log0 AA 3

log0 AA 3

Aarhus i Pafos Europske prijestolnice kulture 2017.

maxresdefault

Europske prijestolnice kulture za 2017. godinu postala su dva lučka grada, danski Aarhus na sjeveru, te ciparski Pafos na jugoistoku Europe. Aarhus je svoje programe počeo realizirati 21. siječnja, dok su Ciprani s aktivnostima krenuli 28. siječnja

Središnja tema Aarhusa kao Europske prijestolnice kulture bit će „ponovno promišljanje“ kroz koje će se razmatrati kako umjetnost, kultura i kreativni sektor mogu pomoći u preobražaju naših temeljnih društvenih, urbanih, kulturnih i ekonomskih obrazaca ponašanja, te u pronalasku novih rješenja za zajedničke izazove.

Izvedba vikinške sage na krovovima, izložba koja će se održavati duž grada i njegove obale, „Svjetski kreativni forum“ i međunarodni festival dječje književnosti samo su neka od događanja koja će se odvijati u ovom sjevernom gradu.

Održavat će se i originalne manifestacije poput podvodnog koncerta petero glazbenika, preobražaja stare industrijske luke s rasvjetom, zvukom i trodimenzionalnim projekcijama, natjecanja u vatrometu, kaleidoskopskog „bojanja“ aarhuške katedrale, te rasprave, kazališne predstave, glazbene izvedbe i crkveni događaji povezani s 500-om godišnjicom Reformacije Martina Luthera.

Aarhus će svoje građane pozivati i na fizičke aktivnosti kroz koje će se kombinirati sport i umjetnost, pa će tako na jednom od događanja biciklisti svojim pedaliranjem proizvoditi struju za koncert.

Aarhus je drugi najveći i jedan od najstarijih danskih gradova, smješten na poluotoku Jyllandu. Osnovan je u 8. stoljeću kao vikinško naselje, kroz povijest se razvijao kao trgovačka luka, a danas je dom oko 265 tisuća ljudi.

maxresdefault 1

Pafos će kao kulturna prijestolnica prigrliti svoja multikulturna iskustva i blizinu tog grada Bliskom istoku i sjevernoj Africi, sa ciljem da ojača veze između država i kultura. „Povezivanje kontinenata, premošćivanje kultura“ je zajednička tema stotina događaja koji će ujediniti grad, njegove građane i posjetitelje putem kulture.

Temeljeći se na tisuću godina staroj tradiciji kulturnog života na otvorenom, Pafos će postati ogromna vanjska pozornica na kojoj će kulturni djelatnici i građani raditi zajedno na istraživanju suvremenih načina stvaranja i življenja.

Uz stotine drugih plesnih, glazbenih, likovnih, kazališnih, pa i kulinarskih događanja, u Pafosu će se čitati poezija inspirirana legendama i prirodnim ljepotama tog grada, predstavljati slike, grafike i skulpture iz Europe i Latinske Amerike inspirirane kršćanstvom, pjevati bizantske himne i održati festival grčke drame.

U vrijeme dok traju pregovori između turske i grčke strane o ujedinjenju Cipra i dok novi glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres tvrdi kako „Cipar može biti simbol nade na početku 2017.“ u vremenu koje je „suočeno s toliko katastrofalnih situacija“, grčki i turski umjetnici u tom će gradu zajedno stvarati umjetnost.

Pafos se nalazi na najzapadnijem dijelu Cipra kojeg karakteriziraju blaga klima, raznovrsni krajolici i antički spomenici. Još je iz Homerovih tekstova poznat je kao mitološko mjesto rođenja Afrodite, grčke boginje ljubavi i ljepote, zbog čega je stoljećima bio mjesto u koje su stizali hodočasnici iz cijelog antičkog svijeta, a jedan od posjetitelja u prvom stoljeću poslije Krista bio je i apostol Pavao. Danas je cijeli grad pod zaštitom UNESCO-a i s okolnim područjem ima oko 60 tisuća stanovnika.

Pafos je bio prijestolnica Cipra do 4. stoljeća, kad ga je pogodio jak potres, što je učestala pojava kroz njegovu povijest. U bizantskom periodu, poglavito u 10. stoljeću, ta je luka postala važna postaja hodočasnika na putu prema Svetoj zemlji.

Pafos i Aarhus 2018. će naslijediti nizozemski Leeuwarden i malteška prijestolnica Valletta, a slijede Plovdiv i Matera, te Rijeka i irski Galway koji će to postati 2020. godine. Od 2021. godine birat će se tri prijestolnice.

Titulom Europske prijestolnice kulture upravlja Europska komisija, a svake godine ju dodjeljuje Vijeće ministara Europske unije. Titula naglašava bogatstvo europske kulturne različitosti i pruža drugačiji pogled na njezinu povijest i nasljedstvo.

Borba za tu titulu započinje čak šest godina prije njezine provedbe kako bi se gradovi mogli na vrijeme pripremiti za svoju godinu. Dosad je Europskom prijestolnicom kulture proglašeno više od 40 gradova.

Europska prijestolnica kulture je jedan od najprepoznatljivijih EU projekata. Započet je 1985. na inicijativu tadašnje grčke ministrice kulture Meline Mercouri. Mercouri je bila poznata grčka glumica, proglašena najboljom na filmskom festivalu u Cannesu 1960., te je bila nominirana za Oskara, nagradu Tony, Zlatne globuse i BAFTA-u.

Ona je smatrala da kultura u to vrijeme nije dobivala pozornosti koliko zaslužuje, te je zato uvjeravala članove Europskog parlamenta o njezinom društvenom značaju. To joj je i uspjelo, pa 1985. njezina Atena postaje prva Europska prijestolnica kulture.

Dobivanjem titule Europske prijestolnice kulture u gradovi jačaju svoj kulturni, društveni i ekonomski razvoj. Mnogi od njih, poput Lillea, Glasgowa i Essena, pokazali su da ona može biti odlična prilika za preporod gradskih centara u koje se vraćaju kreativnost, posjetitelji i međunarodna prepoznatljivost.

Proglašenjem Europskom prijestolnicom kulture gradovi snaže i svoja gospodarstva. EU je procijenio da je svaki euro javnog novca uložen u Mons, grad koji je bio prijestolnica 2015., generirao između 5,5 i 6 eura za lokalnu ekonomiju, a Marseille je 2013. privukao rekordnih 11 milijuna posjeta, te 16,5 milijardi eura investicija od 207 tvrtki. Pečuhu je 2010. broj noćenja narastao za 27 posto. eu.hina.hr

porn porn

log0 AA 3