log0 AA 3

log0 AA 3

Bilingual(iziranje)

"Koliko jezika govoriš, toliko ljudi vrijediš", dobra je i općepoznata quote koja nas podsjeća da smo bez znanja stranog jezika poluobrazovani. Poluobrazovani, kažem jer si svjesno neki od nas, usprkos spoznaji da nam manjak znanja jezika umanjuje šanse za napredak, prvenstveno poslovni, a onda i privatni, uskraćujemo to isto znanje, a onda se čudimo kad nas drugi preteknu

bilingualiziranje

Sve je počelo brkanjem jezika, kako kažu sveti spisi:

Biblija kaže da je do jezične pomutnje došlo uslijed božje ljutnje jer su se ljudi željeli previše približiti Bogu gradnjom kule Babilonske, uzoholili se. Bog im je pobrkao jezike, nitko se više nije mogao sporazumjeti i projekt Babilonske kule je propao. Bog je rekao: "Hajde da siđemo i jezik im pobrkamo, da jedan drugome govora ne razumije."

Biblija, po nekim prijevodima i objašnjenjima, ne kaže da svi današnji jezici potječu od jednog prajezika već da je odjednom nastalo više novih jezika, koji su očito bili potpuno razvijeni, što je ljudima omogućavalo da jasno izražavaju svoje misli i osjećaje, a svaki od njih bio je različit od drugih. Brojni znanstvenici širom svijeta, smatraju da su svi današnji jezici potekli od jednog jezika — zajedničkog prajezika — koji se po njihovom mišljenju govorio prije oko 100 000 godina dok drugi pak tvrde da su se razvili od nekoliko prajezika, koji su se govorili prije najmanje 6 000 godina?!

Kako god, učenje jezika (a time i izučavanje kultura) nastavilo se prijenosom vlastitog znanja kroz čitavu povijest, s koljena na koljeno, kroz prva školovanja pa sve do današnje moderne, audio- vizualne metode. Ni ova potonja nije nekima dovoljan poticaj ni olakšavajuća okolnost pri svladavanju stranih pojmova, ukoliko za jezike nemaju dar.

– Mogu njemački učiti i učiti ali mi ne ulazi u glavu. Jednostavno neću moći bez tečaja a jezik mi je jedan od uvjeta da dobijem posao u Njemačkoj i zemljama njemačkog govornog područja. – požalila mi se prijateljica koja vjeruje da bi joj neki kvalitetan tečaj mogao pomoći. Štoviše, vjeruje da bi to trebao biti vrlo skupi tečaj.

Sjećam se obiteljskog prijatelja iz djetinjstva, koji je muku mučio s talijanskim, poslovao s talijanima ali ma koliko se trudio, sporo je i slabo usvajao pojmove. „Kad ne ide, jednostavno ne ide", pravdao se.

Mnogi su pokušali naučiti francuski no s vremenom su se smijali sami sebi jer su ostali na predstavljanju i pozdravnim pojmovima. Kako god, 26. rujna obilježen je Europski dan jezika. Ne znam jeste li znali za to ali ja sam saznala preko škole, čekajući dijete s nastave i proučavajući pano s podacima, koji kažu:

"Većina svjetskih jezika govori se u Aziji i Africi". "Postoji oko 225 autohtonih jezika u Europi – oko 3% ukupnog svjetskog broja." "Postoji oko 6000 – 7000 jezika u svijetu, koje govori 7 milijardi ljudi, podijeljenih u 189 samostalnih država."

"Wow", pomislih, "zaista impresivno i da od toliko jezika neki ne žele, ne mogu, savladati ni dva?!"

