log0 AA 3

log0 AA 3

Ekskluzivni intervju s urednikom portala Akademija art

stjepan katic

Uz uvođenje najsuvremenijih tehnologija prije svega potrebno je biti čovjekom

Intervju vodio Zlatko (Zlatan) Milaković

Bliži se i jubilarni deseti rođendan Akademije art. Punih devet godina eksluzivni portal za umjetnost ali i druge bitne sadržaje plijeni pažnju tisuća vjernih posjetitelja. Praćen u četrdesetak zemalja svijeta, sadžajem aktualan, u svojoj biti iznimno demokratičan... postao je uzorom nizu novopokrenutih portala sličnih ambicija. Idejni tvorac portala, strateg te osoba zaslužna za razvoj u isto vrijeme je i glavni urednik. Riječ je o mr. Stjepanu Katiću, čovjeku s nepogrješivim instiktom za prepoznati bitnu vijest, informaciju, sadržaj...

Višetjedna upornost, pa i lobiranje urodili su plodom. Glavni urednik Akademije art je konačno pristao na intervju. Mislim da je presudila moja rečenica u kojoj sam „igrao" na Vas poštovani čitatelji/ce uz dodatak kako bi intervju „na neki način bio i zahvala čitateljima za dugogodišnju lojalnost portalu". Pitanja sam pripremao nekoliko dana. Termin je zakazan za nedjeljno prijepodne, na golf terenima u Zaprešiću (doista prekrasan ambijent). Malo kasnim... uz pripremljen izgovor (poznata mi je Katićeva točnost). Na ljetnoj terasi golf terena uobičajena atmosfera... zrači ambijentu primjerenom suzdržanošću.

„Stjepane, dobar dan Vam želim, Vi točno na vrijeme kao i obično..." velim

KATIĆ: Bilo bi dobro ovdje provoditi više vremena. Za sada će to pričekati.

Da, većini je nepoznata činjenica da portal vodite uz svoje radne obveze tj. u „svoje slobodno vrijeme". Urednički poslovi na portalu su zahtjevni. Bavite se i slikarstvom... iza Vas je više od 40 samostalnih izložbi. Kako to sve uskladiti?

KATIĆ: To pitanje si ponekad i sam postavljam. U ovih desetak godina koliko portal postoji nekoliko puta su mi isto pitanje postavili i moji najbliži članovi obitelji. Činjenica je da s posebnom pažnjom gledam kako im nadoknaditi sve protekle praznike, blagdane, nedjelje koje sam proveo rješavajući probleme vezane za funkcioniranje portala. I slikarstvo sam pomalo zapostavio. S druge strane, najveća satisfakcija mi je pogled na analizu o posjećenosti. Kao što Vam je poznato, jedan smo od najposjećenijih portala u regiji"

Uređivačka politika omogućava tretiranje društvenih problema i to sa različitih stajališta... događa li se i poneki telefonski poziv tipa „što ti je trebalo da ono objaviš?"

KATIĆ: Nije li mogućnost osobnog izbora, priklanjanje nekom stavu, protivljenje... temelj demokratske tradicije? Mislim da je takva strategija umnogome doprinijela atraktivnosti samog portala. Bogatstvo stavova i uvažavanje je upravo ono što nas određuje, što u isto vrijeme smatram dobrom polazišnom osnovom za napredak u svakom smislu. Da, u samom početku rada portala bilo je poziva... pa i "sugestija". Razvoj je kretao od početnog likovnog portala. Danas se tako nešto iznimno rijetko događa.

Zadnja tema koja je na Vašem portalu inspirirala polemike, strasti, pa i oštre reakcije je bila tema reforme školstva. Kao urednik poznatog portala posredno ali i izravno utječete i na edukaciju javnosti. Što Vi osobno u reformi školstva prepoznajete kao problem?

