log0 AA 3

log0 AA 3

Predstavljen zbornik o Đuri Šurminu

U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u srijedu 31. svibnja javnosti je predstavljen Zbornik o Đuri Šurminu, sinteza radova sa Znanstvenog skupa o Đuri Šurminu koji je, u sklopu niza znanstvenih skupova Hrvatski književni povjesničari, održan 21. i 22. travnja 2016. u Zagrebu, Varaždinu i Čazmi pod pokroviteljstvom HAZU.

03Skupovi se održavaju kao dio znanstvenog projekta Hrvatski književni povjesničari koji vodi prof. dr. sc. Tihomil Maštrović, viši znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Odsjeku za povijest hrvatske književnosti HAZU koji je istaknuo da se Zbornik objavljuje povodom 150. godišnjice Šurminova rođenja i 80. godišnjice smrti. „Šurmin je bio jedan od književnih povjesničara koji su utirali putove sadašnjoj hrvatskoj književnoj historiografiji i stvorili pretpostavke za moderne pristupe“, kazao je Maštrović. Spomenuo je da su raniji skupovi o hrvatskim književnim povjesničarima bili su posvećeni Mihovilu Kombolu, Slavku Ježiću, Franji Fancevu, Tomi Matiću, Albertu Haleru, Branku Vodniku, Ivanu Milčetiću, Dragutinu Prohaski, Milanu Rešetaru, Vatroslavu Jagiću, Šimi Ljubiću, Ivanu Kukuljeviću Sakcinskom, Ivi Frangešu i Antunu Barcu, a zbornici s tih skupova sadrže 587 znanstvenih i stručnih priloga na 8280 stranica. Idući skup iz niza Hrvatski književni povjesničari održat će se u studenom u Zagrebu i Dubrovniku i bit će posvećen Miloradu Mediniju.

Zbornik o Đuri Šurminu nastao je zajedničkom suradnjom nakladinka Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i sunakladnika Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilišta u Zadru, Sveučilišta u Puli te Hrvatskog filološkog društva. U Zborniku o Đuri Šurminu predstavljeni su radovi znanstvenika iz pet hrvatskih znanstvenih središta (Zagreb, Osijek, Split, Zadar, Varaždin) kao i iz inozemstva (Pescara, Bari, Mostar). Uz 25 znanstvenih i stručnih priloga, Zbornik o Đuri Šurminu istražuje različite aspekte znanstvenog naslijeđa ovog hrvatskog književnog povjesničara, književnog kritičara i političara. Uvodno o sadržaju Zbornika govorio je akademik Dubravko Jelčić, a icrpno ga je predstavila dr. sc. Hrvojka Mihanović Salopek.
Đuro Šurmin rođen je 4. rujna 1867. u mjestu Sišćani kraj Čazme, a umro je 22. ožujka 1937. u Zagrebu. Njegov znanstveni opus, uz ostalo, obuhvaća i važna djela s područja povijesti književnosti, povijesti i filologije: Povijest književnosti hrvatske i srpske (1898.), Iz zajedničke književne prošlosti Bosne i Slavonije (1901.), Hrvatski preporod (I–II, 1903.–1904.), a priredio je i zbirku srednjovjekovnih, pretežno glagoljskih spomenika (Hrvatski spomenici, 1898.). Od 1906. do 1908. te od 1910. do 1921. Šurmin je bio profesor hrvatske književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1906. do 1918. bio je saborski zastupnik Hrvatske pučke napredne stranke, a zatim Hrvatsko-srpske koalicije. Tijekom Države Slovenaca, Hrvata i Srba 1918. u Narodnom vijeću SHS bio je povjerenik za trgovinu, obrt i industriju, a u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca bio je ministar za socijalnu politiku te kasnije ministar trgovine i industrije.

09

porn porn

log0 AA 3