log0 AA 3

log0 AA 3

Molekularni biolozi s PMF-a odlučno za GMO

Ako je čovjek zbog jedne jabuke još davno prokockao raj, onda je u ovome dobu na putu da zbog jednog i više sjemena iz Monsanta prokocka budućnost. Tako bi se otprilike, u dramatičnom tonu, mogla parafrazirati cijela drama oko genetski modificiranih usjeva i hrane, iznova aktualnoj priči nakon što se stotinjak uglednih nobelovaca žestoko obrušilo na Greenpeace kao najvećeg protivnika GMO-a

1337Damir Gregorović, Darko Jerković   Glas-Slavonije

No, kako to obično biva, jedna veličanstvena glasina vrijedi kao deset razočaravajućih istina, pa je i u slučaju GMO-a zapravo teško razlučiti što je istina, a što laž, što nezavisna znanstveno utemeljena činjenica, a što medijska manipulacija zavisna od interesa globalnih korporativnih igrača kakav je primjerice Monsanto, svjetski najpoznatiji, ali i najkontroverzniji proizvođač GM sjemena.

Krenimo zato od aktualne vijesti koja je izazvala uzbunu na više razina kad je GMO u pitanju. A ta vijest doslovce glasi:

- Pozivamo svjetske vlade da odbiju Greenpeaceovu kampanju protiv hrane poboljšane biotehnologijom. Učinite sve što možete kako bi farmeri što prije imali pristup svim sredstvima moderne biologije te na sjemenu koristili biotehnologiju - poručilo je početkom srpnja u Otvorenom pismu 107 dobitnika Nobelove nagrade iz medicine, fizike, kemije, ekonomije i književnosti objavljenom u Washingtom Postu.

Kako se moglo i očekivati, njihov je apel izazvao brojne reakcije u svijetu kao i u Hrvatskoj. Od stručnjaka koji su pozdravili inicijativu, do onih koji su je žučljivo napali. Naime, ne postoji znanstveni konsenzus o sigurnosti genetski modificirane (GM) hrane i usjeva. A prije aktualnog oglašavanja spomenutih nobelovaca javnost je bila upoznata s drukčijim stavovima. Riječ je o izjavi sastavljenoj od Europske mreže znanstvenika za društvenu i ekološku odgovornost (ENSSER), koja je objavljena 2013. godine, koju je od tada potpisalo čak 297 znanstvenika i stručnjaka. Ona je došla kao odgovor na tvrdnje iz GM industrije i nekih znanstvenika, novinara i komentatora da postoji “znanstveni konsenzus” oko GM hrane i usjeva, odnosno tvrdnji da su uglavnom sigurni za zdravlje ljudi, životinja i okoliša.

Sad, eto, imamo kontranapad nobelovaca, svojevrsni vjetar u leđa zagovornicima GMO-a, koji tvrde kako “ne postoji ni jedan potvrđeni slučaj u kojem je zabilježen negativan zdravstveni ishod među ljudima ili među životinjama povezan s njihovom konzumacijom. Njihov utjecaj opetovano se pokazuje manje štetnim za okoliš te čak blagotvornim za globalnu bioraznolikost”, istaknuli su nobelovci.

Oni su se posebno osvrnuli na kontroverzne aktivnosti jedne od najpoznatijih svjetskih nevladinih udruga, Greenpeacea, koja, prema njima, “smišljeno plaši ljude” GMO-om, genetski modificiranim organizmima. “Greenpeace se žestoko protivi zlatnoj riži, koja bi mogla smanjiti ili čak eliminirati većinu bolesti koje izazivaju nedostatak vitamina A”, poručuju nobelovci koji smatraju da protivljenje GMO-u, koje je utemeljeno na dogmi i emocijama, mora biti zaustavljeno. “Koliko siromašnih mora umrijeti prije nego što to počnemo smatrati zločinom protiv čovječnosti?” propituju naposljetku nobelovci.

Inače, u Hrvatskoj je na snazi izrazito negativan stav javnosti prema GMO-u. Podsjetimo, sve ankete javnog mnijenja pokazuju kako se oko 70 posto građana Hrvatske protivi GMO-u. Nadalje, naša zemlja ima jedan od najrestriktivnijih zakona u Europi i prema njemu svi proizvodi u trgovinama koji sadrže GM sastojke u udjelu većem od 0,9 posto moraju biti jasno označeni kao GMO. Nadalje, u našoj zemlji nije odobren uzgoj ni jedne GM kulture, čak ni na ograničenom području.

