log0 AA 3

log0 AA 3

Predstavljena knjiga Farmakogenetika u kliničkoj praksi

U petak 30. rujna 2016. u Knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu predstavljena je novoobjavljena knjiga Farmakogenetika u kliničkoj praksi – iskustvo s 16 lijekova korištenih u kliničkoj praksi koje su autori i urednici prof. dr. sc. Wolfgang Höppner i prof. dr. sc. Dragan Primorc

 21

Knjiga na tržište Europske unije donosi jedinstveno gradivo uz popis literature iz ovog područja sažimajući postojeće interdisciplinarno znanje vezano uz utjecaj varijabilnosti genoma na aktivnost enzima koji participiraju u metabolizmu lijekova, pri tomu tiskana je preglednom cjelovitošću na tri jezika hrvatskom, njemačkom i engleskom.

Knjiga je nastala kao rezultat bliske suradnje hrvatskih i njemačkih znanstvenika i kliničara iz Specijalne bolnica Sv. Katarina, laboratorija Genos i BioGlobe Laboratorija iz Hamburga koji će uskoro zajedničkim snagama uvesti farmakogenetičko testiranje u kliničkoj praksi za 16 učestalo korištenih lijekova, među kojima su Abakavir, Alopurinol, Amitriptilin, Azatioprin, Fenitoin, Fenprokuman, 5-fluorouracil i Kapecitabin, Ivacaftor, Karbamazepin, Klopidogrel, Kodein, Merkaptopurin, Ribavirin, Simvastatin, Tamoksifen i Tiogvanin. Kako bi svima zainteresiranim objasnili bit i vrjednotu farmakogenetičkog testiranja za navedene lijekove, sveučilišni nastavnici Hoeppner i Primorac u knjizi pomno opisuju gene odgovorne za metabolizam svakog pojedinačnog lijeka, tipične polimorfizme u tim genima, ozanivši pojednostavnjen naputak prilagođavanja terapije genotipu svakog pacijenta. Autori naročito naglašuju kako se postupak prilagodljivosti terapije zasniva na preporukama Clinical Pharmacogenetics Implementation Consortiums imajući pritom najvišu kliničku razinu dokaza, 1A.

Na predstavljanju knjige govorio je i predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić koji je istaknuo da je personalizirana medicina najveći iskorak u medicinskoj znanosti, budući da individualizirani pristup dijagnostici i liječenju može znatno uvećati djelotvornost zdravstvene zaštite. Kao bitan i nedjeljiv dio personalizirane medicine uvelike se ističe farmakogenetika kojoj je glavni zadatak razumjeti kako specifičnost genoma pojedinca uvjetuje djelovanje lijekova, ali i nastanak popratnih, vrlo često neželjenih pojava. Farmakogenetika ima ključnu ulogu u izboru najboljeg mogućeg lijeka kao i njegove doze, istodobno umanjujući rizik popratnih pojava, predoziranja i nepovoljnih posljedica interakcije lijekova. Zbog svega navedenog, nedvojbeno je da će u skoroj budućnosti farmakogenetika postati dio standardne farmakoterapije i da će kao takva zaživjeti u kliničkoj praksi.

Uz autore o knjizi zapaženo su još govorili i rektor Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Pero Lučin, prof. dr. sc. Nada Božina iz Kliničkog bolničkog centra Zagreb kao i prof. dr. sc. Gordan Lauc s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

 07

Sve u svemu na predstavljanju knjige Farmakogenetika u kliničkoj praksi okuplo se mnoštvo strukovnih znalaca i javnih uglednika pa i radoznalih posjetitelja koji su dupkom popunili dvranu knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Njima se pridružio i oveći broj medijskih izvjestitelja koji će sa zanimanjem priopćiti u svojim priopćilima o održanoj svečanosti javnog predstavljanja interdisciplinarnog znanja kojeg sadržajem knjiga naveliko oznanjuje. Na kraju predstavljanja suautor knjige prof.dr.sc. Primorac istaknuo je da se osjeća ponosnim što je ova knjiga predstavljena u jednoj od od temeljnih institucija hrvatske nacije.

porn porn

log0 AA 3