Svečana primopredaja ostavštine prof. Gjure Pilara

U srijedu, 10. listopada 2018. godine u 13 sati u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju održat će se svečana primopredaja ostavštine prof. Gjure Pilara, istaknutog hrvatskog prirodoslovca i prvog ravnatelja Mineralogičko-geologičkog muzeja

U svibnju ove godine Muzeju se obratio gospodin Božidar Jančiković, praunuk profesora Gjure Pilara sa željom da ostavštinu prof. Pilara donira i povjeri na čuvanje Hrvatskom prirodoslovnom muzeju te Muzeju Brodskog Posavlja. Muzejsko povjerenstvo, sastavljeno od istaknutih muzealaca Sanje Japundžić, Marine Višić Vranjković i Darije Ćalete, procijenilo je da je popisana građa od izuzetne vrijednosti za Hrvatski prirodoslovni muzej te predložilo da ju se pohrani u Arhivi Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja uz osiguravanje zakonom propisanih uvjeta zaštite i čuvanja.

Povodom svečane promopredaje u izložbenom prostoru na prvom katu muzeja postavit će se izložba donirane građe (po izboru gospodina Jančikovića i dokumentaristice Marine Višić Vranjković) te fosilne flore iz fundusa HPM-a (po izboru kustosice Zbirke Tamare Đerek).

Gospodinu Jančikoviću ovom će prilikom biti uručena donatorska kartica Mreže prijatelja Hrvatskog prirodoslovnog muzeja koja ima za cilj potaknuti na aktivno sudjelovanje u stvaranju i obogaćivanju fundusa muzeja. Upravo su donacije u mnogim slučajevima poslužile kao pokretač osnivanja muzeja u Hrvatskoj, a i sam Hrvatski prirodoslovni muzej u Zagrebu je značajan dio svoga početnog fundusa stekao upravo donacijama.

Gjuro Pilar (Slavonski Brod, 22. travnja 1846. – Zagreb, 19. svibnja 1893.) bio je istaknuti hrvatski prirodoslovac druge polovice 19. stoljeća, prvi hrvatski školovani geolog, čovjek široke izobrazbe i kulture, sveučilišni profesor, rektor Sveučilišta u Zagrebu te redoviti član  JAZU. Također, bio je jedan od prvih i najznačajnijih kustosa koji je dao nemjerljiv doprinos razvoju muzejske djelatnosti u Hrvatskoj, a osobito je zaslužan za utemeljenje prirodopisnih odjela Narodnoga muzeja u Zagrebu.

Pilar je dugogodišnjim geološkim istraživanjima pridonio poznavanju promjena zemljine kore i postavio novu teoriju o djelovanju unutrašnjih sila Zemlje. Uz to, bavio se intenzivno i astronomijom. U svojem radu u potpunosti se posvetio geološkoj struci i ostavio neizbrisiv trag u razvoju hrvatske geologije. Godine 1870. imenovan je upraviteljem Mineralogičko – geologičkog odjela Narodnog muzeja u Zagrebu, a nekoliko godina kasnije, 1875., i profesorom za mineralogiju i geologiju na Zagrebačkom sveučilištu.

S punim pravom može se reći da je Gjuro Pilar u svom kratkom životnom vijeku dao značajan doprinos geologiji  kao struci, a predanim radom u Muzeju upisao je svoje ime „velikim slovima“ u povijest današnjega Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Pilar je za potrebe geoloških znanstvenih istraživanja i sveučilišne nastave pribavio potrebnu literaturu, pomagala i instrumentarij, te znanstveno obradio temeljni geološki fundus današnjega Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Osim toga, pribavio je dragocjene komparativne zbirke fosila iz inozemstva te je načinio prvi stalni muzejski geološki postav. Također, prvi je znanstveno obradio jednu geološku muzejsku zbirku, objavljenu 1873. godine u radu Trećegorje i podloga mu u Glinskom pokuplju.

Predmet zanimanja i istraživanja Gjure Pilara, bili su i ostaci bogate i raznovrsne flore, a o tome svjedoči i Zbirka fosilne flore sarmatskih naslaga okolice Zagreba, koja se čuva u Hrvatskome prirodoslovnom muzeju. Rezultate istraživanja te fosilne flore Pilar je iznio u opsežnoj monografiji Flora fossilis Susedana iz 1883. godine. U monografiji, uz iscrpne opise pojedinih vrsta nalazi se i likovni prikaz u tablama, gdje je svaki primjerak iscrtan rukom kao što je bilo uobičajeno u to vrijeme, a danas predstavlja ne samo znanstvenu vrijednost već i umjetnički kuriozitet. Rukopis toga, za hrvatsku kulturu i znanost, iznimno vrijednoga djela dio je ostavštine Gjure Pilara koju je niz godina brižno čuvao Pilarov praunuk Božidar Jančiković, a ovom je prigodom, u godini 125. obljetnice Pilarove smrti odlučio darovati Hrvatskome prirodoslovnom muzeju, na čemu mu najtoplije zahvaljujemo.

Branimir Ivić