log0 AA 3

log0 AA 3

EK vijesti 23. studenog 2016.

European Commission 1

Predsjednik Juncker predlaže postroženje Kodeksa ponašanja povjerenika 

Kao što je najavio u govoru o stanju u Uniji 2016., predsjednik Jean-Claude Juncker poslao je danas predsjedniku Europskog parlamenta Martinu Schulzu dopis u kojem od Parlamenta traži stajalište o dvama bitnim pitanjima – prijedlogu ažuriranja Okvirnog sporazuma iz 2010. o odnosima između Europskog parlamenta i Europske komisije i prijedlogu postroživanja Kodeksa ponašanja povjerenika. Predsjednik Juncker izjavio je: „Želio bih da se u budućnosti, kao što je to uobičajeno u svim državama članicama, članovima Komisije omogući da se kandidiraju na europskim izborima bez obveze odstupanja s dužnosti, što je trenutačno propisano Okvirnim sporazumom. Izbori za Europski parlament jesu i trebali bi biti nužno očitovanje demokracije, a to vrjedi i za Komisiju. Istodobno, u svjetlu nedavnih iskustava s članovima prethodne Komisije, smatram da bi trebalo postrožiti naš Kodeks ponašanja kako bi se postavio najviši mogući etički standard za moguće slučajeve sukoba interesa.“ Kao što je najavio u govoru o stanju u Uniji, predsjednik Juncker predlaže ukidanje pravila navedenog u Okvirnom sporazumu kojim se povjerenicima nalaže da odstupe s dužnosti ako se žele natjecati na izborima za Europski parlament i uvođenje odgovarajućih zaštitnih mjera kako bi se spriječilo da se osoblje ili resursi Komisije upotrebljavaju u svrhu kampanje. Kad je riječ o Kodeksu ponašanja povjerenika, predsjednik Juncker predlaže da se razdoblje mirovanja tijekom kojeg bivši povjerenici moraju Komisiju obavijestiti o svojoj namjeri zaposlenja nakon napuštanja dužnosti produlji s trenutnih 18 mjeseci na dvije godine za članove Komisije i na tri godine za predsjednika Komisije. Objavljeno je i priopćenje za medije

Komisija objavila rezultate poziva na dostavu očitovanja o financijskim uslugama EU

Poziv na dostavu očitovanja javno je savjetovanje kojim se razmatra kumulativan učinak novih pravila u financijskom sektoru uvedenih nakon krize. Na poziv su pristigle stotine odgovora dionika, što potvrđuje da opći okvir dobro funkcionira i da se njime podupiru financijska stabilnost, veća transparentnost ali i zaštita ulagača i potrošača. Rezultati poziva na dostavu očitovanja pridonijet će razvoju tog okvira zbog poticanja rasta i boljeg funkcioniranja zakonodavstva. Povratne su informacije bile temelj za potporu ključnim reformama za poboljšanje pristupa MSP-ova financiranju i investicijskim projektima. Kao odgovor na financijsku krizu EU je potpuno prilagodla svoja pravila na području financijskih usluga pa je od 2009. doneseno 40 zakonodavnih akata. Tim su reformama stabilizirana tržišta, omogućena bolja kapitalizacija banaka, povratak povjerenja, pri tom je financijski sustav u EU postao jači i otporniji. Današnja Komunikacija popraćena je i zasebnim izvješćem o Uredbi o infrastrukturi europskog tržišta (EMIR) u kojem se razmatra kako poboljšati pravila o OTC izvedenicama, središnjim drugim ugovornim stranama i trgovinskom repozitoriju. Dodatne informacije dostupne su ovdje. 

Europljani žive dulje, ali dodatne godine života ne znače i zdravu starost

Prema danas objavljenom zajedničkom izvješću Europske komisije i OECD-a o zdravlju u Europi, „Health at a Glance: Europe 2016”, očekivani životni vijek u većini država EU prelazi 80 godina. Međutim, takav rekordno visok očekivani životni vijek ne znači uvijek i zdrave godine života. Približno 50 milijuna stanovnika EU boluje od kroničnih bolesti od kojih svake godine umre više od pola milijuna radno sposobnih osoba, što gospodarstva EU godišnje stoji oko 115 milijardi eura. Objavljeni su priopćenje za medijegovor povjerenika Andriukaitisa, cijelo izvješće, sažeci, videozapis i informativni članci

Bankarska reforma u EU: Snažne banke podupru rast i ponovno povratile povjerenje

Komisija predstavlja sveobuhvatan paket reformi o daljnjoj povećanoj otpornosti banaka u EU. 

Taj prijedlog zasnovan je na vrjedećim bankarskim propisima u EU, pritom se njime nastoji dopuniti regulatorni program za razdoblje nakon krize tako što će osigurati da se regulatornim okvirom rješavaju preostali problemi u pogledu financijske sigurnosti pa i da se istodobno osigura da banke nadalje mogu podupirati realno gospodarstvo. 

