Studija – Učenici koji su ozračeni “wi-fi” zračenjem imaju određenih problema s memorijskim sposobnostima

Švicarski, belgijski i američki znanstvenici potvrdili su štetne posljedice djelovanja “wi-fi” zračenja na kognitivne funkcije

Nedavno je objavljena studija u kojoj znanstvenici proučavaju učinak mikrovalnoga zračenja bežičnih komunikacijskih tehnologija na karakteristike i kvalitetu pamćenja u mlađih ljudi i djece (Environ. Health Perspect. 2018, 126, 077007). Švicarski, belgijski i američki znanstvenici otkrili su štetne posljedice djelovanja »wi-fi« zračenja na kognitivne funkcije, čime su tvrdnje o pozitivnim (i sigurnim) svojstvima modernih tehnologija još jednom učinili upitnima.

Zbog sve veće izloženosti elektromagnetskomu zračenju zdravstveni učinci na korisnike bežičnih tehnologija postaju sve vidljiviji. Neurološke su funkcije posebno važne jer se glava, odnosno tkivo mozga, nalazi u izravnom kontaktu s mobitelima. Dok je zagrijavanje glave i uha akutna posljedica mobitelskih razgovora, koja je lako mjerljiva, kumulativni učinci mobitelskoga zračenja nisu jasni i podatci se tek prikupljaju. Stoga je svaka nova informacija o povezanosti elektromagnetskoga zračenja i zdravlja potrebna za razumijevanje tih odnosa.

To je posebno važno za mlađu populaciju (do 15 godina) čije su moždane funkcije još u razvoju pa su, prema tome, osjetljivije na djelovanje zračenja koje proizvode »gadgeti« modernih komunikacijskih i informatičkih tehnologija. Stoga je međunarodna skupina znanstvenika provela istraživanje na velikoj skupini švicarskih adolescenata, njih oko sedam stotina, kako bi statistički podatci uzročno-posljedičnih povezanosti bili što uvjerljiviji.

Ukratko, otkrili su da zbog dugotrajne izloženosti mikrovalnomu spektru zračenja učenici pokazuju slabije rezultate na testovima verbalne i slikovne memorije. Time su potvrdili ranije rezultate drugih istraživača, ali se u zaključku studije (skromno) ograđuju od čvrstih dokaza, nazivajući vlastite rezultate preliminarnima. Znanstvenici smatraju da bi slična ispitivanja trebalo proširiti na druge populacije adolescenata, kako bi zaključci mogli postati još uvjerljiviji. U studiji se ne objašnjavaju mogući biofizikalni mehanizmi »oštećenja« pamćenja u djece, nego se samo fenomenološki prikazuju negativni trendovi.

U svakom slučaju te rezultate nije razumno ignorirati, objavljeni su u vrhunskom znanstvenom časopisu (EHP), a potpisuju ih vrsni znanstvenici s uglednih sveučilišnih institucija triju zemalja.

Naposljetku, to je znanstveno upozorenje relevantno i za pobornike onoga oblika kurikulne reforme kojim se zahtijeva proširena i intenzivna uporaba komunikacijskih i informatičkih tehnologija u nastavi. Prema najnovijoj studiji dodatno »ozračeni« učenici mogli bi imati određenih problema s memorijskim sposobnostima. G.K., photo Alexander Dummer