log0 AA 3

log0 AA 3

Ketogena dijeta i visokoproteinske dijete

retro 129

Ketogena dijeta i visokoproteinske dijete općenito počivaju na vrlo visokom unosu proteina, niskom ili iznimno niskom unosu ugljikohidrata te iznimno visokom unosu masnoća iz hrane

Što je ketogena dijeta?

Metabolički gledano, ketogene dijete počivaju na izazivanju ketoze (ketoacidoze) – povećane koncentracije ketonskih tijela u krvi zbog niske razine ugljikohidrata u hrani. Ketoza je relativno nestabilno metaboličko stanje u kojem se ketonska tijela koriste kao izvor energije, umjesto glukoze.

Ketonska tijela su molekule – acetoacetat i beta-hidroksibutirat te aceton koje proizvodi jetra razlaganjem masnih kiselina i proteina u vrijeme niskog unosa ugljikohidrata – u visokoproteinskim dijetama, za vrijeme posta, gladovanja, izgladnjivanja i drugog fizičkog napora poput vježbanja. Razina ketonskih tijela povećana je kod neliječenog ili nepravilno liječenog dijabetesa tipa 1. Ketonska tijela nastaju u postupku glukoneogeneze – metaboličkog puta u kojem tijelo proizvodi glukozu iz neugljikohidratnih izvora (masnih kiselina i proteina).

U vrijeme niskih koncentracija glukoze u krvi, a time i niske razine iznulina u krvi masnoće se iz adipoznog tkiva otpuštaju u krvotok u obliku slobodnih masnih kiselina i glicerola. Upravo otpuštanje masnih kiselina iz masnog tkiva, odnosno masnih naslaga stavlja ketogene dijete, odnosno niskougljikohidratne dijete među najstrože dijete za regulaciju tjelesne težine.

Za ketozu je karakteristična pojava acetonskog mirisa tijela, posebice daha.

Ketogena dijeta je vrlo zahtjevna

Jelovnik ketogene dijete se uglavnom sastoji od mesa – ne samo krtog već i masnog mesa, plave ribe (posebice tune), jaja, kikiriki maslaca, umjetnih sladila dok se voće i povrće izbjegavaju.

Ketogena dijeta temelji se na krtom, ali i masnom mesu.

Ketogene dijete su i metabolički i praktično vrlo zahtjevne za osobu koja je provodi jer može izazvati niz subkliničkih i ozbiljnih kliničkih poremećaja koji najčešće uključuju povećanu razinu lipida u krvi, dislipidemiju i hiperlipidemiju te time korisnika dovode u rizik od razvoja aterosklerotskih promjena i rizik od kardiovaskularnih epizoda.

Česta nuspojava ketogene dijete, pogotvo prolongirane, pokazala je značajan rizik od bubrežnih kamenaca zbog povećane demineralizacije kostiju u stanju acidoze te hiperkalcurije (povećanog izlučivanja kalcija urinom).

Na praktičnoj razini javljaju mogu se javiti psihološke epizode poput nervoze i razdražljivosti te omaglice izazvane hipoglikemijskim epizodama u inicijacijskoj fazi dijete. Zatvor je česta nuspojava u fazi inicijacije. Keto flu je prolazno stanje koje se često javlja u fazi inicijacije dok se tijelo, primarno mozak, navikava na korištenje ketonskih tijela umjesto glukoze, a glavni simptomi su glavobolja, umor, mučnina, smanjena koncentracija i zbunjenost, nesanica i bolovi u trbuhu.

Kod žena je u ketogene dijete moguć razvoj amenoreje (izostanka menstruacije).

Pripazite na unos mikronutrijenata

U ketogenim dijetama je uputna suplementacija svih mikronutrijenata posebice vitamina B, kalcija i vitamina D dok se u posljednje vrijeme učinkovitim pokazalo uzimanje oralnog kalijevog citrata pod nadzorom stručnog osoblja koji smanjuje razvoj bubrežnih kamenaca u korisnika na ketogenim dijetama. Uzimanje oralnog kalija može biti izrazito opasno jer, među ostalim, može u stanju serumske hiperkalemije izazvati srčane aritmije a ponekad i srčani arest. Kontrola elektrolita i unos dovoljnih (povećanih) razina vode se preporučuje u režimima prehrane koji počivaju na izazivanju prolongirane ketoze.

Ključ je u smanjenom unosu ugljikohidrata

Ketogena (VLCHF) i LCHF dijeta se suštinski ne razlikuju ni po čemu osim što je ketogena dijeta znači unos ekstremno niskih razina ugljikohidrata na račun masti, dok se kod LCHF dijete unosi neznatno veća razina ugljikohidrata.

Ketogena dijeta uglavnom znači unos 65-75% kalorija iz masnoća, 15-30% proteina i svega 4-8% ugljikohidrata, a odnos masti, proteina i ugljikohidrata koji će izazvati stanje ketoze se naziva keto ratio (keto odnos). Što je ketogena dijeta kalorijski restriktivnija to se udio proteina povećava, a udio masti smanjuje dok ugljikohidrati nikada ne bi trebali preći 8% (kod kalorijski najrestriktivnijih dijeta).

Minimalna količina proteina u visokoproteinskim dijetama se uglavnom izračunava od tjelesne mase korigirane za udio tjelesne masti tako da se određuje minimalna i maksimalna razina proteina iz hrane na način da bi u organizam trebalo uglavnom unositi od 1,2 grama proteina za svaki kilogram korigirane tjelesne mase do 2,2 grama za svaki kilogram korigirane tjelesne mase. Što je osoba tjelesno aktivnija to bi unos proteina po kilogramu tjelesne maste trebala biti veća. Nakon određivanja razine kalorijske vrijednosti proteina u odnosu na ukupnu željeni dnevni kalorijski unos određuje se razina ugljikohidrata do 4-8% ukupne kalorijske vrijednosti dok se preostale kalorijske vrijednosti ostavljaju mastima. lijecnik.hr

porn porn

log0 AA 3