Tema dana: Kako stati na kraj obijesnoj vožnji

U Ilici u Zagrebu u teškoj prometnoj nesreći poginule su dvije osobe, a tri su ozlijeđene kada je sportski Mercedes prešao na suprotni trak i frontalno se sudario s drugim automobilom te pokosio još dva vozila. Nakon nesreće 7 sati nije se vozilo Ilicom u oba smjera. Umjesto mirnog povratka kući, putnici autobusa svjedočili su strašnom prizoru.

“Vozila sam se s autobusom 136 za Špansko i samo smo vidjeli dim. Znači iz jednog auta je išao dim i svi smo izašli na ulicu, došli smo do nesreće i vidjela sam dvoje mrtvih”, prepričala nam je svjedokinja.

Vozač, 20-godišnji mladić, naletio je na rubni kamen u svojem, a zatim betonski zid u suprotnom traku te na još tri vozila. Jedan od ozlijeđenih je na intenzivnoj – s višestrukim prijelomima rebara, prijelomima desne noge, stabilniji, budi iz kome, za sada još uvijek na respiratoru. Sinoć je po procjenama liječnika bio bitno ugrožen, danas je puno bolje.

Počinitelj nesreće lakše je ozlijeđen i u bolnici je “Sveti Duh”, 20-godišnji vozač nije bio pod utjecajem alkohola te nema prijašnjih prekršaja. Vozio je vjerojatno više od 120 km na sat automobil od pola milijuna kuna koji bi teško kontrolirali i iskusniji vozači, upozorava prometni vještak Goran Husinec koji je sinoć bio na mjestu nesreće. Ovo nije prva nesreća na tom dijelu jedne od najprometnijih ulica u Zagrebu. Zavoj je izazov ljubiteljima brze vožnje, kaže Husinec. Još jednom, postavlja se pitanje – dokle tako?

Ovo nije prvi, a nažalost sigurno ni posljednji slučaj neprimjerene i obijesne vožnje mladih vozača koje završe prometnim nesrećama sa smrtnim posljedicama.

Koliko ih je, koji su najčešći uzroci i kako smanjiti broj prometnih nesreća koje uzrokuju mladi vozači, kakve akcije poduzima policija i treba li se te vozače strože sankcionirati, neka su od pitanja na koja je u HRT-ovoj Temi dana odgovarao Robert Čop iz Službe za sigurnost cestovnog prometa MUP-a.

Nije se htio referirati na tu prometnu nesreću, rekavši da je riječ o predmetu koje vodi Državno odvjetništvo. No, načelno, rekao je, mladi vozači predstavljaju nešto veći rizik u prometu. Prema Zakonu o sigurnosti na cestama oni imaju nešto stroži pravni režim – ne smiju imati alkohola u krvi, a i pravni režim negativnih prekršajnih bodova je nešto stroži, naglasio je. No za konkretne rezultate izmjena tog zakona je prošlo premalo vremena, pa tako još nije poznato niti je li bilo i koliko trajnih oduzimanja vozačke dozvole.

Obrazložio je i da obijesna vožnja podrazumijeva sudionika u prometu koji teško krši prometne propise, vozeći u stanju nesposobnosti za vožnju, bilo zbog droga, alkohola, ili vozeći brzinom 50 km/h većom od dopuštene.

Kao najčešće uzroke najtežih prometnih nesreća Čop je naveo nepropisnu brzinu, nepoštivanje prednosti prolaska, vožnju pod utjecajem alkohola, oduzimanje prednosti.

“Ove godine je broj poginulih u nesrećama na cestama otprilike jednak kao prošle, a u prvih 7 mjeseci bio je identičan. Statistički podaci su također otprilike jednaki i kod mladih vozača. Trebamo i dalje raditi na povećanju stanja sigurnosti u prometu i razmisliti o korekciji nekih prometnih propisa”, rekao je.

Na pitanje je li se pokazalo pogrešnim u zakonu mijenjati ograničenje jačine automobila za mlade vozače, jer po novom mogu voziti automobil bez obzira na snagu motora, Čop je rekao da je oko toga bilo dosta polemika, ali i da postoje mnogi argumenti za takvu odluku.

Naglasio je da se na edukaciji uvijek može raditi te da policija provodi brojne preventivne i edukativne akcije.

“U okviru kaznenog postupka moguće je izreći kaznenu mjeru oduzimanja vozačke dozvole do 5 godina, a ako ranija ponašanja ukazuju na to, moguće je zabranu izreći i trajno, no to je uvijek pojedinačno pitanje”, kazao je.

Prometni vještak Goran Husinec rekao je da je recept za najtežu prometnu nesreću mladi vozač, jak auto, djevojka u autu i želja za dokazivanjem. Kazao je da je situacija na cestama sve gora te da je nužan i stroži zakon i represivne mjere kojima bi se s ceste maknule sve osobe koje rade probleme. “Novčane kazne onima koji imaju novaca ne znači ništa. Treba povećati oduzimanje vozačke dozvole i zatvorske kazne za one koji ponavljaju prometne prekršaje i za najteže prometne prekršaje”, smatra.

Čop je objasnio da su novčane i zatvorske kazne za prekršaje određene u primjerenim iznosima, odnosno trajanjima. “Što se tiče prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama, to je već regulirano odredbama Kaznenog zakona. Za izazivanje prometne nesreće sa smrtnom posljedicom zapriječena je kazna do 12 godina zatvora”, rekao je.

Kao čest uzrok prometne nesreće naveo je alkohol.

Kamere u prometu pokazale su se prilično učinkovitima, i kao psihološki element na vozače, a i u rasvjetljavanju okolnosti nekih prometnih nesreća. Najavio je postavljanje većeg broja kamera u skoro vrijeme. “Za vrijeme sezone je i više poginulih na cestama”, rekao je.

Kaže da je po pitanju prometnih nesreća teško je uspoređivati zemlje jer svaka ima svoje specifičnosti. “Mi smo i turistička i tranzitna zemlja. Oko 10% osoba poginulih u prometu svake godine u Hrvatskoj čine nerezidenti”, dodao je.

Vozačima je savjetovao oprez prije svega i poštivanje propisa. Izvor HRT