log0 AA 3

log0 AA 3

Hrvatska je na dobrom putu, pokrećemo rast gospodarstva na zdravim temeljima

Na poziv i u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca, predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je na radnom ručku

plenkovic

Raspravljalo se o uvjetima za ubrzanje i održivost gospodarskog rasta, problemu prevelikog iseljavanja i nedostatka radne snage, kao i pitanjima iz područja javne uprave i obrazovanja te zdravstvenog i mirovinskog sustava. Premijer Plenković tom je prigodom najavio aktivnosti i buduće poteze Vlade Republike Hrvatske.

Uvodno je istaknuo da će Vlada kontinuirano nastaviti sa socijalnim dijalogom jer smatra da svi dionici trebaju dati svoj obol i doprinos boljitku hrvatskoga društva.

Naglasio je da je Vlada u prvih šest mjeseci svoga mandata donijela niz konkretnih odluka i mjera koje su na tragu četiri temeljna cilja koji su definirani kao prioriteti rada Vlade. Prvi je politička stabilnost zemlje, koja je bila nužna nakon prilično turbulentne i nestabilne 2016. godine. Drugi cilj je gospodarski rast i stvaranje pretpostavki za otvaranje novih radnih mjesta i za kompetitivnost RH na europskom i globalnom tržištu. Treći cilj, koji se odnosi na zaustavljanje procesa iseljavanja i na demografsku obnovu, premijer Plenković ocijenio je izrazito važnim za zemlju.

„Vodimo računa o društvenoj solidarnosti i pravednosti uz stabilan i predvidiv pravni okvir – to su stožerni elementi politike moje Vlade“, rekao je Plenković.

Glede makroekonomskih pokazatelja, premijer je istaknuo da je Hrvatska u ovome trenutku na dobrome putu, što je mišljenje i međunarodnih institucija i ključnih svjetskih rejting agencija, koje su izglede hrvatskog kreditnog rejtinga iz negativnih pretvorile u stabilne.

,,Najnoviji podaci pokazuju da proračunski manjak za 2016. iznosi 2,7 milijardi odnosno 0,8 posto BDP-a. To je potvrda da je politika fiskalne održivosti i stabilnosti, smanjenja proračunskog deficita i javnoga duga urodila plodom i da smo se pokazali kao dobri gospodari u razdoblju koje je iza nas“, kazao je Plenković, zahvalivši i prethodnoj Vladi.

Ocijenio je kako je činjenica da je to najniži zabilježeni deficit od 2002., od kada se mjeri u Hrvatskoj, izrazito ohrabrujući signal za ono što slijedi, a to je izlazak iz procedure prekomjernog proračunskog manjka. Naglasio je da je bitno nastaviti s vođenjem racionalne politike proračunske discipline i upravljanja javnim financijama.

„Kada tome pridodamo da je javni dug u prosincu prošle godine pao na 289 milijardi kuna, ili 84,2 posto BDP-a, što je za oko 500 milijuna kuna manje nego u prosincu 2015., onda to govori da smo na pravome tragu“, kazao je Plenković.

Podsjetio je da je hrvatsko gospodarstvo u četvrtom tromjesečju 2016. raslo za 3,4 posto. Napomenuo je kako rastu osobna potrošnja, investicije, industrijska proizvodnja i izvoz, a doprinos takvim trendovima dalo je hrvatsko gospodarstvo te se gospodarski rast pokreće na zdravim temeljima.

Osvrnuo se i na krizu u najvećoj hrvatskoj kompaniji, u koncernu Agrokor.

„Izvanredna situacija zahtijevala je i poduzimanje izvanrednih mjera“, kazao je Plenković, pojasnivši da se Hrvatska prvi puta susrela sa ovakvom krizom.

„Naš je cilj stabilnost, a ne širenje panike, naročito na financijskom tržištu ili u gospodarstvu, nego pronalaženje rješenja koje će spriječiti bilo kakve nekontrolirane lančane reakcije u hrvatskom gospodarstvu i financijskim tokovima“, istaknuo je Plenković.

Upozorio je da Vlada nije poduzela odvažne korake, glede Zakona o izvanrednoj upravi u trgovačkim društvima od sistemskog značaja, onda bi današnji ručak i scenarij rasprave s poslodavcima i općeg ozračja u zemlji, bili bitno drukčiji.

Ocijenio je da je slučaj Agrokora prekretnički trenutak koji mora imati transformativni učinak za poslovanje u Hrvatskoj.

Naglasio je da je stabilnost hrvatskog gospodarstva najvažnija karakteristika Zakona o izvanrednoj upravi. Ponovio je da on nije donesen u interesu jedne tvrtke ili jedne obitelji, već sa svrhom da se pokrene proces restrukturiranja kompanije.

Premijer Plenković izvijestio je da je Vlada provela cjelovitu poreznu reformu i izradila novi proračun. Podsjetio je i na Akcijski plan, koji bi tijekom 2017.godine, trebao donijeti uštede od 1,5 milijarde kuna i rasteretiti gospodarstvo u administrativnom smislu za 30 posto.

