log0 AA 3

log0 AA 3

Predstavljena Djela Josipa Kosora

kOSOR 001

U Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zagrebu u četvrtak, 8. prosinca održano je predstavljanje 12 svezaka Djela Josipa Kosora koje je objavila nakladnička tvrtka Ex libris. Urednik je cjelovite edicije akademik Dubravko Jelčić, a priređivač ovog višesveščanog novoobjavljenog niza knjiga je dr. sc. Ivica Matičević, viši znanstveni suradnik u Odsjeku za povijest hrvatske književnosti HAZU. Novčanu potporu ovomu znanstveno priređivačkom projektu ali i nakladničkom pothvatu pružila su ministarstva, kako kulture, tako znanosti i izobrazbe, pa i Zaklada HAZU. Prva knjiga Djela Josipa Kosora tiskana je 2011., a zadnji, 12. svezak u lipnju ove godine

Sadržaj čitave edicije prostire se na više od 5000 stranica, koja preglednom cjelovitošću je razvrstana u 12 zasebnih svezaka Djela Josipa Kosora, u kojoj su objavljena četiri Kosorova romana, četiri zbirke pripovijedaka, 14 drama, dva putopisna rukopisa, više autobiografskih i memoarskih tekstova, članaka i feljtona ali i izbor iz opsežne korespondencije. Svi objavljeni tekstovi potpuno poštuju izvorni leksik i pravopis Kosorovih rukopisa, stoga je edicija priređena po autorovoj rukopisnoj ostavštini koja se čuva u Arhivu Odsjeka za povijest hrvatske književnosti HAZU.

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić naglasio je da objavljivanje ove edicije svjedoči o ulozi Akademije kao čuvara hrvatskog nacionalnog identiteta, podsjetivši da HAZU brižno čuva ostavštine dvjesto hrvatskih književnika. „Ovim projektom Josip Kosor otima se zaboravu i na dostojan način predstavlja najširoj kulturskoj i stručnoj javnosti“, kazao je akademik Kusić, koji je pritom je za Kosora istaknuo da je bio velika i neuobičajena osobnost hrvatske kulture, jedan od iznimnih koji je veću popularnost uživao izvan Hrvatske nego u domovini.
Tajnik Razreda za književnost HAZU akademik Pavao Pavličić istaknuo je da je avangarda u svjetskoj književnosti uglavnom bila kolektivna, dok su u hrvatskoj književnosti avangardisti ostajali osamljeni, što pokazuje slučaj Janka Polića Kamova, ali i Josipa Kosora. O prihvatljivosti i o recepciji Kosorova stvaralaštva zapaženo je govorio akademik Dubravko Jelčić koji je kazao da je nakon 1945. Kosor bio potpuno zaboravljen, ali je 1951. zahvaljujući Miroslavu Krleži ipak bio izabran za redovitog člana Akademije. „Kosor je unikatan književnik u hrvatskoj književnosti. Ni na koga nije sličan, ni na koga se nije ugledao. Bio je samosvojan ekspresionistički književnik koji je prijateljevao sa Stefanom Zweigom, Hermannom Bahrom, Stanislavom Przybyszewskim, Mauriceom Blanchardom, Jurgisom Baltrušaitisom i drugim uglednim i poznatim europskim književnim imenima.“ Zaključio je akademik Jelčić.

Prirtom je dr. sc. Ivica Matičević predstavio dio izlaganja nenazočnog akademika Viktora Žmegača, pri čemu je podsjetio na Kosorovu svojedobnu popularnost u Njemačkoj i Austriji. Stefan Zweig o Kosoru je 1912. objavio opširan članak u austrijskom časopisu za glazbu i kazalište, dok je recepcija Kosorova djela u Njemačkoj bila dvojaka, jer su jedni njegovo korištenje afektiranog visokog stila u opisu seoske sredine smatrali značajnim iskorakom, dok su drugi to kritizirali. Matičević uz to je kao priređivač opširnije govorio o ediciji Djela Josipa Kosora istaknuvši kako ona uz najpoznatija djela donosi i manje poznata ali i nepoznate autorove tekstove, kao što su pripovijetke izvan zbirki, drame Pravednost, Vječnost pa Nema Boga-ima Boga, putopisi po europskim državama, politički članci, feljtonistika i pisma. Objavljena je i onodobno zabranjena drama Maske na paragrafima, napisana 1928. pod dojmom atentata na Stjepana Radića, koja se smatra jednom od najboljih hrvatskih političkih drama. Matičević je kazao da je najvidljiviji uspjeh ove edicije činjenica da je u veljači ove godine u HNK u Zagrebu postavljena Kosorova drama Žena, u režiji Paola Magellija, što je prvo uprizorenje jedne Kosorove drame u Hrvatskoj nakon 1934. kad je u Zagrebu zadnji put prikazana drama Požar strasti, u režiji Branka Gavelle.

Josip Kosor, rođen u Trbounju kod Drniša 1879., zapravo je jedan od najprjevođenijih hrvatskih književnika i najizvođenijih hrvatskih dramatičara u inozemstvu između dva svjetska rata. Njegov dramski prvijenac Požar strasti (1910.) izazvao je sveopće oduševljenje u onodobnim austrijskim i njemačkim kulturskim krugovima, a drama je igrana na pozornicama diljem Europe. Slično se nastavilo i s drugim dramskim djelima (Pomirenje, 1911., Žena, 1911). Josip Kosor bio je triput nominiran za Nobelovu nagradu, redovitim članom Akademije postao je 1951. Umro je 1961. u Dubrovniku potpuno zaboravljen. Kosorova djela prjevođena su na njemački, engleski, francuski, ruski i talijanski jezik.

porn porn

log0 AA 3