Darivatelja krvi sve je manje

pixabay

Bez dobrovoljnih darivatelja krvi ne mogu raditi hitne službe, ambulante, domovi zdravlja, bolnice… Svakom dozom koju daruju, nekome daruju – život. No, populacija darivatelja stari, a unovačiti nove – postaje problem.

Broj darivatelja u Rijeci je jako dobar – iako ne toliko dobar koliko bi u Crvenom križu i na Odjelu za transfuzijsku medicinu željeli. Jer ovdje je banka krvi za tri županije – Istarsku, Primorsko-goransku i Ličko-senjsku. Žene mogu dati krv tri puta godišnje. Muškarci četiri. Emanuel je ovdje 37. put.

“Znači, ako moja krv će zatrebati za 3 neka života pomoći – to je – dao bi znate koliko”, kaže Emanuel Fućak. Daje krv preko separatora – kada su trombociti nekome neophodni. To može učiniti svakoga mjeseca.

Željko je među rijetkima. Dolazi po pozivu. “Ja sam isto medicinski radnik i znam koliko su preparati krvi potrebni u medicini pa sam se ja odlučio dati krv”, kaže Željko Lončar.

“Početi se može kad god tko zaželi u tom vremenskom periodu. Bitno je da nama zadovolji neke medicinske osnovne potrebe koje mi imamo – indikacije i kontraindikacije koje su dozvoljene za dobrovoljno darivanje krvi”, ističe dr. Željkica Hadrović Pavišić iz KBC-a Rijeka.

Za 2019. je ovdje potrebno prikupiti 27 500 doza krvi.

“Željela bi potaknuti sve one koji su zdravi, a koji bi mogli darivati krv da se također uključe u ovaj prekrasan program darivanja krvi, zato jer na taj način iskazuju svoju iznimnu humanost i pomažu našim pacijentima u liječenju”, ističe dr. Snježana Buneta Skorup, spec. transfuzijske medicine iz KBC Rijeka.

Dnevno treba 70-100 doza. “Možda veliki problem za nas su poslodavci. Pogotovo privatni poslodavci koji ne dopuštaju svojim djelatnicima da idu darivati krv kad je to potrebno, ne daju im slobodan dan koji je zakonom zajamčen”, smatra predsjednik Nacionalnog odbora za darivanje krvi Ivo Vidotto.

Zakon je jasan, no praksa ruši humanost. “Stanje je dostupno na web stranicama našeg KBC-a i CK kao i u NL. Svakodnevno ga obnavljamo. Možemo pratiti kad nam padne razina i onda moraju pozvat darivatelje da im se dođu javit i da im daju krv”, ističe dipl. ing. Ivana Ćubelić iz KBC Rijeka.

A na svaki apel, darivatelji se odazivaju, bez obzira na obećane, a ne realizirane beneficije. I upravo to, da im je ljudski život ispred svega – čini ih posebnima.

Autor: Željka Lopac/HRT