MAKU DIZDARU – HRVATSKI KNJIŽEVNICI

Epilog XIV. književnog, znanstvenog i kulturnog susreta – Mak Dizdar, hrvatski i bosanskohercegovački književnik, dogodio se 29. rujna 2018. u rodnom gradu onoga koji nas je sve i okupio – u Makovom i našem Stocu.

Kako je i planirano, domaćini su se sa sudionicima-gostima susreli ne slučajno upravo na Radimlji. Predsjednik Matice hrvatske Stolac dr. Mladen Bošković, saborski zastupnik Željko Raguž te ravnatelj J.P. Radimlja Ante Vujnović srdačno su dočekali i pozdravili drage goste i prijatelje: Đuru Vidmarovića, Ivana Sivrića, Milu Pešordu, Zdravka Kordića, Stjepana Šešelja, Miroslava Klema, Davora Šalata, Lanu Derkač, Antu Pranjkića, Srećka Marijanovića, Marijanu Krmek i Cviju Goluža. Osobito ushićenje moglo se primijetiti kod onih koji stećke po prvi put pohode tek sluteći što je to Maka toliko opčinjavalo i nadahnjivalo boraveći na tom istom mjestu…

Nakon upoznavanja s Radimljom i njezinim posebnostima, svi su se uputili u samo središte grada gdje je u parku postavljena Makova bista oko koje se rado igraju i druže najmlađi Stočani. Svečan je i uzvišen bio susret s Makom onih koji su ga i osobno poznavali. Gospodin Stjepan Šešelj u pratnji predsjednika Društva hrvatskih književnika Đure Vidmarovića i predsjednika Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne Ivana Sivrića položio je uz spomenik vijenac s natpisom Maku Dizdaru – hrvatski književnici.

Uslijedilo je predavanje u Osnovnoj školi Stolac kojem su se pridružili i ravnateljice hrvatskih škola općine Stolac te mnogobrojni učenici. U ambijentu u čije se uređenje zaista uložilo mnogo truda nazočne je prvo pozdravila ravnateljica Zdravka Marijanović. Moderator susreta, Stjepan Šešelj, pozivao je predavače koji su vrlo emotivno, iscrpno i stručno progovorili o Makovu životu, liku i djelu.

Sve izrečeno nosi jednu jedinstvenu poruku, a ta je da valja osvijetliti mjesto i značaj Maka Dizdara u hrvatskoj književnosti XX. stoljeća, da ga se ispravno osvijetli kao književnika i čovjeka. Naglašeno je kako Mak mora biti most među ljudima. Pri tom ne treba zanemariti ni njegovu konfesionalnu pripadnost koju nitko od nazočnih nije negirao. Ipak, Mak se već izborom svog pseudonima distancirao od isključivosti konfesionalnoj pripadnosti. Gostujući u televizijskoj emisiji Književni petak Mak Dizdar je na izravno postavljeno pitanje je li i hrvatski književnik rekao kako su njegove nena i majka govorile hrvatski, on je progovorio, slušao i govori hrvatski jezik… Zar treba još kako reći da je i hrvatski književnik?!

Nazočni su također skrenuli pozornost kako Makov opus nije dobro vrjednovati samo kroz Kamenog spavača, već valja krenuti od Vidovopoljske noći, poeme Plivačica, Koljena za Madonu i dalje kroz Makovo stvaralaštvo ne zanemarujući pritom njegov angažman u časopisu Život kao i ulogu u Sarajevskoj deklaraciji.

Nakon stručnih izlaganja nazočnima se obratio i zahvalio predsjednik Matice hrvatske Stolac dr. Mladen Bošković ne krijući radost što su ovogodišnji Neretvanski susreti okončali upravo u Stocu.

Marijana Krmek