Fri. Jul 20th, 2018

Kupovna moć Hrvata od 2006. povećala se za 3 postotna boda, Rumunja za 24

Prije 12 godina manju kupovnu moć od nas su imali građani Litve, Latvije, Poljske, Rumunjske i Bugarske. Danas samo Bugarske. Rumunjska je svoj BDP per capita prema paritetu kupovne moći s 39 posto prosjeka EU iz 2006. do kraja prošle godine podignula na 63 posto EU prosjeka

Da sada uvedemo euro, 60 posto zaposlenih imalo bi neto plaću nižu od 810 eura. Svima nam je jasno da uz tako niske plaće ni kupovna moć ne može biti velika, osobito ne uz cijene koje su uglavnom dostigle europske. Znamo i da smo po rastu gospodarstva na dnu Europe, ali ono što ne znamo jest da su sve zemlje Nove Europe, s kojima se volimo uspoređivati, višestruko uspješnije u podizanju kupovne moći i životnog standarda svojih građana nego što je to Hrvatska.

Nižu kupovnu moć od hrvatskih građana imaju samo Bugari, no pitanje je trenutka kada će nas i oni preteći.

Prema kupovnoj moći u Europskoj uniji lošije od Hrvatske lani je stajala samo Bugarska. Prije 12 godina, manju kupovnu moć od nas su imali građani Litve, Latvije, Poljske, Rumunjske i Bugarske. U međuvremenu, svi su nas osim Bugara pretekli, ali i oni svoju kupovnu moć i životni standard povećavaju puno brže nego mi.

Eurostat je nedavno objavio podatke o razlikama u standardu članica, mjereno stvarnom individualnom potrošnjom, odnosno o BDP-u per capita prema paritetu kupovne moći (PPP). To je jedan od najšire korištenih pokazatelja životnog standarda u međunarodnim usporedbama i prema njemu Hrvatska je u proteklih desetak godina na žalost izgubila utrku s mnogim tranzicijskim zemljama.

photo Pete Woodward

vijesti