Tue. Aug 21st, 2018

Sindikati: Najmizernije su plaće u Rumunjskoj, a slijede Bugarska, Mađarska, Latvija i Hrvatska

U 2017. godini porasle su plaće zaposlenima u javnim i državnim službama za ukupno šest posto, potpisani su kolektivni ugovori za javne i državne službenike na rok od četiri godine, utvrđena je osnovica plaće u visini od 5421,54 kuna, kao i povećanje minimalne plaće za 131 kunu u idućoj godini na 3439,80 kuna bruto

Temeljnim kolektivnim ugovorom (TKU) za zaposlene u javnim službama ugovorena je osnovica plaće u visini od 5421,54 kune, a naknada za prijevoz povećana je s 0,75 kuna na jednu kunu po prijeđenom kilometru.

Nezadovoljstvo rastom plaća od šest posto

Pregovori o novom TKU-u bili su dugotrajni i teški, održano je 16 višesatnih sastanaka u kojima su se pokušala približiti suprotstavljena stajališta Vlade i sindikata, ministar rada i mirovinskoga sustava Marko Pavić stalno je isticao da je rast plaća ograničen proračunskim smjernicama i fiskalnom odgovornošću.
Osnovica plaća rasla je tijekom godine u tri navrata po dva posto, ukupno šest posto, čime se nominalno vratila na ugovorenu razinu iz 2009. godine, prije početka ekonomske krize.

Sindikati time nisu bili zadovoljni, a predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić ustvrdio je kako se u stvari radi o zamrzavanju plaća u vrijeme kada sve europske zemlje povećavaju plaće od minimalnih šest do 25 odnosno 30 posto na godišnjoj razini.

Sindikati javnih službi u pregovorima su tražili rast osnovice za 15,2 posto, tvrdeći da su za toliko plaće u javnim službama zaostale za plaćama u privredi u proteklih osam godina, od početka krize.

Zaposleni u državnim službama svojim su Kolektivnim ugovorom također dobili povećanje osnovice na 5421,54 kune i vratili se na razinu pretkrizne 2008. godine.

Povećanje minimalca, olakšice poslodavcima

Minimalna plaća povećana je za pet posto, odnosno za 131 kunu, od 1. siječnja 2018. godine. Istodobno će poslodavcima koji isplaćuju minimalne plaće u zadnjih 12 mjeseci biti za 50 posto smanjene osnovice za obračun doprinosa.

Sindikati su se tome protivili zbog straha da će to stimulirati poslodavce koji su do sada isplaćivali “minimalac” da to i dalje čine, kao i motivirati one koji to do sada nisu činili da iskoriste tu mogućnost.

Po podacima Državnog zavoda za statistiku, u prvom polugodištu 2017. prosječna neto plaća iznosila je 5960 kuna, što je nominalno više za 4,7 posto, a realno za 3,9 posto u odnosu na drugo polugodište 2016., kada je iznosila 5695 kuna.

Studija Europskog sindikalnog instituta pokazuje da su, prema troškovima života, radnici u 11 država središnje i istočne Europske unije plaćeni čak do 944 eura manje od radnika u Njemačkoj, a razlike u neto mjesečnim plaćama, prilagođene za sastav radne snage i strukturu ekonomije, veće su nego kada se u obzir uzmu samo troškovi života.

No, ti su radnici plaćeni čak i do 1058 eura manje od njemačkih, kada se u obzir uzmu i čimbenici kao što su dob i razina obrazovanja, te sektori i zanimanja radnika. Najslabije su plaćeni radnici u Rumunjskoj, a slijede Bugarska, Mađarska, Latvija i Hrvatska.

Iseljavanje zbog niske cijene rada, nesigurnosti i beznađa

Niska cijena rada, rad na određeno vrijeme i beznađe glavni su problemi s kojima bi se Vlada trebala uhvatiti u koštac želi li zaustaviti trend iseljavanja iz Hrvatske, poručili su predstavnici sindikata s okruglog stola o dostojanstvu posla i plaća, koji je održan u Hrvatskom saboru.

“Najveći dio ljudi koji iseljavaju iz Hrvatske jasno izražavaju da odlaze zbog niskih primanja, potom zbog nesigurnih oblika rada, a tek na kraju im je obrazloženje da nema dovoljno posla”, rekao je predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever.

Hrvatska je 2002., uoči fleksibilizacije Zakona o radu, imala 10 posto zaposlenih u nesigurnim oblicima rada, a EU istodobno 12,4 posto. Hrvatska sada ima 22,2 posto zaposlenih u nesigurnim oblicima rada, a EU samo 14,2 posto, upozorio je Sever.

Tradicionalna blagdanska potrošačka košarica za tročlanu obitelj za Božić i Novu godinu u 2017. iznosila je 2068 kuna, dok je lani iznosila 2000 kuna, pokazali su sindikalni izračuni.

Matica hrvatskih sindikata kritizirala je preporuke misije MMF-a za oporavak hrvatskog gospodarstva, koje se odnose na povećanje doprinosa za dopunsko zdravstveno osiguranje i povećanje dobi za umirovljenje, promjene na tržištu rada, bolje ciljane socijalne naknade i povećanje učinkovitosti javnih poduzeća.

U Matici ocjenjuju da većina tih mjera nudi “uobičajena rješenja iz konvencionalnih ekonomskih pristupa”, pri čemu MMF ne spominje dramatične probleme s kojima se Hrvatska suočava – poput masovnog iseljavanja, demografske depresije, niske zaposlenosti, zaostajanja za drugim europskim zemljama, povećanja nejednakosti i financiranja neproduktivnih slojeva društva, te potkapacitiranost hrvatskih institucija.

U godini izbijanja krize u Agrokoru sindikalci su pozivali odgovorne da učine sve kako bi zaštitili interese Agrokorovih radnika i svih onih koji su vezani uz Agrokor, a politički vrh da zaštiti radna mjesta i nacionalne interese očuvanjem poljoprivredno-prehrambene industrije.

Sindikati protiv privatizacije HEP-a

Predsjednik Hrvatske udruge radničkih sindikata Ozren Matijašević ocijenio je Vladinu najavu privatizacije HEP-a po modelu inicijalne javne ponude radi otkupa vlasničkog udjela MOL-a u Ini “ishitrenom i neprihvatljivom”, poručivši kako se u HEP-u ne bi smjele ponoviti pogreške koje su se dogodile u Ini.

Savez samostalnih sindikata Hrvatske usprotivio se ideji vraćanja HZZO-a u Državnu riznicu jer bi se time smanjila dostupnost i kvaliteta zdravstvenih usluga, napravio novi korak ka privatizaciji zdravstva, te izazvala ponovna netransparentnost u zdravstvenom sustavu kojem je najveći dužnik upravo država.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika upozorio je da u državnoj upravi postoje radna mjesta s plaćama manjim od minimalne. Radi se pretežito o pomoćno-tehničkim poslovima na kojima rade žene, pa je sindikat zatražio da Vlada kroz korekciju koeficijenata osigura isplatu barem minimalnih plaća.

Sindikati su prosvjedno obilježili 1. svibnja, Međunarodni praznik rada, a središnjega prosvjednog skupa u Slavonskom Brodu, održanoga pod geslom “Vrijeme je za NAŠ oporavak! – Hrvatska treba veće plaće i kvalitetna radna mjesta”, zatraženi su od Vlade veće plaće, povećanje minimalca, bolji uvjeti za rad i pravo na dostojanstven život.

Akademija-Art / Hina