o liječnicima koji sada rade za neto plaću nešto veću od 7000 kuna i u diskriminirajućem su položaju u odnosu na privatnike u ugovornom odnosu s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

Udruge traže da se ispoštuju jamstva koja su dobila tijekom javne rasprave – da će liječnici moći sami birati žele li raditi kao privatnici ili zaposlenici domova zdravlja, te da se u zakonski tekst vrati mogućnost prijenosa prava na ordinaciju.

Ako se ne prihvate njihovi zahtjevi, udruga liječnika obiteljske medicine upozorava da su liječnici u domovima zdravlja spremni na štrajk i formiranje liste čekanja po uzoru na bolničku praksu.

“Šokirani smo zaokretom koji je napravio ministar pod političkim pritiskom. Ako se ovakav zakon donese, ordinacije će se gasiti, neće nas imati tko naslijediti”, upozorila je predsjednica KoHOM-a Vikica Krolo.

Dragan Soldo iz HLK-a ustvrdio je da je Kujundžić napravio zaokret kako bi županije i ubuduće odlučivale tko od liječnika smije, a tko ne smije ići u privatnu praksu.

Josipa Rodić iz Udruge liječnika koncesionara poručila je da traže ukidanje članka o postotku liječnika koji moraju raditi u domovima zdravlja, ne pristaju na ugovaranje timova bez nositelja i traže osiguranje kontinuiteta zdravstvene skrbi kako nakon umirovljenja liječnika nositelja ordinacija ne bi bila “raščerupana”, a nabavljena oprema završila u smeću.

Nedostaju liječnici u primarnoj zaštiti

Meri Margreitner iz HLK-a izrazila je nadu da će uspjeti motivirati zdravstvenu administraciju na izmjenu dijela stavki u završnoj verziji zakona. U prilog tome iznijela je statistiku koja pokazuje da već sada nedostaje više od 500-injak timova primarne zdravstvene zaštite, te 41 pedijatar i 41 ginekolog, a velik broj pedijatara i ginekologa radi i nakon 65. godine života.

“Već za tri godine 490 liječnika obiteljske medicine, 84 pedijatra i 70 ginekologa odlazi u mirovinu”, rekla je Margreitner te upozorila da će se Hrvatska suočiti sa smanjenom dostupnošću primarne zdravstvene zaštite ako se usvoji odredba o 25 posto liječnika zaposlenika domova zdravlja.

Po anketama HLK-a više od 70 posto liječnika u domovima zdravlja želi otići u koncesionare, a Margreitner upozorava kako velik broj njih polazi tečajeve stranih jezika i sprema se na odlazak u inozemstvo ako se ništa ne promijeni.

“Želimo potaknuti politiku i zdravstvenu administraciju na akciju. Krajnji je trenutak da administracija shvati da su bitni pacijenti i liječnici, a ne lokalni političari”, poručila je Margreitner. HINA

vijesti