– Kaj to čitate? – upita me nedavno žena u školskom holu, zauzevši mjesto pored mene, na klupi. – Neki tekst prevodim. – rekoh potiho, ne odvajajući pogled od svog štiva. – Kaj njemački? – naluknula se nad tekst. Pomislih kako je nepristojna jer nepoznatoj osobi zaviruje u tekst ali ostadoh mirna, nastavljajući svoj rad. U trenucima poput ovog (a desilo se već nekoliko puta s raznim osobama), kad je netko ljubopitljiv i netaktičan, smisleno i nesmisleno, svjesno i nesvjesno, da ste najmirnije naravi, dođe vam da ispalite: – Ma spremam drugi doktorat. – jer glupavo pitanje mami glupavi odgovor no pristojnost vam nalaže da radije šutite. Nije baš zgodno svađati se sa svakom jedinkom koja nije vama nalik, zar ne? Uostalom, nisu svi ljudi istih ambicija, sklonosti i sposobnosti pa zašto bi vas takvi npr, trebali razumjeti (i vi njih)? – Joj, ja sam tudum za jezike. – požalila mi se u nastavku monologa – ja ne znam kako ćemo s engleskim, mala je prvi razred a ja joj ne znam pomoći riješiti zadaću a tata joj je na putu, iako ni njemu jezici ne idu. U stvari, nije da mi baš ne ide jezik nego me ne zanima, bzvz mi je pričati, učiti jezike, pa s kim ću pričati, zakaj bi učila i ponavljala strani jezik, kad će mi trebati?
?!?

Situacija br. 2:

– Moja snaha i sin plaćaju studenticu, da s djecom radi zadaću svaki dan i s njom rješavaju zadaću iz Engleskog jer ja o tome pojma nemam. Mogla bi im pomoći kad bi čitala gradivo i s njima malo učila ali kad mi se ne da, ne leže mi jezici a uostalom, sad sam prestara da ih učim.

Situacija br. 3:
– Te pretvorbe mjernih jedinica i engleski će me uništiti. Baš je zahtjevno gradivo 4. razreda, ja maloj ne znam objasniti, posebno engleski. Sama nek uči pa kak ide, ide... instrukcije su mi preskupe. (gđa je viša medicinska sestra)

Situacija br. 4:

– Sve mogu pomoći za školu, matematiku, hrvatski, prirodu, povijest, zemljopis... ali ja nisam prof. engleskog pa s engl. imamo problema.

?!?

Ovi ljudi glume, zafrkavaju se ili...?!? Zašto strani jezik smatraju baukom i nepremostivim problemom? Zašto sami sebi skaču "u usta"? Zašto negiraju važnost učenja jezika i prave se nesposobni (ili to jesu)? Ma mora da se zafrkavaju! Ok, slažem se, nismo svi talenti za jezike ali stručnjaci nas upozoravaju da je takva izjava samo izgovor za lijenost. Svi smo barem malo nadareni za jezike, ako to želimo. Uporno učenje i ponavljanje i najsloženijih gradiva iz bilo kojeg područja, ima kakvog – takvog učinka, nešto usvajamo, nije baš da nam sve ispari, dakle, bitna je upornost, neodustajanje i kontinuitet za postizanje rezultata. Bitno je napomenuti da pružamo izvjesni otpor učenju i samo radi otpora ostajemo neznalice. Strane jezike međutim, najljepše možemo usvojiti kad smo bačeni u vatru, kad se u stranoj zemlji moramo znati sporazumjeti, kad proučavamo omiljeno štivo ili pratimo omiljene filmove, serije i TV emisije na stranom jeziku pa čak i kad se zaljubimo, kad pokušamo razumjeti partnera koji je stranac.

Odlično ih usvajamo u školskoj dobi, kad smo neopterećeni i brže pamtimo pa je ujedno izvrsna odluka djecu što prije ubaciti na poneki tečaj. Mnogi su ih naučili uz filmove, serije, omiljene glazbene hitove, barem njihov elementarni dio.

being bilingual 1

Nema napretka bez jezika ni jezika bez napretka.

Što zapravo želim reći? Znanjem stranog jezika, dodavanjem novog u svoj vokabular, postajete konkurentni na tržištu rada i time skuplji a prakticiranjem se usavršavate. U mnogočemu si olakšavate konverzaciju s osobama druge nacionalnosti i u susretu s drugim kulturama.

S druge strane, nemate li dovoljno samopouzdanja, teže ćete usvajati nova gradiva i vještine, stoga valja poraditi na ukupnom samopouzdanju, ambiciji, volji, dakle treba napredovati sveukupno.