VAPAJ ŽEDNOG U PUSTINJI

No, otvoreno pismo nobelovaca pozdravljaju neki hrvatski znanstvenici, prije svih molekularni biolozi sa zagrebačkog PMF-a, što je bio povod za temu u jednom našem dnevnom listu: “Otvoreno pismo nobelovaca je vapaj žednog u pustinji. Humana gesta da se pokuša doprijeti do svijesti ljudi i ukazati na važnost upotrebe GM tehnologije u rješavanju nekih od pitanja koja, poput gladi u svijetu ili nedostataka pojedinog vitamina u prehrani, ne bi smjela ni postojati u 21. stoljeću”, naveo je molekularni biolog, prof. Damjan Franjević s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu.

Prof. Nenad Malenica, Franjevićev kolega s PMF-a, predsjednik Hrvatske udruge genetičkih inženjera (HUGI), kaže: “Nobelovci svojim znanstvenim autoritetom žele ukazati da Greenpeaceove kampanje protiv genetičkog inženjerstva, u pravilu temeljene na svjesnom pretjerivanju pa i plašenju javnosti, pridonose nepovjerenju prema znanstvenicima i tehnološkom napretku općenito. Također, Greenpeace ohrabruje svoje radikalnije članove i simpatizere na fizičko uništavanje znanstvenih pokusa na poljima usjeva koji upravo imaju za cilj prikupiti podatke važne za pitanja sigurnosti i potencijalnih rizika GM usjeva.”.

Prof. Dunja Leljak-Levnić, također s PMF-a, osvrnula se na slučaj “zlatne riže” koji su nobelovci apostrofirali u pismu:

“To je genetički modificirana riža kod koje je aktiviran biosintetski put beta-karotena iz kojeg se sintetizira vitamin A u zrnu, dijelu riže koji se koristi u prehrani. Projekt zlatne riže trajao je od 1982. godine, a 2000. godine, kada je uspješno završen, magazin Time je to postignuće popratio tekstom u kojem je istaknuto kako će to otkriće spasiti milijune djece... No zbog snažnih anti-GM prosvjeda zlatna riža nikada nije došla do svoje ciljne skupine”.

“U našim se medijima moglo čuti i pročitati da je GM tehnologija sjeme zla te da će nam, ako jedemo GM rajčicu, narasti škrge jer se u njoj nalazi gen iz ribe. Međutim, takve i slične izjave utjecale su na formiranje današnjeg stava o GM tehnologiji, a najstrašnije je da su se ove i slične izjave mogle čuti čak i iz usta nekih ljudi sa znanstvenim titulama jer su imali ekonomski ili politički interes”, rekao je prof. Ivan Krešimir Svetec s Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta (PBF) u Zagrebu.

“GM tehnologija je, kao uostalom i svaka nova tehnologija, poput atomske energije ili nanotehnologije, posljedica golemog znanstvenog napretka čovječanstva. Sve te nove tehnologije omogućuju nam da, kao nikada do sada, živimo u društvu koje je sve manje siromašno, sve zdravije i sve pametnije. Zato ni u jednoj od tih tehnologija ne vidim problem, nego veliku priliku za dodatni boljitak čovječanstva”, pojasnio je prof. Kristian Vlahoviček s PMF-a.

Nenad Malenica istaknuo je kako podržava genetičko inženjerstvo jer smatra da to “može biti jedno od rješenja, a u nekim slučajevima i jedino rješenje, za globalni problem osiguravanja dovoljne količine hrane do 2050. godine kad bi na našem planetu moglo živjeti devet milijardi ljudi... Ne zagovaram uzgoj GM kultura u Hrvatskoj danas jer nam je vjerojatnije ekonomski isplativije proizvoditi certificiranu zdravu hranu koju europsko tržište želi. Međutim, zauzimam se da se dobro upoznamo s tehnologijom, razumijemo njezine prednosti i manjkavosti te da bez straha posegnemo za njom kao za rješenjem u budućnosti ako bude potrebno”, ustvrdio je Malenica.

Dunja Leljak Levanić još je istaknula kako je histerija nastala oko GMO-a opasna za suvremeni svijet, te da je važno pravilno i istinito informirati javnost, a na to upozorava i Kristian Vlahoviček: “Baš kao što su to učinili i nobelovci, u javnosti je potrebno sve više razbijati dogme koje donose nove tehnologije. Bojimo se i zaziremo najviše od onoga što ne poznajemo, pa je stoga nužno da stalno podižemo razinu opće obrazovanosti u društvu, koje će onda moći sve uspješnije ovom problemu pristupati racionalno i ne toliko emocionalno”, naglasio je Vlahoviček.

