log0 AA 3

log0 AA 3

Život na plaži – Kupanje i kupališna moda na Jadranu 1880. – 1970.

Creski muzej i Hrvatski muzej turizma organiziraju otvorenje izložbe Život na plaži – Kupanje i kupališna moda na Jadranu 1880. – 1970. u četvrtak, 11. svibnja u 19.00 sati u Creskom muzeju u Cresu

crGostujuća izložba Hrvatskog muzeja turizma u Creskom muzeju
11. 05. – 28. 06. 2017.

Autorica izložbe: Nataša Babić
Koncept i oblikovanje postava: Hrvoje Đukez

Na izložbi Život na plaži prikazan je razvoj kupališnog turizma na Jadranu, čiji su počeci vezani uz pojavu elitnih klimatskih lječilišta i morskih kupališta krajem 19. stoljeća, a u koje je dolazilo tadašnje visoko društvo Austro-Ugarske Monarhije. Tijekom vremena, kupališni je turizam evoluirao u masovnu pojavu u kojoj svi sudjelujemo – iščekivanje ljetnih mjeseci i godišnjeg odmora kako bismo spas od vrućina potražili u zajedničkom kupanju u moru.

Usporedno s razvojem kupališnog turizma, započinje i povijest „službene“ odjeće za kupanje na javnim površinama, odnosno – kupaćeg kostima. Iako kratke povijesti, evolucija tog odjevnog predmeta, koja je išla u smjeru korištenja sve manje materijala, odnosno postepenog razodijevanja tijela (prvi ženski kupaći kostimi bili su izrađeni od nekoliko metara tkanine, te su pokrivali svaki dio tijela i time onemogućivali plivanje) u sebi će odraziti sve društvene i kulturološke promjene koje su zahvatile svijet tijekom burnog 20. stoljeća.

Izložba je realizirana u vidu niza samostojećih „kupališnih kabina“ na čijim su plohama uvećanja s fotografijama i općim legendama, dok se unutar svake pojedine kabine nalazi izložbena lutka odjevena u kupaći kostim reprezentativan za pojedino razdoblje. Brojne fotografije s jadranskih kupališta svjedoče kako se mijenjao i razvijao život na našim plažama, no najzanimljiviji su zasigurno originalni kupaći kostimi – od ženskog pamučnog kupaćeg odijela s kraja 19. stoljeća, do „skandaloznog“ bikinija kojemu je trebalo dva desetljeća da bude prihvaćen u građanskim krugovima te postane najpopularniji ženski kupaći kostim. U skladu sa suvremenom muzejskom interpretacijom i prezentacijom kojom odjeća prestaje biti samo dekorativni segment unutar većih izložbenih segmenata te postaje samostalna istraživačka i izložbena tema, ova izložba pokazuje kako su odjevni predmeti značajni dokumenti vremena koji sublimiraju sve političke, ekonomske i kulturne promjene.
Priprema i odlazak na dulji ili kraći odmor na more, kako bi ljetne mjesece proveli u sunčanju i kupanju, sastavni su dio suvremenog života. Budući je uobičajeno, provođenje slobodnog vremena na plaži shvaćamo kao nešto samo po sebi razumljivo. No sveopća prihvaćenost zajedničkog kupanja u moru tijekom ljetnih vrućina, baš kao i koncept putovanja van mjesta boravka za vrijeme godišnjeg odmora, novijeg su datuma.

Kroz povijest, običaj kupanja u moru bio je nakon razdoblja antike zanemarena aktivnost. Masovnija pojava kupanja i plivanja u moru, odnosno ponovno „otkriće“ kupanja u moru tijekom 19. stoljeća, usko je vezano s pojavom jednog od ključnih fenomena modernog vremena – turizma. Dolazak gostiju u klimatska lječilišta na moru u početku će biti motiviran zdravstvenim razlozima, no neće proći dugo, i kupanje u moru će postati izuzetno popularno, ne samo kao jedna od metoda liječanja, već kao oblik zabave i relaksacije. Kako je sve veći broj ljudi okrenuo kupanju u moru, nametnulo se pitanje obvezne odjeće. Tako je s turizmom povezana i pojava novog odjevnog predmeta – kupaćeg kostima.

Turistička putovanja u početku su bila dostupna samo pripadnicima visokih društvenih slojeva, no tijekom 20. stoljeća, regulacijom pitanja slobodnog vremena (odnosno prava na odmor od rada), rastom standarda te razvitkom prometne infrastrukture u njima će početi participirati svi društveni slojevi. Putuje se radi odmora i razonode, a jedan od najzastupljenijih oblika suvremenog turizma upravo je kupališni turizam, koji je bio od presudnog značaja i za razvoj i transformaciju hrvatskog priobalja.

Turizam je dinamičan proces, koji u sebi uključuje prožimanje kultura, međuodnos između domaćina i gostiju. Strani gosti donose vlastite vrijednosti i obrasce ponašanja, u suprotnosti sa običajima i navikama lokalnog stanovništva. U trenutku kad započinje razvoj morskih kupališta na Jadranu, započeti će i uspostavljanje pravila koja se odnose na kupanje u moru. Jedno od njih odnosi se i na obveznu odjeću za kupanje – strani gosti nisu gledali s odobravanjem na naviku lokalnog stanovništva da u more ulazi u donjem rublju ili bez odjeće.

Tako se kupaći kostim na našim plažama pojavio kad i prvi turisti. Iako je riječ o odjevnom predmetu kratke povijesti, njegova će evolucija jasnije od svih drugih modnih predmeta u sebi odraziti sve društvene i kulturološke promjene koje su zadesile svijet tijekom 19. i 20. stoljeća.

(Nataša Babić, iz kataloga izložbe)

Život na plaži – Kupanje i kupališna moda na Jadranu 1880. – 1970.

Gostujuća izložba Hrvatskog muzeja turizma u Creskom muzeju
svibanj – lipanj 2017.

Obrazloženje predloženog programa kao javne potrebe u kulturi RH

Život na plaži - kupanje i kupališna moda na Jadranu izložba je Hrvatskog muzeja turizma koju planiramo postaviti u Creskom muzeju. Cres je mjesto koje je 2016. godine obilježilo 170. obljetnicu prvog turističkog posjeta, a turizam je danas jedna od najvažnijih djelatnosti i glavni pokretač razvoja otoka. Već početkom 20. stoljeća, Cres je imao uređeno drveno kupalište i hotele i pansione u koje su dolazili turisti željni zdravog morskog zraka. Otok Cres ima neke od najljepših plaža na Jadranu, uključujući i onu ispod Lubenica, koju redovito možemo naći i na listama najljepših plaža na svijetu.

Zbog svih tih razloga, nužno je stanovnicima i posjetiteljima Cresa predstaviti priču o razvoju kupališnog turizma na Jadranu, od njegovih lječilišnih početaka do današnje masovne potrage za suncem i morem. Pritom je izuzetno važno da Creski muzej, kao ustanova koja je mala i ima ograničenu mogućnost samostalnog organiziranja velikih izložbi, ali je istovremeno pozicionirana u jednom od glavnih centara kvarnerskog turizma, može ugostiti ovakvu izložbu. Na taj način možemo ispričati priču o razvoju kupališnog turizma lokalnom stanovništvu – koje se mahom bavi turizmom, ali vjerojatno ne razmišlja o njegovoj povijesti, kao i posjetiteljima – turistima, koji sigurno žele znati kako su njihovi prethodnici uživali na jadranskim plažama.

porn porn

log0 AA 3