log0 AA 3

log0 AA 3

Hrvatski šestogodišnjaci imaju prosječno četiri karijesa

children 18

Hrvatski šestogodišnjaci u prosjeku imaju četiri karijesa, što Hrvatsku po zdravlju zubi djece i adolescenata svrstava na samo začelje među zemljama EU-a, upozoreno je u ponedjeljak na okruglom stolu "Dobre navike - dobri zubi", u povodu Svjetskog dana oralnog zdravlja

Iako u dječjoj dobi briga o zdravlju zubi prvenstveno ovisi o svijesti roditelja, pregled zubi obvezan je samo prilikom upisa u vrtić i prvi razred osnovne škole, dok se kroz nastavni program u osnovnim školama o higijeni zubi i njihovu zdravlju djeci govori usput i nedovoljno, rečeno je na skupu koji su organizirali Udruga Zdravlje IQ i Zbor zdravstvenih i medicinskih novinara HND-a.

Nedavno je predstavljen pilot projekt "Zubne putovnice" Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), kojem je cilj prikazati sve podatke o stanju zubi pri upisu u prvi razred i omogućiti da svaki učenik ima kontinuiranu skrb doktora dentalne medicine.

Za razliku od Hrvatske, koja nije uspjela ostvariti svoje zacrtane ciljeve o smanjenju broja karijesa u djece (tzv. KEP indeks), mnoge su europske zemlje u tome uspjele, pa tako susjedna Slovenija danas bilježi u prosjeku 1,8 karijesa kod šestogodišnjaka, Italija 1,1 karijes, zemlje poput Njemačke i Švedske 0,7 karijesa, a najdalje je otišla Danska s 0,6 karijesa.

Od Hrvatske, koja je u 2015. po KEP indeksu bila gora nego 1990. godine, lošije stoji samo Bugarska sa 4,4 karijesa. Stoga je cilj Strateškog plana Ministarstva zdravstva 2015.-2017. smanjiti KEP indeks kod 12-godišnjaka sa sadašnjih 4,1 na 3,5 karijesa i povećati postotak zdravih zubi u šestogodišnjaka na 60 posto.

Predsjednik Radne skupine za preventivu i promicanje oralnog zdravlja Ministarstva zdravstva Hrvoje Jurić ističe da je karijes prisutniji u obiteljima nižeg socioekonomskog statusa. Vrlo je važno djecu što prije dovesti kod stomatologa, s obzirom na podatak o 15-30 posto karijesa u ranom djetinjstvu, gdje se više od dva karijesa bilježe i kod djece mlađe od dvije godine.

Karijes nije samo javnozdravstveni problem već i odgovornost društva, kazala je voditeljica Službe za školsku medicinu, mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin.

Zdravlje zubi ovisi životnim navikama, a istraživanja pokazuju da četvrtina učenika svakodnevno pije slatka pića koja imaju veliki utjecaj na zdravlje zubi, a samo četvrtina svakodnevno jede voće, dok su hrvatski adolescenti treći u Europi po pušenju i konzumaciji alkohola.

Stoga bi trebalo uvesti programe u vrtiće i škole o zdravom načinu života, kako bi se rano stvorile navike, te reorganizirati zdravstveni sustav i usmjeriti ga prema prevenciji i ranom otkrivaju karijesa, čemu bi trebala pridonijeti i "Zubna putovnica".

"Organizacija zdravstvene skrbi je nepoticajna, a razlog je ravnodušje. Očito se karijes ne smatra dovoljnim problemom da bi se svi uključili u njegovo rješavanje", ocijenila je Marina Kuzman, voditeljica Službe za školsku i adolescentsku medicinu pri HZJZ-u.

Ona drži da će uvođenje "Zubne putovnice" imati smisla jedino ako će svaki učenik dobiti stomatologa koji će dalje pratiti stanje njegovih zubi.

Pedagoginja Iva Kovačević iz Osnovne škole Slavka Kolara iz Kravarskog pokraj Velike Gorice kaže da je poučavanje učenika o oralnom zdravlju usputno i nedovoljno. Prema nastavnom programu, o tome se govori samo kroz nekoliko sati u prvom i drugom razredu, dok je ostalo prepušteno učiteljima i njihovoj motivaciji.

Kovačević smatra kako je rješenje u uključivanju zdravstvenih djelatnika u školske programe i prilagodbi nastavnih planova, no to ovisi o Ministarstvu obrazovanja. hina

porn porn

log0 AA 3