KATIĆ: Ono što moramo posebno poštovati su naši mladi naraštaji. Za život u okruženju EU naši mladi moraju biti iznimno dobro pripremljeni. Kako mentalno, tako i tjelesno. Mislim da im od veće pomoći neće biti činjenica da su naše škole dovedene do razine pukog preživljavanja, za bilo kakav ozbiljan rad nedostaje oprema, nema sredstava za doškolavanje nastavnika, sve manje je uporabljivih sportskih terena, vannastavne aktivnosti se niti u najmanjem obliku ne forsiraju, naši mladi u pravilu nisu konkurentni svojim vršnjacima iz EU. Da, imamo svjetske prvake u matematici, računarstvu... a sve staje nakon nagrade. Tko brine o natprosječnosti? Zar nam predstoji daljna devastacija znanja, a sve pod alibijem „spašavanja" ispodprosječne kvalitete učenika? Nadam se višoj nesebičnosti i široj mogućnosti sagledavanja onih na određenim pozicijama. Polemiziramo o uvođenju novih programskih sadržaja i to sve uz visok stupanj licemjerja... sve više je pojava koje ne smijemo zvati pravim imenom. Naši mladi moraju postati subjektom. Ukoliko postanu i ostanu objektom, loše nam se piše. Dodamo li ovom utopiju kako „moramo uvoditi plaćeno obrazovanje" imamo razloga biti zabrinuti. Niti jedno dijete ne bi trebalo biti zakinuto za pristup znanju. Pravu krizu ćemo osjetiti ako naši mladi za nekoliko godina postanu nepismeni građani Europske unije.

Mislite li da bi mogući zaokret za koji se zalažete narušio sklad privilegiranih, tj onih kojima ovakvo stanje odgovara?

KATIĆ: Ukoliko bi shvatili da je u tom smislu i njihova pomoć neophodna, siguran sam u manji otpor. U svojoj biti svaka dobro pripremljena reforma provodi se i uz pomoć dotadašnjih vinovnika. Cijeli sustav je potrebno povezati i integrirati te nedopustiti samostalne otoke. U suprotnom, susrećete se sa opstrukcijama i nepremostivim preprekama i nemogućnoti napredovanja.

Portal ste pojačali novim sadržajima. Kako dalje?

KATIĆ: Ovogodišnja osvježenja samo su dio aktivnosti koje provodimo unatrag nekoliko godina. Internet tehnologija je zahtjevna. Ukoliko zapostavite razvoj, možete odmah staviti ključ u bravu. Programska orjentacija je bila i ostala vezana uz cilj postati i ostati čist, jak i moderam portal iako smo se već ugradili najveća svjetska postignuća. Pred nama je razdoblje uvođenja novih sadržaja i širenja ali i napredne internet tehnologije. Za sada Vam mogu reći da će širenje biti vezano osim za umjetnost, što je uostalom u temlju ovoga portala i što ga čini posebnijim i atraktivnijim i na zabavu te ozbiljnije vijesti iz svih područja vijesti.

Akademija art posjeduje jednu od najjačih i najažurnijih baza podataka umjetnika. Osnivač ste i udruge Akademija art. U kuloarima se priča da i na tom polju imate neispunjuene ambicije.

KATIĆ: Udrugu smo pomalo zapostavili ali je palniramo razvijati usporedo sa portalom. Na našem tržištu je zamjetna prezasićenost udrugama, kolonijama, inflacijom autora. Onih najboljih nikad dosta. Ovdje će morati doći do pozitivne selekcije. Predviđam bližu budućnost u kojoj će biti formirano nekoliko ozbiljnih umjetničkih udruga i to s pažljivo razrađenim programima rada. Isto se odnosi i na načine na koji će budući članovi takvih udruga biti tretirani pri samom odabiru kvalitete. Mislim da će ubrzo kvaliteta nadjačati kvantitetu. Uostalnom, postavili smo više nego europske standarde. Naša udruga priprema ozbiljan program, a planiramo ga predstaviti članstvu krajem ove godine. Pratite informacije u svezi, bit će ih...

katic

Koliko Vam odmaže kriza u našem okruženju?

