log0 AA 3

log0 AA 3

SERIJAL: HRVATSKI KNEZOVI I KRALJEVI

Piše: Tomislav Marijan Bilosnić

Gospodar, vladar Trpimir (6)

SERIJAL: HRVATSKI KNEZOVI I KRALJEVI (6)
trpimir 1
Darovnica kneza Trpimira

Tomislav Marijan Bilosnić, književnik, publicista, fotograf  i slikar, u ovome serijalu objavljuje popularno-znanstvene povjesnice o hrvatskim knezovima i kraljevima u Kotarima

GOSPODAR, VLADAR TRPIMIR [1]

U doba kneza Trpimira (845. – 864.), vidjeli smo, iz Italije u Hrvatsku bježi glasoviti benediktinac Gottschalk, što već samo po sebi znači kako su se hrvatska kneževina i ovdašnji prostor zarana uključili u europske kulturne i političke veze vrlo širokog raspona. Znamo i to da potkraj 805. ili početkom 806. godine zadarski biskup Donat i knez Pavao odlaze u Aachen na dvor cara Karla Velikog. Iz Carigrada stižu moći sv. Stošije (Anastazije), koja postaje zaštitnica grada Zadra. Kotari i Zadar postaju žarišna točka i vrlo važna spona između veze Istoka i Zapada. Ovdje se već za Trpimira štuju akvilejsko-franački sveci, kršćanstvo je u svakoj pori ovoga tla vrlo živahno, knez se pokazuje kao izrazito pobožan čovjek u doba kada se kršćanstvo na sjeveru i istoku, zapravo tek širi. Trpimir se uz hrvatski jezik, službeno služi latinskim jezikom, pa je njegovo doba, kao kasnije i Branimirovo, doba hrvatske povijesti na latinskom jeziku.

Sve je ovo vrlo važno znati i zauvijek zapamtiti jer se sve to mahom zbiva na prostoru Ravnih Kotara i Bukovice, od Nina do Knina, a potom i nešto niže do Cetine. Svi ti vladari, biskupi, kneževi, banovi, prvi hrvatski župani, i tako redom, ovdašnjeg su korijena i roda, potekli su s ravnokotarskih prostora, tu su rođeni, tu su živjeli, imali kuće, dvorce i palace, svoja imanja, svoja sela i kmetove, crkve, svetišta i spomenike, svoju ljetinu skupljali i svoju živinu čuvali; sa svojim konjima su kroz ravnokotarske prostore jahali, odlazili u lov i rat jezdili, kretali u šetnje i izlete s ljubama i sa svitom, obilazili svoje vinograde i maslinike. I Trpimirovići i Krešimirovići ravnokotarskog su roda, djeca, potomci i očevi onih koji su živjeli ”v Hrvateh”, tu u zaleđu Zadra. Nažalost, sličnih činjenica nećete naći previše u službenim povijesnim pregledima, a u nekima ni kao mogućnost. Ako su Turci osmanlijskim najezdama zatrli ovdašnje izvorno hrvatsko plemstvo, a ono što je preostalo živo Mlečani prekrstili u svojim ispravama, onda su sve to bar prešutjeli oni, ili dobar dio njih, koji su potom tumačili ranu hrvatsku povijest.

trpimir 4
Fragment grede s natpisom kneza Trpimira iz 9. stoljeća, pronađen u Rižinicama kraj Solina

Trpimir je praotac, zapravo, začetnik dinastije koja je od njegovog ustoličenja vladala u Hrvatskoj sve do pred kraj 11. stoljeća. Rodoslovlje Trpimirovića izgleda ovako: Trpimir I. (845. – 864.), i sinovi mu Petar (o. 852.), Zdeslav (878. – 879.) i Mutimir (892. – 910.). Mutimirovi sinovi su Tomislav (o. 910. – 928.) i Trpimir II. (o. 928. – 935.). Trpimir II. ima sina Krešimira I. i on vlada o. 935. – 945. godine, a potom slijede njegovi sinovi Miroslav (945. – 949.) i Mihajlo Krešimir II. (949. – 969.), koga nasljeđuje žena Jelena (umrla 975.), a nju sin Stjepan Držislav (969. – 997.). Stjepana Držislava nasljeđuju sinovi Svetoslav Suronja (997. – 1000.), kratko Krešimir III. (1000., umro poslije 1030.) i Gojislav (1000. – 1020.). Od Suronje loza ide na sina mu Stjepana i potom ženu Hicelu Orseolo, a njih, na kraju nasljeđuje Dmitar Zvonimir (1075. – 1090.), a ovoga Petar Krešimir IV. (1058. –1075.), te Stjepan II. (1090. – 1091.).

Ima Hrvat pojavljuje se u ispravama prvi put tek za vlasti kneza Trpimira, i to 4. ožujka 852. godine. Sve papinske listine toga doba, kao i sve druge isprave s talijanske i mletačke strane, Hrvate zovu imenom ”Sclavi”. U ispravi kneza Muncimira od 28. rujna 892. godine opet se pojavljuje ime ”Hrvati”. Trpimir se zove ”Chroatorum dux”, a Muncimir ”dux Chroatorum”. Autentičnost i Trpimirove i Muncimirove isprave, kako kaže akademik S. Antoljak, ”dokazana je i nepobitna”. Na kamenim spomenicima koji bilježe Trpimirovo ime, on sam, svjedoči kako ne priznaje nikakvu više silu do Boga. Sam sebe naziva ”pomoću Božjom knez Hrvata”. Za Trpimira je izričaj hrvatski, dakle, javan u vladarskom naslovu: on se, rekli smo, spominje kao ”Hrvatski knez”. Hrvatsko je ime tako postalo prostornim i vladarskim znakom državne jezgre Trpimirovića. Od tada širi prostor Ravnih Kotara, od Zrmanje do Cetine, ali i nešto šire, nosi ime Hrvati. Trpimirović je prije svega kralj Hrvata.

