log0 AA 3

log0 AA 3

EK vijesti 30. studenog 2016.

European Commission 1

Europski akcijski plan obrane: prema europskom fondu za obranu

Europska komisija predlaže Europski fond za obranu i druge mjere za potporu državama članicama koji bi se učinkovito ostvarivao na tržištu u okviru zajedničke obranbene sposobnosti, za poboljšanje sigurnosti građana Europe i za poticanje stvaranja konkurentne i inovativne industrijske baze. U svojem govoru o stanju Unije 2016. predsjednik Jean-Claude Juncker istaknuo je značaj snažne Europe koja može braniti i zaštititi svoje građane kod kuće i u inozemstvu. Taj se ambiciozni zadatak ne može postići bez inovacija i objedinjavanja resursa u europskoj industriji obrane. Europskim akcijskim planom obrane, kojeg je Komisija danas donijela, omogućuje se ta vizija. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker izjavio je: „Da bi se zajamčila naša kolektivna sigurnost, moramo ulagati u zajednički razvoj tehnologija i opreme od strateške značenja – od sposobnosti na zemlji, u zraku, na moru i u svemiru do kibersigurnosti. To zahtijeva bolju suradnju među državama članicama i objedinjavanje više nacionalnih resursa. Ako se Europa ne pobrine za svoju sigurnost, nitko to ne će učiniti umjesto nas. Snažna, konkurentna i inovativna industrijska baza obrane donijet će nam stratešku autonomiju.” U okviru Europskog akcijskog plana obrane Komisija predlaže:

1. Uspostavljanje Europskog fonda za obranu zbog potpore ulaganju u zajednička istraživanja i zajednički razvoj opreme i tehnologija za obranu: predloženi fond imao bi dva „okvira”, koji bi se nadopunjavali, ali bi se razlikovali u pogledu pravne strukture i podrijetla proračuna.

2. Poticajna ulaganja u MSP-ove, novoosnovane tvrtke, srednje kapitalizirane tvrtke i ostale dobavljače za obrambenu industriju: Skupina Europskih strukturskih i investicijskih fondova i Europske investicijske banke (EIB) već pružaju financijsku potporu za razvoj brojnih aktivnosti s dvostrukom namjenom. Komisija će podupirati EIB u njezinim nastojanjima poboljšanim pristupom obrambenih lanaca opskrbe financijskim sredstvima. Njime će se promicati sufinanciranje proizvodnih investicijskih projekata i modernizacija obrambenih lanaca opskrbe. U okviru  „Nacrta za sektorsku suradnju u vještinama”  Komisija će podupirati suradnju u obrambenom sektoru kako bi osigurala osobama da steknu odgovarajuće vještine i tehnologijsku sposobnost za stvaranje inovacija.

3. Jačanje jedinstvenog tržišta za obranu: Komisija će poboljšavati uvjete za otvoreno i konkurentno obrambeno tržište u Europi kako bi se tvrtkama pomoglo u prjekograničnom poslovanju, a državama članicama u dobivanju najbolje vrjednosti za novac u njihovoj nabavi za potrebe obrane. Da bi to postigla, Komisija će nastaviti s djelotvornom primjenom Direktive o nabavi u području obrane i sigurnosti i Direktive o transferima unutar EU-a, olakšavat će prjekogranično sudjelovanje u nabavi za potrebe obrane, podupirat će razvoj industrijskih standarda ali će i promicati doprinos sektorskih politika kao što su svemirski programi EU-a  zajedničkim prioritetima u području sigurnosti i obrane.

Dodatne informacije:  http://europa.eu/rapid/press-release_IP-16-4088_hr.htmNajčešća pitanjaInformativni članak;  Europski akcijski plan obrane

Čista energija za sve Europljane – realizacija europskog potencijala za rast

Europska komisija danas predstavlja paket mjera za održavanje konkurentnosti Europske unije uslijed promjena na svjetskim energetskim tržištima zbog prelaska na čistu energiju.

Komisija nastoji da EU bude predvodnik tog prjelaza, a ne da mu se tek prilagodi. EU stoga se obvezala na smanjenje emisija CO2 za najmanje 40 % do 2030. uz istodobnu modernizaciju gospodarstva EU i osiguravanje radnih mjesta i rasta za sve europske građane. Tri su glavna zadatka današnjih prijedloga: energetska učinkovitost na prvome mjestu, preuzimanje globalnog vodstva u korištenju energijom iz obnovljivih izvora i pružanje poštenih uvjeta potrošačima. 

Potrošači su aktivni i ključni sudionici na energetskim tržištima budućnosti. Oni će u budućnosti imati raznovrsniju ponudu, pristup pouzdanim alatima za usporedbu cijena energije i mogućnost proizvodnje i prodaje njihove električne energije. Zbog veće transparentnosti i bolje regulative civilno će društvo aktivnije sudjelovati u energetskom sustavu i bolje reagirati na cjenovne signale. Paket sadrži i niz mjera za zaštitu najranjivijih potrošača.