„Svjestan sam prevelikih nameta, s kojima se susreću poduzetnici i zato je njihovo ukidanje trajna zadaća u mandatu ove Vlade“, dodao je.

Naveo je da je cilj Vlade da se što više poslovnih procesa odvija elektroničkim putem. Kazao je da su već postignut određeni napredak na tom području, uzevši za primjer objedinjavanje zemljišnih knjiga i katastra. Poručio je da je zadaća Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva da Hrvatsku smjesti u vrh zemalja koje koriste informacijske tehnologije.

Premijer Plenković nazočne je izvijestio i da se na današnjem Užem kabinetu razgovaralo o Nacionalnom programu reformi za 2017. godinu, koji je kompatibilan s Programom rada Vlade. Kao tri najvažnija cilja naveo je jačanje konkurentnosti gospodarstva, povećanje zapošljivosti i povezivanje obrazovanja s tržištem rada te održivost javnih financija. Dodao je da Nacionalni program reformi sadrži 12 reformskih područja i 51 reformsku mjeru.

Kad je riječ o konkurentnosti gospodarstva, istaknuo je kako Vlada prije svega želi unaprijediti poslovnu klimu u Hrvatskoj, od povećanja učinkovitosti državne uprave do objedinjavanja inspekcijskih službi.

Predsjednik Vlade je istaknuo da je smanjenje parafiskalnih nameta za oko 20 posto od 2017. do 2019. jasno definirano u programu reformi. Dodao je da Vlada također želi unaprijediti raspolaganje i upravljanje državnom imovinom, jer je očito da zbog nedostatka koordinacije svih državnih tijela postoje veliki prazni hodovi u iskorištavanju državne imovine.

„To je po meni jedna od bitnih logika u kojoj uloga novoosnovanog ministarstva državne imovine mora povezati i objediniti sve nedostatke tog procesa koji su se nakon 25 godina poprilično akumulirali. Očekujemo da kvalitetnije upravljanje državnom imovinom dovede do pozitivnih efekata i na BDP i na državni proračun'', kazao je Plenković.

Predsjednik Vlade Plenković smatra bitnim i da hrvatsko pravosuđe dalje nastavi s naporima da bude profesionalnije, neovisnije i učinkovitije te da se trend smanjivanja neriješenih predmeta na svim sudovima ubrza i poboljša.

Naglasio je kako su reforma obrazovanja i provedba kurikularne reforme ciljevi svih vlada i oko toga treba postići široki društveni konsenzus.

,,Posebno povjerenstvo koje sam osnovao radi vrlo intenzivno. Veliki, okvirni Akcijski plan je praktički dovršen, sada je potrebno samo da ga službe u ministarstvu ažuriraju i finaliziraju. Očekujemo formiranje ekspertne radne skupine i vjerujem da ćemo kroz konsenzualni proces biti u situaciji da u školskoj godini 2018/19. Hrvatska bude spremna za novi sustav obrazovanja i novi program u našim osnovnim i srednjim školama“, najavio je Plenković.

Predsjednik Vlade najavio je i da će dio programa biti aktivne mjere zapošljavanja, za što je osigurano 1,5 milijardi kuna.

,,Važno je reći da je gotovo polovina tih sredstava namijenjena iz Europskoga socijalnoga fonda, i namijenjena je ciljanoj skupini hrvatskih ljudi koji su ili dugotrajno nezaposleni ili su mladi ili su osobe s invaliditetom, ali i za žene'', pojasnio je Plenković.

Podsjetio je da je, kad je riječ o europskim fondovima, svojim ministrima na početku mandata rekao da do Uskrsa imaju vremena identificirati sve što je problematično u pojedinim resorima glede apsorpcije europskih sredstava.

„Ministri su tu poruku shvatili ozbiljno. Važno je da na sjednicama Vlade, svaki drugi tjedan, imamo točke na zatvorenome dijelu, koje se odnose na stanje apsorpcije fondova i transponiranja europskoga zakonodavstva te na izradu programa nacionalnih reformi i našeg internog plana normativnih aktivnosti'', kazao je Plenković.

Najavio je će Vlada sutra donijeti odluku o zapošljavanju preko 600 ljudi u različitim ministarstvima i agencijama s ciljem da se uklone upravo ta uska grla u povlačenju sredstava i da poslodavcima, između ostalih korisnika, Vlada pomogne u korištenju tih bespovratnih sredstava.

,,Političke stranke nisu jedine. Važan je i širi krug doprinosa udruge poslodavaca, gospodarske komore, sindikata, akademske zajednice, medija, stručnjaka i svih onih koji su zainteresirani biti dionici ili korektivni akteri u unaprjeđenju kvalitete života u Hrvatskoj'', naglasio je Plenković, dodavši da jedino tako Vlada može na sustavan način generirati nove vrijednosti i jačati društveni optimizam.

Uz predsjednika Vlade Plenkovića bila je potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, ministar financija Zdravko Marić, ministar rada i mirovinskoga sustava Tomislav Ćorić, ministar zdravstva Milan Kujundžić i ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić. vlada.gov.hr

porn porn

log0 AA 3