ANGAŽIRANI PROTIVNICI

Ipak, dosta se čini kako bi javnost bila upoznata s problemom. Tako prof. dr. sc. Marijan Jošt već godinama upozorava na negativne efekte genetskog modificiranja. On je, primjerice, još 1999. godine u “Vjesniku”, u tekstu o borbi biotehnoloških tvrtki za prevlast i profit, opisao kako jedne rastu i šire se kupujući druge, a među onima s obećavajućom biotehnološkom perspektivom izdvojio je Monsanto.

- Genetički inženjeri obećavali su povećan urod kao rješenje za pitanje gladi u svijetu te bolju zaštitu okoliša zbog manjeg korištenja pesticida. Do danas se ni jedno ni drugo nije ostvarilo, a oni i dalje pred očima naivnih političara i naroda mašu istom krpom. Urod zrna kukuruza može biti nizak, dobar, visok ili vrlo visok. Sve će se to zbiti zbog interakcije većeg broja gena međusobno i s okolišem. Iz toga je jasno da prijenos jednog gena ne može značiti povećanje rodnosti - kao što se to i vidi iz prakse. GM usjevi nisu rodniji od standardnih sorata u tom području - tvrdi Jošt.

U razgovoru o temi GMO-a magistrica zaštite okoliša Jagoda Munić kazala je sljedeće:

- Vlada koja dopusti sijanje GMO-a počinila bi suicid. No tvrtke i dalje intenzivno lobiraju donositelje odluka i zakonodavce, i u Bruxellesu i u Zagrebu. Dokumenti s Wikileaksa pokazali su na koji se način priprema teren i promovira GMO - i u Hrvatskoj su se o tome razgovori vodili između predstavnika američkih vlasti i visokopozicioniranih domaćih političara.

POLITIČKO PITANJE

Na političku razinu problema upozorava i Jošt: “Prije nego što smo ušli u EU i prije nego što smo donijeli Zakon o GMO-u bili smo bitni jer se željelo spriječiti zemlje izvan EU-a da donesu restriktivne zakone o GMO-u. Što se tiče domaćeg lobija, mislim da je riječ o malom broju ljudi, ali utjecajnih ljudi. Vjerujem da neki od njih misle kako je GMO dobar i treba ga odobriti, dok ga drugi zagovaraju zbog privatne koristi i direktne povezanosti s tvrtkama.” Jošt podsjeća i na postojanje inicijative da se stvori “GMO slobodna regija Alpe-Adria”, što smatra odličnom idejom. Ta bi regija obuhvaćala Italiju, Austriju, Mađarsku, Sloveniju i Hrvatsku. Postojanje takvih zona smatra se dobrom osnovom za trajni otpor uvođenju GMO-a u okoliš.

Bitka koja se u Europskom parlamentu vodila oko GM kukuruza, ocjenjuje prof. dr. sc. Hrvoje Fulogsi s Instituta Ruđer Bošković, pokazala je da se ta tema pretvorila u kompleksno političko pitanje koje više nema veze s biologijom, nego s parcijalnim i drugim političkim interesima pojedinih europskih država. Za legalizaciju GM kukuruza izjasnile su se, podsjetimo, Velika Britanija, Švedska, Finska, Estonija i Španjolska, suzdržane su bile Belgija, Češka, Njemačka i Portugal, dok je 19 država bilo protiv. Unatoč tome procedura dozvoljava da EK donese pozitivnu odluku. Neovisno o odluci Europske komisije, Hrvatska ne mora strahovati od GM usjeva na svojim poljima, poručuje molekularni biolog Fulgosi.

- Nitko Hrvatskoj ne može nametnuti uzgoj GM usjeva, i odobrenje Europske komisije ni u kom slučaju ne znači da će se ti usjevi naći na hrvatskim poljima - uvjerava Fulgosi te dodaje: “U strahu su velike oči i ne možemo dobro prosuđivati, osobito ako se javnost plaši stvarima koje nisu istinite. Nije realno da će se GMO odmah nakon odobrenja u EU naći u Hrvatskoj, niti da naša tijela to nisu sposobna nadzirati. Nema razloga za paniku. Na policama naših trgovina ne može biti GM hrane”, smiruje javnost Fulgosi.

porn porn

log0 AA 3