Trpimir priznaje formalno vlast franačkoga cara, kao kralja Italije, ali on se kao samostalni vladar javlja u punome sjaju. Moglo bi se reći da on više oponaša franačkog cara Lotara i njegov dvor, nego što od njega prima savjete, ili zapovijedi. Da nije bilo tako onda iz Italije, gdje Lotar ima titulu kralja, benediktinac Gottschalk i ne bi mogao skloniti se u Hrvatsku pred progonom u svojoj domovini. Isto tako, već u početku svoje vladavine, 846. godine Trpimir uspješno ratuje s bizantskim namjesnikom u Zadru, poslije čega živi u dobrim odnosima s dalmatinskim gradovima. Gotovo svi posjedi u zadarskome zaleđu pripadali su ovom knezu, njegovoj obitelji i županima s kojima se bio okružio. Tako je on Zadar, kao i bizantske gradove u Dalmaciji, stavio u svoju službu. On bi najprije pobijedio, a potom bi sa svojim dojučerašnjim neprijateljima živio kao s prijateljima u miru. Takav je slučaj bio i s Mlecima i Saracenima, koje je pobjeđivao na moru. S Trpimirom je dosta muke imao i furlanski markgrof Eberhard, sve dok Hrvati nisu osigurali svoj položaj prema Istri. On je 855. godine potukao i Bugare u sjeveroistočnoj Bosni, dokle je zapravo i proširio hrvatsku državu.

Trpimir je sve to mogao zahvaljujući svojoj snažnoj kopnenoj vojsci, ali i mornarici. Međutim, zasigurno je da su mu pomogle i trenutne okolnosti. Doba njegove vladavine, vrijeme je kad bitno slabi franačka vlast zbog svojih sve nemilosrdnijih unutrašnjih trzavica, kao što se istodobno gubi i utjecaj Bizanta na Zadar i ostale dalmatinske gradove. Iako svoju darovnicu iz 852. godine Trpimir datira vladanjem ”vrlo pobožnoga franačkog kralja   Lotara u Italiji”, on sve što čini u hrvatskoj domovini i njenom okružju, čini na svoju ruku, u skladu svoje moći i savjesti. On tako i prvi uspijeva premostiti jaz između tzv. romanskih gradova na moru i hrvatskoga zaleđa, između Zadra i Kotara, kako bi Hrvatsku uključio u razvoj jadranskoga i mediteranskoga prostora.

trpimir 3
Hrvatska u doba knezova (Trpimirova Hrvatska oko 845. do 864.)

”O Trpimirovom ratu s gradovima što su otežavali njegov pristup Jadranu ništa se više ne zna od onoga što je benediktinac Gottschalk sasvim slučajno zabilježio da bi primjerom potkrijepio vlastito učenje o predestinaciji. Prema Gottschalku sukob je završio kneževom pobjedom, ali se ništa ne može reći o njegovim posljedicama. Je li taj sukob još više politički udaljio ili možda približio gradove i hrvatsko zaleđe, ne može se reći jer je Gottschalkova obavijest koliko dragocijena, toliko i osamljena. Ipak, ona svjedoči o Trpimirovoj djelatnoj politici na Jadranu i o, prvi put zabilježenom, uvažavanju jadranskoga geopolitičkoga gibanja koji je za Hrvatsku od svih bio najpreči” (Tomislav Raukar: ”Hrvatsko srednjovjekovlje”, Zagreb, 1997.).

Da je bio iznimno sposoban vladar i sigurno dobar vojskovođa, svjedoči i nepobitna činjenica kako je u Trpimirovo doba prostor Hrvatske po prvi put prešao onaj ”uski okvir prvobitne jezgre” u zaleđu Zadra. To je početak širenja Hrvatske prema brdskom području sjeveroistočno od prvobitne jezgre, kako tumači i akademik T. Raukar, i to prema Bosni, prema Livnu, Imotskom, Plivi, Psetu, tamo gdje nastaju i nove hrvatske županije. Trpimir je prvi hrvatski vladar koji je krenuo u razjašnjenje hrvatskoga geopolitičkoga okruženja. Da nije tako onda ni bizantski car nikad ne bi donio odluku da dalmatinski gradovi tribut (porez, danak) kojega su davali bizantskome strategu u Zadru, sada daju hrvatskome vladaru. Usmjeravajući snažni hrvatski pritisak na dalmatinske gradove, posebice na Zadar, Trpimir pokušava na sve načine izbiti na more gdje je to mogao. ”I Trpimirov i Bazilijev pokušaj slijevaju se u proces kojemu na istočnom Jadranu ciljem bijaše približavanje društava i njihovih ljudi” (T. Raukar). Da se Trpimira držalo značajnim vladarem njegova doba govori i ”Čedadski evanđelistar”, koji mu daje počasni naslov gospodar, vladar Trpimir.


[1]Prvotisak
porn porn

log0 AA 3