log0 AA 3

log0 AA 3

Retrospektiva slika Tomislava Marijana Bilosnića u Gradskoj loži Narodnog muzeja Zadar

Bilosnić ispred Pollockove svjetlosti

U Gradskoj loži Narodnog muzeja Zadar, najreprezentativnijem zadarskom izložbenom prostoru postavljena je Mala retrospektiva slika Tomislava Marijana Bilosnića, a u povodu njegove 70. obljetnice života i 50. obljetnice uspješnog umjetničkog rada, kao književnika, slikara i umjetničkog fotografa. Ovom prigodom Bilosnić je izložio sedamdeset radova iz devet svojih već poznatih slikarskih ciklusa „Metamorfoze“, „Cvijeće ravnokotarskih vila“, „Mediteranski pastel“ „33“ „Lica i maske“, „Križni put“, „Pollockova svjetlost“, Duhovi sa zadarskog foruma“ i „Povratak tigra“.

foto galerijaRavnateljica Narodnog muzeja Zadar, gđa. Renata Peroš je istakla kako je Bilosnićeva izložba istodobno upriličena i za nadolazeći Međunarodni dan muzeja, koji se obilježava 18. svibnja, a koji kao temu ima neizrecivo u Muzejima. Bilosnić punih 50. godina uporno i trajno umjetnički radi na neizrecivom pokušaju i ostvarenju da svakim svojim novim djelom rješava novi umjetnički problem. U dogovoru s umjetnikom izložba je postavljena za 6. međunarodni znanstveno-književni kolokvij Zadarski književni krug (3. svibnja 2017.), a formalno će biti otvorena i istodobno zatvorena na završetku ovogodišnjeg Međunarodnog dana muzeja (18. svibnja 2017.).

Kao slikar Tomislav Marijan Bilosnić (alias Sebastijan Bit) priredio je u zemlji i inozemstvu osamdeset samostalnih izložbi monotipija, pastela, crteža, ulja i fotografija; objavio je sedam slikarskih monografija: “Metamorfoze”, “Cvijeće ravnokotarskih vila”, “33”, “Pllockova svjetlost”, “Maske i lica”, “Mediteranski pastel”, ”Duhovi sa zadarskog Foruma”, te fotomonografiju “Skriveno kameno blago”, kao i pjesničke monografije s A. Stamaćem, Z. Tomičićem i Mijom Bijuklićem Mišom. O njegovom slikarskom opusu pisali Tonko Maroević, Ive Šimat Banov, Đuro Vanđura, Iva Korbler, Antun Travirka, Vlado Bužančić, Andro Filipić, Vinko Srhoj, Ervin Dubrović, Ivo Fadić, Helena Roguljić, Sanja Knežević, Nevnka Nekić, Mirjana Šigir, i mnogi drugi. Član je HDLU Zadar, a bio je bio i predsjednik Skupštine HDLU Zadar. Dobitnik je Zlatne plakete za fotografiju na 15. međunarodnoj izložbi fotografije ”Otok i more”, kao i Zlatne plakete za slikarstvo na 2. međunarodnoj likovnaoj izložbi vjerskih motiva “Sveti otok” (Holy Island).

Govoriti o slikarskom opusu Tomislava Marijana Bilosnića jednako je teško kao i definirati cjelokupnost njegova književnoga djela. Kako sam počesto napominje da svakom svojom novom knjigom pokušava riješiti novi umjetnički problem, isto bi se moglo reći i za njegovu likovnost. Gotovo da nema slikarske tehnike uz umjetničku fotografiju u kojoj se TMB nije okušao. Likovnošću se počeo baviti objavljujući još kao dvadesetogodišnji mladić svoje crteže u časopisima, pa je već na početku svoje likovne karijere dobio treću nagradu za karikaturu. Zatim se kasnih 70-ih i ranih 80-ih godina okušao u tehnici monotipija, crno-bijelih i kolorističkih slojevitih hvatanja obrisa biografskih i autobiografskih „lica i maski“. Sudeći po tome na kojim i kakvim su sve materijalima otisnute njegove monotipije, očito je da je ovoj zahtjevnoj tehnici Bilosnić pribjegao braneći se od neimaštine likovnoga pribora. Stoga ih krase buntovne karakteristike – brzina pokreta, gipkost ritma u izvlačenju portreta, koloristička igrivost u ponavljanju motiva. Zreliju njegovu slikarsku fazu karakterizira rad u suhom pastelu, tehnici koja je dominanta cjelokupna njegova slikarskoga izraza. U suhom pastelu nastao je cijeli niz Bilosnićevih slika pejzažnih motiva danas sjedinjenih u ciklusima „Mediteranski pastel“ i „Cvijeće ravnokotarskih vila“. Posve nov i drukčiji Tomislav se Marijan Bilosnić u početnim godinama novoga stoljeća pokazao svojim snažnim ciklusima ulja na kartonu. Postmodernističkim citatnim ciklusom „Pollockova svjetlost“ Bilosnić je zapravo učinio avangardni, apsolutno novi preokret svoga slikarskog izraza. „Skidajući“ Pollocka ogolio je i svoju vlastitu umjetničku bit. „Pollockova svjetlost“ nosi snagu njegove poeme „Krik“, a filozofiju poetskoga ciklusa „Tigar“. Koloristička snaga i disciplinirana razuzdanost geste ove Bilosnićeve slikarske faze nagovijestila je nov zaokret njegova umjetničkog traganja. U tom je smislu virtuozno sjedinjenje pjesničke riječi i slikarske geste TMB ostvario ciklusom „Duhovi sa zadarskoga Foruma“. Stvarajući novu zavičajnu mitologiju sakrivenu u davnim praliburnskim genetskim ostacima, Bilosnić je stvorio intimne uzorke novih arhetipova, simbola, snoviđenjskih prikaza. Stoga bi se poetika njegova umjetničkog stvaralaštva doista dala sažeti u posljednjim rečenicama Ive Šimata Banova kojima zaključuje zapažanje o Bilosnićevim „Duhovima...“ – „I u ovome kao i u svemu, mlakost je za Bilosnića bila i ostala najvećom ljudskom slabošću. Ništa bez strasti. Ništa bez ludosti. Normalan ne stvara ništa.“

tmb

porn porn

log0 AA 3