Komisijini prijedlozi o čistoj energiji za sve Europljane odraz su činjenice da je prjelazak na čistu energiju sektor rasta budućnosti i prilika za pametne ulagače. U čistu je energiju 2005. na globalnoj razini uloženo više od 300 milijardi eura. EU ima mogućnost iskoristiti svoje istraživačke, razvojne i ulagačke politike kako bi taj prjelaz pretvorila u konkretne prilike za industriju. U okviru ovog paketa, kojim će se do 2021. mobilizirati javna i privatna ulaganja u iznosu do 177 milijardi eura godišnje, u sljedećih deset godina BDP moći će se povećati do 1 %  i stvoriti 900 000 novih radnih mjesta. Zakonodavni prijedlozi o čistoj energiji za sve Europljane obuhvaćaju energetsku učinkovitost, energiju iz obnovljivih izvora, oblikovanje tržišta električne energije, sigurnost opskrbe električnom energijom i pravila upravljanja energetskom unijom. Nadalje, Komisija predlaže pomake u području ekološkog dizajna i strategiju za povezanu i automatiziranu mobilnost.  

Paket uključuje i mjere za poticanje inovacija u području čiste energije ali i obnovu europskih zgrada. Tu su i mjere za poticanje javnog i privatnog ulaganja, promicanje industrijske konkurentnosti EU i ublažavanje učinka kojeg će prjelazak na čistu energiju imati na društvo. Razmatraju se i načini na koje EU može iskoristiti vodeću ulogu u tehnologiji i uslugama povezanima s čistom energijom i pomoći trećim državama da ostvare zadatke svojih politika.

Dodatne informacije: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-16-4009_hr.htm; Svi dokumenti iz paketa mjera čistu energiju

EU pojačao podršku izobrazbe djece u kriznim situacijama za 2017. godinu

Europska komisija danas je najavila dodatno povećanje udjela svog proračuna za humanitarnu pomoć kako bi i dalje ostala predvodnik u pružanju podrške izobrazbnim projektima u kriznim situacijama diljem svijeta. Nakon povećanja proračuna za humanitarnu pomoć s 4 posto 2016. na 6 posto 2017. Komisija je daleko iznad globalnog prosjeka. „Izobrazba nije privilegij, već pravo. To je jedan od glavnih prioriteta u našim programima humanitarne pomoći, od Bliskog istoka do Afrike i drugih krajeva svijeta. Naš je zadatak djeci koja su se zatekla u kriznim situacijama omogućiti pristup kvalitetnoj izobrazbi u sigurnom okruženju za učenje. Financiranjem izobrazbe nastojimo ostvariti konkretno ulaganje u dječiju budućnost i njihovu nadu u bolji život. EU u tome služi kao primjer, a pozivam i sve ostale međunarodne donatore i dionike da pojačaju svoja djelovanja diljem svijeta“, izjavio je povjerenik za humanitarnu pomoć i upravljanje krizama Christos Stylianides, koji sudjeluje na  Forumu o obrazovanju u kriznim situacijama kojeg je Europska komisija priredila danas u Bruxellesu. Izobrazba u kriznim situacijama jedno je od područja humanitarne pomoći kojemu na globalnoj razini najviše nedostaju sredstva – na njega se troši manje od 2 posto globalno dostupne humanitarne pomoći. Objavljeno je i  priopćenje za medije

EUROSTAT: brza procjena – studeni 2016.: godišnja stopa inflacije u europodručju povećana na 0,6 posto

Očekuje se da će godišnja stopa inflacije u europodručju u studenom 2016. iznositi 0,6 posto, što je povećanje u odnosu na 0,5 posto u listopadu 2016., navodi se u brzoj procjeni Eurostata, statističkog ureda Europske unije.  Cijelo Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je na internetu.

EUROSTAT: prve procjene potrošnje na istraživanja i razvoj u EU u 2015. skoro bez promjene (tek nešto više od 2 posto BDP-a) – gotovo dvije trećine potrošeno u poslovnom sektoru

Tijekom 2015. države članice Europske unije (EU) ukupno su na istraživanje i razvoj potrošile gotovo 300 milijardi eura. Intenzitet istraživanja i razvoja, odnosno potrošnja na istraživanje i razvoj izražena kao postotak BDP-a, u tom je razdoblju iznosio 2,03 posto BDP‑a, dok je 2014. taj postotak iznosio 2,04 posto. Prije deset godina (2005.) intenzitet istraživanja i razvoja iznosio je 1,74 posto. Cijelo Eurostatovo priopćenje za medije dostupno je na internetu.

Predstojeća događanja  u Europskoj komisiji

porn porn

log0 AA 3