KATIĆ: Naravno da se kriza itekako osjeti i u realizaciji naših planova. Teško predvidiv kraj krize ili početak rasta standarda dodatno nas čini opreznima. Primjetna je sve veća potražnja za primjenjivim znanjima. To smatram iznimno dobrim znakom jačanja umjerenog optimizma. Osobno sam optimist po naravi. Mi dosad nismo bili "priključeni" ni s jednom lipom na državne ili slične izvore. Vjerujem u ljudsku potrebu i nužnost rješavanje problema. Ponekad se problemi rješavaju i iznenada, nepredviđenim događanjima. Sve je moguće.

Kako vidite naš položaj u budućim svjetskim previranjima, raspodjeli moći... mogućim sukobima?

KATIĆ: Mi smo u tom smislu mala zemlja. U današnjem okrutnom korporacijskom konzumerizmu, biti i ostati mali svakako je pothvat vrijedan divljenja (Vatikan, Monaco, Luxemburg...). Međutim, kada malo zagrebete površinu nastanka i opstanka atraktivnih malih državica, uočljivo je da su ovisni od svega prije nego od „razvoja svoje industrije, resursa, ovih ili onih potencijala". Zavisni su od dobre volje vladara svjetskih zbivanja, onih koji upravljaju kapitalom, a time i našim životima. U ovom smislu vidim našu jedinu šansu: primjenjivim znanjima doprinijeti globalnom napretku, onim znanjima koja će imati svoju valorizaciju više na tržištu, manje u radnjama koje krase lobiranja kod naših najvećih poslodavac. Vjerojatno se svi slažemo da bi trebali početi proizvodnju dovoljne količine vlastite hrane uz dostupnost navodnjavanja i zaštite plodova. Uz ključno pitanje u kojoj mjeri će nam takav razvoj biti dopušten još uvijek se nadamo da bar malo ovisi i o nama posebno ako se interaktivno povežemo zajedničkim interesom. Uz uvođenje najsuvremenijih svjetskih tehnologija potrebno je prije svega biti čovjek. Hvala!

Hvala Stjepane. U ime čitatelja i naravno u svoje osobno ime zahvaljujem Vam na iznesenim stavovima, analizama kao i mogučnostima koje nam Vaš portal nudi.

Uz pozdrav i naravno ono "vidimo se" zamišljen vozim prema Zagrebu...

Foto: Z. Milaković

 

