log0 AA 3

log0 AA 3

Robovi 21. stoljeća - svatko će moći imati svojeg

Za dvadesetak godina svatko će moći imati svojeg robota kao što sad ima automobil ili pametni mobitel jer će nove tehnologije, posebno robotika, pridonijeti oblikovanju svijeta u kojem će umjetna inteligencija i roboti biti uključeni u sva područja života

robot nao 

Tvrdi to Daniela Rus, profesorica elektrotehnike i računarstva te direktorica Odjela za računalne znanosti i umjetnu inteligenciju na Massachusetts Institute of Technologyju Sveučilišta Cambridge. Nije jedina koja tako misli, a to nije ni znanstvena fantastika

Najpoznatiji svjetski futurist Ray Kurzweil, Googleov direktor zadužen za nove projekte koji uključuju strojno učenje i obradu jezika, autor knjige 'The Singularity is Near' ('Singularnost je blizu'), predvidio je mnoge promjene uvjetovane razvojem nove tehnologije i, navodno, u čak 86 posto slučajeva pogodio.

S obzirom na vrlo brz napredak robotike teško je zamisliti koje poslove pametni strojevi u skoroj budućnosti neće obavljati jer su već razvijeni roboti koji svakodnevno – uče nove vještine. Japanska tvrtka Fanuc, najveći svjetski proizvođač industrijskih robota, proizvela je takve robote, pa je sigurno da će 'masovno ropstvo' obilježiti 21. stoljeće. Ljudi će porobiti robote – ili će možda roboti porobiti ljude.

I dok se filozofi više od dvije tisuće godina nisu pomaknuli dalje od rasprave što su bitak i vrijeme te 'apsolutno ništa', u zamahu je četvrta industrijska revolucija, koja prijeti sveopćom detronizacijom čovjeka. Ekonomska moć vlasnika nove tehnologije, umjetne inteligencije i robota bit će mnogo veća nego što je danas ona trgovaca oružjem i energentima. Ali kao što filozofi tvrde da je vrijeme relativno, moguće je da će promjene tijekom ovog stoljeća, u kojem se očekuje vrlo brz tehnološki napredak, značiti ubrzanje ne samo od stotinu nego čak od 20.000 godina. Tako bar tvrdi Kurzweil, predviđajući da će snaga računala uskoro biti jednaka snazi svih ljudskih mozgova na Zemlji i oponašati ljudski mozak, da ćemo virtualnu stvarnost za petnaestak godina doživljavati s pomoću implantata, a svoj um moći 'aploudati' u računalo te bar digitalno ostati besmrtni.

Softver će postati mozak svijeta i što bude savršeniji, tehnologija će biti naprednija, posebno robotika, koja je već dokazala svoju nadmoć u primjeni robota u industrijskim procesima. Fanucovi inženjeri programirali su robota koji tijekom osmosatne smjene nauči određeni proces, primjerice uzimati stvari iz jedne kutije i stavljati ih u drugu. Edukaciju robota stručnjaci nazivaju ‘dubokim učenjem'. Tijekom njega umjetna se inteligencija koristi snažnim mikroprocesorskim čipom i algoritmima koji oponašaju mreže neurona te s pomoću velikih skupova podataka omogućuju iskustveno učenje.

Robotsko usvajanje lekcije premještanja stvari iz jedne u drugu kutiju snimljeno je kamerom. Snimke su pokazale da se robot svaki put kad mu nije uspjelo precizno obaviti posao, što se događalo u samo deset posto slučajeva, 'prisjećao' kako je objekt izgledao.

Fanuc je u razvoj robota učenika uložio više od sedam milijuna dolara, a Shohei Hido, voditelj istraživačkog odjela te tvrtke, izjavio je da je robot tijekom osam sati rada u noćnoj smjeni naučio lekciju. Također tvrdi da se učenje može ubrzati ako nekoliko robota radi usporedno i zatim 'podijeli' naučeno iskustvo. Tako, primjerice, osam robota koji rade zajedno može za jedan sat naučiti ono što jedan nauči za osam sati.

– Naš projekt usmjeren je na distributivno učenje. Možete li zamisliti stotine tvorničkih robota koji dijele informacije? – pita Hido.
Način distributivnog učenja ili oblak robotike trenutačno je 'in' u robotici i posebna se pozornost posvećuje razvoju robota koji uče. Takve robote, osim Fanuca, razvijaju i neke druge tvrtke, primjerice Google.

Iako Ken Goldberg, profesor robotike na Sveučilištu Berkeley u Kaliforniji, misli da istraživači Fanuca, čiji su roboti u mnogim tvornicama u svijetu, mogu oblakom robotike promijeniti način uporabe robota u skoroj budućnosti, ističe da je sposobnost učenja robota velik izazov za robotiku zbog toga što je vrlo teško kontrolirati njegovo ponašanje robota; riječ je o mnogo složenijem procesu nego što je, primjerice, prepoznavanje objekata u slikama.

– Duboko učenje napravilo je velik napredak u prepoznavanju uzoraka, ali izazov je robotike raditi nešto izvan toga – tvrdi Goldberg.

No u robotskoj školi ne bi trebalo biti loših učenika jer će do 2020. superračunala biti čak 30 puta snažnija od današnjih, što će omogućiti upotrebu još više podataka i kreiranje softvera nevjerojatne moći. Predviđa se da će količina podataka u svijetu do 2020. biti 44 zetabajta, odnosno onoliko digitalnih bitova koliko je zvijezda u svemiru, što će razvoj umjetne inteligencije odvesti u neslućenom smjeru. Sve će to povećati ulaganja u robotiku, u čemu već prednjače vojske najvećih svjetskih država te velike tvrtke Google, Apple, Microsoft i Facebook koje već ulažu milijarde dolara u razvoj robotike.

Mogao bi to biti vrlo unosan posao jer su roboti u velikoj prednosti u odnosu na ljude, koji mogu međusobno komunicirati samo 10 bitova u sekundi; roboti pak putem interneta mogu komunicirati 100 milijuna puta brže. Zato bi, smatra Gill Pratt, robotičar i direktor Toyotina istraživačkog instituta, roboti u skupinama mogli učiti ‘brzinom munje’.

Međutim, Goldberg tvrdi da ne treba biti previše optimističan i da su predviđanja kako će umjetna inteligencija nadvisiti ljudsku ipak pretjerana. S njim se slaže njegov kolega Stuart Russell, računalni znanstvenik sa Sveučilišta Berkeley, koji tvrdi da je vrlo teško predvidjeti algoritamska otkrića o kojima ovisi i napredak tehnlogije. liderpress.hr

porn porn

log0 AA 3