Kako pobijediti strah od novih jezika i povećati motivaciju za učenje:

Trebali biste se riješiti opterećenja da govorite pravilno, jednostavno pričajte onako kako znate jer to je najbolja praksa. Što više konverzirate bit ćete sve bolji jer će vas sugovornik možda ispraviti ili ćete sami uočiti grešku i ispraviti se, biti prisiljeni usavršiti svoj vokabular, kako biste sugovorniku objasnili što želite. Ne opterećujte se stoga izgovorom ili manjkom riječi, naučit ćete, savladat ćete vremenom. Ne nabijajte si pritisak, ne postavljajte prevelike zalogaje znanja pred sebe, idite postepeno. Govori li stranac vaš jezik perfektno? Kao i kod nas, ima stranaca koji svoj jezik uopće ne znaju pravilno govoriti niti ispravno pisati. Strani jezik nije vaš materinji stoga ne trebate osjećati krivnju ako pogriješite prilikom izražavanja. Uostalom, zar ste simultani prevodilac ili sudski tumač?!

Kako pobijediti strah od novih jezika i povećati motivaciju za učenje:

Svatko, dakle, može naučiti strani jezik ako to želi. "Ne mogu" je samo izgovor i znak manjka samopouzdanja a pobjeđuje se upornošću i radom, radom i samo radom. Prisjetite se koliko puta ste pali s bicikla dok ste naučili voziti. Ako baš imate velikih problema s pamćenjem, posjetite liječnika.

Zašto ljudi misle da će im tečaj stranog jezika uliti znanje? Uvijek je sve na vama i zainteresiranosti.

Primjerice, plaćala sam vrlo skupi tečaj talijanskog pred desetak godina, koji me nije pretjerano zanimao a njemački, koji nisam bila jednog dana na tečaju već ga učila sama, govorim deset puta bolje. Dokaz da se može učiti sam je i moja prijateljica, koja trenutno uči sedmi jezik po redu i sin, koji je propričao dva strana jezika uz TV emisije i crtiće, zapanjivši svojim znanjem učitelje.

Zašto bih učio/la strani jezik ili obnovio znanje usvojeno tokom školovanja? Kad će mi trebati?!

Iz vrlo jednostavnog razloga, kad baratamo nekim dodatnim znanjima i vještinama ne zavidimo drugima na njihovom uspjehu. Imamo više samopouzdanja a naša vrijednost raste, u poslu i društvu. Nikad ne znamo kad će nam zatrebati, možda se ukaže prilika baš onda kad smo potpuno nespremni (tokom školovanja djece, tokom promjene zaposlenja i mjesta boravka, u susretu s novim prijateljima).

Prilikom učenja stranih jezika i održavanja nivoa znanja istih, od koristi i radi motivacije će biti i ove quotes:

"If you talk to a man in a language he understands, that goes to his head. If you talk to him in his own language, that goes to his heart." ‒ Nelson Mandela

"One language sets you in a corridor for life. Two languages open every door along the way." ‒ Frank Smith

"The limits of my language are the limits of my world." ‒ Ludwig Wittgenstein

"Learn everything you can, anytime you can, from anyone you can; there will always come a time when you will be grateful you did." ‒ Sarah Caldwell

"Learning is a treasure that will follow its owner everywhere." ‒ Chinese Proverb

"You can never understand one language until you understand at least two." ‒ Geoffrey Willans

"To have another language is to possess a second soul." ‒ Charlemagne

"Those who know nothing of foreign languages know nothing of their own." ‒ Johann Wolfgang von Goethe

"Language is the road map of a culture. It tells you where its people come from and where they are going." ‒ Rita Mae Brown

"Language is the blood of the soul into which thoughts run and out of which they grow." ‒ Oliver Wendell Holmes

"Ne tvrdimo da bilingualizam može zaštititi od Alzheimerove bolesti ili drugih oblika senilnosti, ali moguće doprinosi kognitivnim rezervama u mozgu koje izgleda odgađaju nastup simptoma Alzheimerove bolesti neko vrijeme", zaključio je dr. Fergus Craik, voditelj istraživanja objavljenog u časopisu Neurology. Još jedan od boljih razloga da progovorimo novim jezikom, zar ne?

Tekst: Nives Stepinac Grgurić, poznata modna dizajnerica, vlasnica modne marke Marla, stilist, urednica siteova Whatta Fashion i Marla design slobodni pisac. Članica je Kluba književnika, kolumnistica Portaloko.hr, a njene kolumne o životu, ljubavi, karijeri i međuljudskim odnosima objavljene su na brojnim portalima.

porn porn

log0 AA 3