Stjepan Katić, magistar znanosti, konzultant u Laboratoriju za molekularnu mikrobiologiju KBC Zagreb, rođen je 25. 10. 1959. godine u Čapljini (BiH) od oca Mate i majke Cvijete (rođ. Njavro). Oženjen je i živi sa suprugom Snježanom (rođ. Macan) s kojom ima kćeri Sendi i Stelu. Godine 1983. diplomirao je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu (smjer: biokemijsko inženjerstvo). Godine 2004. magistrirao je prirodne znanosti (biokemija) na PMF-u u Zagrebu. 80-tih godina prošlog stoljeća bio je jedan od uvoditelja različitih elektroforetskih i drugih tehnika iz molekularne mikrobiologije i biokemije (pri karakterizaciji DNK i proteinskih molekula) zajedno s nekim drugim znanstvenicima i nobelovcima (Centar za medicinske znanosti, a kasnije Centar za biomedicinska istraživanja KBC-a Zagreb na Šalati). Godine 1990. (jedan semestar) proveo u SAD-u, University of California, u Davisu, u laboratoriju za genetski inženjering kod prof. Raymonda Rodrigueza. Objavio je više znanstvenih, od toga šest CC radova. Ono što je posebno interesantno uspio je stvoriti impresivan slikarski opus različite tematike u različitim slikarskim tehnikama; slikar je i crtač veduta, pejsaža, mrtve prirode, sakralnih motiva te portreta i to u slikarskim tehnikama – ulju, akvarelu, akriliku, ugljenu, olovci, kombiniranim tehnikama, a posebno u pastelu. Utemeljitelj je i glavni urednik popularnog web portala za e-umjetnost i najnovije vijesti Akademija-Art, gdje je, između ostalog, predstavio više tisuća posebno likovnih ali i svih drugih umjetnika i djelatnika. Objavljene su mu grafičke mape: Zagreb – od Griča do Kaptola, Zagrebačka katedrala, Zagrebačka šetnja, Stari Zagreb – staro zlato, Zagreb – metropola hrvatskoga duha, Zagreb – od Gradeca do Kaptola, Zaprešićke šetnice, Trgovi i ulice Varaždina I, Trgovi i ulice Varaždina II, Varaždinski zvonici, Požega I, Požega II, Ivanićgradski etno i Samoborske vedute. Izradio je četiri ciklusa Križnog puta Isusovog od kojih su dva postavljena u crkvama u Gracu kod Neuma i Šemnici kod Mihovljana. O njegovom likovnom radu su pisali i govorili: Dubravko Horvatić, Stanko Špoljarić, Nikola Skledar, Ernest Fišer, Božidar Petrač, Željko Špoljar, Josip Depolo, Branko Pilaš, Antun Bauer, Marija Bajt, Snježana Pintarić, Juraj Baldani, Mirjana Šigir, Mladen Čutura, Pavao Bucić, Radomir Papo, Silvija Bosner, Ljubomir Radovančević, Željko Obad, Dubravko Jelčić i drugi. Radovi mu se nalaze u različitim izložbenim prostorima kao stalan postav u muzejima, galerijama, crkvama, bolnicama te privatnim zbirkama. Ostvario je četrdeset samostalnih i više skupnih izložbi u domovini i inozemstvu. Slike su mu objavljene u knjigama, zbornicima, razglednicama, kalendarima te video zapisima. Pokrenuo je i vodio brojne likovne radionice i kolonije na kojima su izrađena mnogobrojna umjetnička djela i trajno izložena u mnogim bolnicama ili izrađena za druge humanitarne aukcije ili akcije („More" na Rabu i u Ninu). Osnivač je umjetničkih kolonija u Zaprešiću, likovnih kolonija slikara naive „Matija Skurjeni", zagrebačkih likovnih kolonija URIHO, umjetničke kolonije u Neumu, likovnih radionica u Domu časnih sestara u dvorcu Lužnica. Organizirao je i nekoliko međunarodnih umjetničkih događanja (u Varaždinu i Rabu). Voditelj je više umjetničkih projekata kao npr. velike likovne enciklopedije u izradi „Hrvatski likovni umjetnici između milenija – i gosti" kao i „Internetskih galerija umjetnika". Od 1983. godine radi u Kliničkom bolničkom centru Zagreb, u Centru za biomedicinska istraživanja na Šalati, a zatim kao konzultant u Kliničkom zavodu za kliničku i molekularnu mikrobiologiju, na DNK tipizaciji mikroorganizama uzročnika bolničkih infekcija posebno metodom pulsed field gel elektroforeze, na lokaciji Rebro u Zagrebu. Član je upravnog odbora Hrvatskog katoličkog liječničkog društva u Zagrebu. O njegovom radu izdana je monografija „Hrvatski suvenir – knjiga o slikarstvu Stjepana Katića" urednice Sendi Katić i 94 suradnika (Format monografije 34x24cm, 376 umjetničkih slika autora, 272 stranice u boji, tvrdi uvez, nakladnik Klub Zaprešićana „Zapreščan", Zaprešić). Godine 2008. dobio je medalju grada Zaprešića, svoga grada, za doprinos u kulturi.

porn porn

log0 AA 3