ZAGREB

Cementara u Podsusedu odlagalište građevinskog otpada / Foto M. Vajdić

Gradonačelnik Zagreba nedavno je najavio da će se građevinski otpad odlagati u bivšoj cementari u naselju Podsused u svrhu stabilizacije tla klizišta. Kazao je i kako takva vrsta odlaganja otpada – nikome ne šteti

Nakon stečaja zemljište je prodano za bagatelu. I danas u krugu cementare djeluju razne tvrtke i obrti.

Pogledajte fotografije lokacije Miroslava Vajdića te kratku povijest!

Ogromna tvornica cementa počela je s radom 1908 pod imenom „Croatia”. U njenom sklopu bili su upravna zgrada i radnički stanovi s južne strane pruge. Prvi vlasnik bio je Zagrepčanin Felix Mandl.

Kao sirovinu iskorištavala je ručno iskopane bogata nalazišta lapora na padini iznad tvornice i vapnenac iz kamenoloma u Bizeku i Dolju. Materijal se dopremao tvornicu prvo žičarom, a poslije i transportnom trakom u iskopanome tunelu.

U krugu tvornice bila je pruga (koja postoji i danas) kojom se odvozio cement prvo u bačvama kasnije u vrećama od jute i na kraju u papirnatim vrećama. Godine 1962. zbog povečane potrebe za sirovinom s ručnog iskopavanja prešlo se na miniranje što je vrlo brzo rezultiralo oštećenjima na zgradama u blizini.

Kako je cementara radila je po tzv. „mokrom postupku“ s prašinastim ugljenom 1973 gradi se nova tehnološki naprednija linija s suhom tehnologijom i plinom kao gorivom čija gradnja završava 1976.

Kako prije gradnje nisu obratili dovoljno pažnje na oštečenja terena koja su nastala miniranjem ubrzo su se pojavili prvi znakovi klatastrofe i pojavilo se jedno ogromno klizište Kostanjek te je tvornica zbog nemogućnosti sanacije i nastavka rada prestala s proizvodnjom 1988. Nakon stečaja zemljište je prodano za bagatelu. I danas u krugu cementare djeluju razne tvrtke i obrti.

Opservatorij za praćenje klizišta Kostanjek U ožujku 2014. godine svečano je otvoren Opservatorij za praćenje klizišta Kostanjek u Podsusedu, opremljen donacijom Japanske vlade od oko 2.500.000 kn, kroz zajedničko financiranje hrvatsko-japanskog SATREPS FY2008 projekta (engl. Science and Technology Research Partnership for Sustainable Development). U okviru ovog petogodišnjeg (2009.-2014.) znanstvenog projekta na području klizišta Kostanjek postavljeno je 40-ak najsuvremenijih senzora za praćenje pomaka i uzroka klizanja, sa svrhom zaštite građana i održivog razvoja ovog dijela urbaniziranog područja Podsljemenske zone približne veličine 1 km2.

Opservatorij za praćenje klizišta Kostanjek objedinjuje niz suvremenih tehnoloških rješenja za kontinuirano, automatiziramo praćenje gibanja i uzroka gibanja klizišta Kostanjek, čime je Grad Zagreb dobio još jedan sustav koji ga kvalificira kao pametan grad (‘Zagreb Smart City’). Tijekom prosinca 2014. godine Ured za upravljanje u hitnim situacijama nabavio je opremu za nadogradnju sustava. Ured za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba uključio se u projekt 2012. godine kao jedan od suradnika na razvoju smjernica za ublažavanje posljedica klizanja, odrona i poplava na državnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kroz sustav civilne zaštite, prostornog uređenja i gradnje. U okviru projektnih aktivnosti, u razdoblju od 2009. do 2014., znanstvenici iz Hrvatske surađivali su sa znanstvenicima iz Japana na razvoju metoda evidentiranja, istraživanja i praćenja klizišta, odrona i poplava u Hrvatskoj. Sva znanstvena istraživanja namijenjena su razvoju smjernica za ublažavanje posljedica klizanja, odrona i poplava.

Nastanak klizišta Kostanjek U Podsusedu je 1907. godine u stopi padina, na ravničarskom terenu, sagrađena tvornica cementa. 1908. tvornica je puštena u rad. Tadašnje ime tvornice je bilo “Croatia d.d.” a kasnije je nazvana “T.C. Sloboda”. Tvornica je iskorištavala kao sirovinu laporovite naslage iskopavane ručno neposredno iznad tvornice i vapnenac na višim padinama koji je dopreman u tvornicu žičarom a kasnije transportnom trakom u tunelu. 1954. godine proizvodnja cementa se naglo povećava pa je otvoren kop za lapor u najnižem dijelu padine. 1962. povećana je eksploatacija lapora te se mijenja tehnologija iskopa lapora, s ručnog iskopa prelazi se na masovno miniranje koje se provodi do svibnja 1963. 1963. primijećena su prva oštećenja na objektima same tvornice: nagib stupova i oštećenja na nekim zgradama uz stopu padine. 1970. – 1976. zbog sve veće potražnje za cementom odlučeno je da se krene u gradnju nove suvremene tvornice cementa: provedena su istraživanja tla ali nagibi i oštećenja koja su ranije bila uočena nisu uzeta u obzir. Gradnja nove tvornice završila je 1976. Već tada su uočeni novi pomaci na terenu. 1977. godine za potrebe rudarskog projekta sanacije završnih kosina laporoma stručna grupa obišla je široko područja padine „Kostanjek“ i ustanovila da je na njoj nastalo veliko klizište čija je kontura bila jasno vidljiva. 1988. zbog sve jačeg pomicanja terena nastalog intenzivnim iskopavanjem lapora i interesa grada za taj urbanizirani prostor, obustavljan je rad tvornice cementa nakon što je s područja klizišta iskopano ukupno 5.3 miliona m3 odnosno 13 miliona tona lapora. Tvornica je s radom prestala 1988. godine, nakon što su Ortolan & sur. (1987.) dokazali da je eksploatacijom cementnog lapora u površinskom kopu “Kostanjek” aktivirano jedno od najvećih poznatih klizišta u urbanoj sredini, koja se spominju u literaturi.

Klizanjem bokova i sjevernog zaleđa površinskog kopa “Kostanjek”, zahvaćeno je područje površine oko 1,2 km2 s oko 500 stambenih i gospodarskih objekata. Utvrđeno je klizanje u tri nivoa. Od početka rada tvornice do početka klizanja 1963. godine, iskopano je u nožici (stopi) klizišta oko 2,1×106 m3lapora. Do zatvaranja tvornice iskopano je daljnjih 3,2×106 m3. zagreb.hr

This is a demo store for testing purposes — no orders shall be fulfilled. Dismiss