Banke imaju središnju ulogu u financiranju gospodarstva i promicanju rasta i otvaranja novih radnih mjesta. One su ključan izvor financiranja za kućanstva i tvrtke. Nakon financijske krize EU je provela pomno razrađenu reformu financijskog regulatornog sustava kako bi se ponovno uspostavila financijska stabilnost i povjerenje na tržištu. Svrha današnjeg prijedloga je da se taj program reforme dovrši provedbom preostalih elemenata nužnih za daljnje jačanje sposobnosti banaka da podnesu moguće šokove. Prijedlozima se i po potrebi detaljnije uređuju određeni aspekti novog regulatornog okvira kako bi bio povoljniji za rast i proporcionalniji složenosti, veličini i poslovnom profilu banaka. Uključuje i mjere kojima će se poduprijeti MSP-ovi i ulaganja u infrastrukturu. Potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis, nadležan za financijsku stabilnost, financijske usluge i uniju tržišta kapitala, izjavio je: „Europi je potreban snažan i raznovrstn bankarski sektor za financiranje gospodarstva. Zajmovi banaka potrebni su tvrtkama kako bi mogli ulagati, ostati konkurentni i prodavati na većim tržištima, a kućanstvima kako bi mogla planirati unaprijed. Danas smo iznijeli nove prijedloge za smanjenje rizika koji se temelje na dogovorenim globalnim standardima, a istodobno uzimaju u obzir posebnosti europskog bankarskog sektora.” Danas predložene mjere zapravo su dio trenutnih nastojanja Komisije da smanji rizik u bankarskom sektoru, kako je navedeno u Komunikaciji „Ususret dovršetku bankarske unije” (studeni 2015.). U skladu su i sa zaključcima Vijeća ECOFIN-a iz lipnja, na kojemu je Komisija bila pozvana da najkasnije do kraja 2016. iznese relevantne prijedloge. Prijedlozima se mijenjaju sljedeći zakonodavni akti: Uredba o kapitalnim zahtjevima (CRR) i Direktiva o kapitalnim zahtjevima (CRD), koje su donesene 2013. i kojima se utvrđuju bonitetni zahtjevi za kreditne institucije (tj. banke) i investicijske tvrtke i pravila o upravljanju i nadzoru kao i Direktiva o oporavku i sanaciji banaka (BRRD) i Uredba o jedinstvenom sanacijskom mehanizmu (SRMR), koje su donesene 2014. i u kojima se utvrđuju pravila o oporavku i sanaciji propadajućih institucija te o uspostavljanju jedinstvenog sanacijskog mehanizma. Današnjim se mjerama međunarodne norme ugrađuju u pravo EE pritom se u obzir uzimaju europske posebnosti i izbjegava se nepotreban utjecaj na financiranje realnog gospodarstva. Uzimaju se u obzir i rezultati Poziva na dostavu očitovanja. Prijedlozi obuhvaćaju sljedeće ključne elemente:

1. Mjere za pojačanu otpornost institucija u EU i jačanje financijske stabilnosti.

U prijedloge su uključeni preostali elementi regulatornog okvira nedavno prihvaćenog u Bazelskom odboru za nadzor banaka (BCBS) i Odboru za financijsku stabilnost (FSB). Obuhvaćaju: kapitalne zahtjeve usmjerenije na moguće rizike, naročito u području tržišnog rizika, kreditnog rizika druge ugovorne strane i izloženosti prema središnjim drugim ugovornim stranama (CCP-ovima); provedbu metodologije kojim se precizno mogu izrazati zbiljski rizici kojima su banke izložene; obvezujući omjer poluge kojim bi se u institucijama spriječila prekomjerna financijska poluga; obvezujući omjer neto stabilnih izvora financiranja (NSFR) za rješavanje problema pretjeranog oslanjanja na velike izvore kratkoročnog financiranja i za smanjivanje rizika dugoročnog financiranja; zahtjev po kojem globalno bitne institucije (G-SII) trebaju zadržati minimalnu razinu kapitala kao i druge instrumente zbog podnošenja gubitaka. Taj zahtjev, poznat kao „ukupna sposobnost pokrivanja gubitaka” – TLAC, ugradit će se u postojeći sustav MREL (minimalni zahtjev za regulatorni kapital i prihvatljive obveze), koji je primjenjiv na sve banke, pa će poboljšati sposobnost EU da sanira propadajuće G-SII-e uz istodobnu zaštitu financijske stabilnosti i svođenje rizika za porezne obveznike na najmanju moguću mjeru. Predlaže se usklađeno nacionalno rangiranje nesolventnosti za neosigurane dužničke instrumente kako bi se bankama olakšalo izdavanje takvih dužničkih instrumenata za pokrivanje gubitaka.

2. Mjere poboljšanja sposobnosti banaka za dodjelu zajmova i potpori gospodarstvu EU

Predlažene su posebne mjere kojim se poboljšava osposobljenost banaka da budu djelotvornije pri dodjeli zajmova malim i srednjim tvrtkama ali i za financiranje infrastrukturskih projekata.

3. Mjere olakšica banakama u postizanju dubljih i likvidnijih tržišta kapitala u EU kako bi se poduprlo stvaranje Unije tržišta kapitala 

Predloženim mjerama predviđićene su prilagodbe kojim bi se izbjeglo bilježiti neprihvatljive kapitalne zahtjeve u knjizi trgovanja, uključujući čak i one djelotvorne povezane s održavanjem tržišta, ali i da bi se smanjili troškovi izdavanja/zadržavanja određenih instrumenata.

Ti se zakonski prijedlozi podnose Europskom parlamentu i Vijeću na razmatranje i donošenje. Europska komisija u svojoj Komunikaciji od 24. studenoga 2015. [1] obvezala se iznijeti zakonske prijedloge na osnovu međunarodnih sporazuma kako bi se pročistile pronađene slabe točke u postojećem bonitetnom okviru. Posebna je obveza bila dio paketa mjera za smanjenje rizika namijenjenog postizanju daljnjeg napretka u dovršetku bankarske unije.

Predstojeća događanja u Europskoj komisiji

porn porn

log0 AA 3