log0 AA 3

log0 AA 3

Održan okrugli stol Prošlost, sadašnjost i budućnost pčelarstva u Hrvata

07

U Knjižnici HAZU u Zagrebu u srijedu, 7. prosinca održan je okrugli stol Prošlost, sadašnjost i budućnost pčelarstva u Hrvata na kojem su raspravljali o stanju pčelarstva u sadanjosti a donekle i u budućnosti, uz osvrte na najnovija iskustva i spoznanje, povijest i dosadašnja istraživanja, a organizirali su ga Znanstveno vijeće za zaštitu prirode i Znanstveno vijeće za poljoprivredu i šumarstvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti

Skup je otvorio predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je pri tom istaknuo da je riječ o iznimno značajnom skupu organiziranom u Akademiji, koji se održava povodom blagdana zaštitnika pčelara svetog Ambrozija. Upozorio je na ugroženost pčela. Spomenuo je da pčele kao vrsta već postoje 140 milijuna godina, a da je čovjek počeo konzumirati med vjerovatno između 200 do 400 tisuća godina.

O povjesnici pčelarstva u Hrvata zapaženo je govorio Stipan Pekalović iz Sombora, predsjednik Svjetskog sajma pčelarstva i Svjetske pčelarske burze osnovane sa svrhom daljnjeg razvitka pčelarstva na Zemlji, koji je kao bitno spomenuo uvođenje tehničkih inovacija koje učinkovito pripomažu razvoju ovodobnog pčelarstva što se uvelike odražava i na gospodarstvo. Pekalović je spomenuo da o pčelarstvu govori i Vinodolski zakonik iz 1288., dok je prva hrvatska pčelarska knjiga pod nazivom Pridraga domovina autora Josipa Toldija objavljena 1789. u Somboru.

„Pčele polako nestaju s naše planete. Svakog proljeća sve ih je manje i manje. Uništava ih naša ljudska pohlepa, glupost, nebriga, nerazumno ponašanje i nesluh za njihove prirodne ritmove. Pčelarstvo u zadnjih godinu dana uživa veliku popularnost što je pozitivno. Loše je međutim što je zbog jako dobrih cijena meda na meti pojedinaca koji žele na brzi način doći do dobre zarade. Međutim, da bi se u pčelarstvu nešto zaradilo pored izvrsnog poznavanja tehnologije mora se uzeti u obzir i način pčelarenja kao i način proizvodnje i cijena prodaje meda i proizvoda od meda“, kazao je Pekalović.

O ovodobnim izazovima hrvatskog pčelarstva pa i poboljšanju zakona govorili su prof. dr. sc. Nikola Kezić s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i prof. dr. sc. Zlatko Puškadija s Poljoprivrednog fakulteta Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku koji su upozorili na velike gubitke pčela zbog prekomjerne uptrebe pesticida. Istaknuli su da će uloga pčela u poljoprivredi biti još značajnija, jer se smanjuju površine pod žitaricama, a povećavaju površine s biljkama bogatima uljima i proteinima za čije oprašivanje su bitni kukci.

Dok je prof. dr. sc. Dragan Bubalo s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu govorio o medonosnim pašama u Hrvatskoj, naročito istaknuvši različitost u njihovom klimazonskom i biocenološkom rasporedu koja predstavlja jedinstveno nacionalno bogatstvo kakva se u Europi samo iznimno može pronaći. „Bioraznolikost medonosnih biljnih vrsta iz različitih poljoprivrednih regija Hrvatske pruža veliki potencijal za proizvodnju specifičnih i uobičajenih vrsta meda“, kazao je Bubalo.
Najzastupljenije vrste meda na hrvatskom tržištu su med od bagrema, lipe i kestena. Za med od bagrema specifična su područja Krapinsko-zagorske i Istarske županije, dok su područja Sisačko-moslavačke, Karlovačke, Zagrebačke i Istarske županije poznata po kestenovu medu, a područja Virovitičko-podravske i Bjelovarsko-bilogorske županije po lipovom medu. „Niti u jednoj od mediteranskih država ljekovita kadulja ne raste na tako velikim površinama u nativnoj flori, kao u našoj jadranskoj regiji. Izim meda od ljekovite kadulje, u jadranskoj regiji moguće je proizvoditi med od drače, vrijesa i vriska, a na ograničenim lokacijama med od mandarine, ružmarina i planike“, naglasio je Bubalo.
U gorskoj regiji moguće je također proizvodit crnogorični medljikovac (medun) od jele i smreke, a u panonskoj regiji bjelogorični medljikovac od hrasta, vrbe pa i od još pojedinih neutvrđenih biljnih vrsta. Na području zaštite autohtonih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda do sad su zaštićene dvije županijske marke meda („Bagremov med zagorskih brega“ i „Slatka nit“), a na prijelaznoj nacionalnoj razini zaštitom izvornosti zaštićen je Slavonski med. Također, u pripremi je i zaštita Istarskog meda, Goranskog meduna, Dalmatinskog meda i Zagorskog bagremovog meda.
Janja Filipi iz Hrvatske poljoprivredne agencije i dr. sc. Maja Dražić s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru govorile su o zaštiti biološke raznolikosti carniolanske vrste pčela u Hrvatskoj. Dok je dr. sc. Delko Barišić sa Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković govorio o mogućnosti detekcije onečišćenja okoliša putem meda, ustvrdivši kako zagađenja okoliša medom vjerojatno koincidiraju s razdobljem otkrića vatre.

porn porn

log0 AA 3